Kreiranje korisničkog računa, slažete se sa našim pravnim napomenama i pravilima privatnosti.

ILI

[TheChamp-Login]

Kreiranje korisničkog računa, slažete se sa našim pravnim napomenama i pravilima privatnosti.

ILI

[TheChamp-Login]

Pratite nas:

Kritične točke u uvjetima poslovanja u Hrvatskoj

Kritične točke u uvjetima poslovanja u Hrvatskoj

Hrvatski poduzetnici u svim relevantnim anketama o problemima koji predstavljaju najveće prepreke u njihovu poslovanju često navode administrativne procedure s kojima se susreću pri pokretanju poslovanja i tijekom poslovanja. Ocjenjuju ih kao dugotrajne, skupe i ponekad neizvjesne te podložne čestim (malim) promjenama koje otežavaju planiranje i čine troškovno i vremensko opterećenje za tvrtku. U takvo poslovno okružje teže dolaze i inozemni investitori, a domaće tvrtke su manje konkurentne na inozemnim tržištima.

Tako su i u sklopu Globalnog indeksa konkurentnosti Svjetskoga gospodarskoga foruma hrvatski poduzetnici naveli široko područje Nedovoljno učinkovita državna administracija kao problem broj jedan koji ograničava njihovu konkurentnost, i to u posljednjih deset uzastopnih godina, što dokazuje da se to područje ne poboljšava ili su promjene prespore. Stoga je i konkurentnost hrvatskoga gospodarstva na svjetskoj ljestvici niska, prema aktualnom izvješću Svjetskoga gospodarskoga foruma Hrvatska je bila 68. od 140 zemalja svijeta, pri čemu najlošija od svih članica EU.

Hrvatska je loše rangirana i po još jednom svjetskom indeksu koji ocjenjuje poslovne prakse, a temelji se, ovaj put ne na mišljenjima poduzetnika, nego na činjenicama iz standardiziranih primjera „s terena“. Radi se o Indeksu lakoće poslovanja (Doing Business) koji izrađuje Svjetska banka za većinu zemalja svijeta (u posljednjem izvješću za 190 zemalja). Svjetska banka ovdje zapravo procjenjuje i dinamiku reformi, odnosno koliko se sustav mijenja u pozitivnom smjeru odnosno u smjeru olakšavanja poslovanja u smislu administrativnih zahtjeva.

Ono što smatramo osobito važnim usporedba je s ostalim zemljama iz bližeg i daljeg okružja jer se komparacijom defi nira konkurentnost. Hrvatska je na 58. mjestu od 190 zemalja, najlošija od svih članica EU iz srednje i istočne Europe osim Bugarske. U odnosu na prethodnu godinu, Hrvatska je prestigla Bugarsku, ali tek za jedno mjesto. Stoga bi nas sljedeće godine Bugarska opet mogla prestići ako bude uspješnija u reformama. Zanimljivo je da su sve zemlje iz skupine EU10 osim Litve koja se poboljšala za dva mjesta i Latvije koja nije promijenila poziciju, pogoršale svoju poziciju u odnosu na prethodnu godinu. Isto se dogodilo i kod Hrvatske koja je pala za sedam mjesta. Istodobno, Hrvatsku su pretekle zemlje poput Turske, Belgije, Kine, Izraela, Bruneja, Čilea, Cipra i Azerbajđana. Najveći je skok od ovih zemalja napravio Azerbajđan koji se s 57. mjesta popeo na 25. mjesto zemalja s najboljim poslovnim praksama.

Kompletnu i detaljniju analizu pogledajte OVDJE.

HGK podržava pojednostavljenje provedbe administrativnih postupaka

Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva 2019. predstavlja razradu mjera predviđenih Programom reformi, a istodobno je riječ o trećem takvom programu kojim se nastavlja kontinuitet provedbe mjera u području rasterećenja gospodarstva.

U tom kontekstu iz HGK pozdravljaju napore Vlade usmjerene prema olakšavanju poslovnih aktivnosti, osobito jer svi relevantni međunarodni pokazatelji stanja konkurentnosti i kvalitete poslovnog okruženja upozoravaju na stagnaciju i slab pomak Hrvatske u odnosu na slične zemlje. Primjerice, Hrvatska je, prema indeksu konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma, već nekoliko godina za redom najniže pozicionirana država središnje i istočne Europe. Pomaci u konkurentnosti su već godinama neznatni, čime se Hrvatsko gospodarstvo može okarakterizirati kao statično u konkurentnosti. Pokazatelji na ljestvici lakoće poslovanja, odnosno Doing Business ljestvici Svjetske banke, također upućuju na potrebe poboljšanja.

Stoga ohrabruje što ovogodišnji Akcijski plan širi u opsegu i sadrži znatno više mjera u odnosu na prethodni (314 u odnosu na prijašnjih 105) s većim iznosom predviđenog rasterećenja (626,74 milijuna kuna u odnosu na 600 milijuna).

Iz Hrvatske gospodarske komore ističu i da podržavaju napore usmjerene u digitalizaciju i pojednostavljenje provedbe administrativnih postupaka što, uz samo smanjenje iznosa financijskih naknada, poduzetnicima pruža mogućnost za efikasnije i financijski uspješnije poslovanje.

Opseg mjera u dinamičnom poslovnom okuženju teško da može biti dovoljno širok ili sveobuhvatan, ali smatramo da je najvažnije da se donesene mjere što brže i što cjelovitije implementiraju. Novi akcijski plan je usmjeren u 36 područja, što uz područja iz prethodna dva akcijska plana čini solidan temelj za proces provedbe administrativnog rasterećenja gospodarstva, ali pritom ostaje evidentna potreba za nastavkom procesa iznalaženja daljnjih mjera u ovim i drugim područjima kako bi se znatnije unaprijedila poslovna klima, napominju iz HGK.

Stoga se očekuje da će se navedeni Akcijski plan što brže i što potpunije realizirati uključujući, što bi trebalo imati pozitivan utjecaj na lakoću poslovanja poduzetnika, ali i na pokazatelje ukupne konkurentnosti Hrvatske s povoljnim implikacijama na razvoj poslovnih aktivnosti i povećanje izravnih stranih ulaganja, zaključuje Komora.

Povezani članci

  • Ovu prijavu možete u svako doba povući, na kraju svakog Newslettera. Daljnje informacije možete pronaći u našim Pravilima Privatnosti.

Ukoliko želite bez ograničenja čitati i preuzimati naše edukativne materijale registrirajte se. Za preuzimanje odabranog sadržaja, možete unijeti i e-mail adresu, na koju ćemo vam proslijediti poveznicu.

  • Više informacija kako skupljamo, obrađujemo i štitimo Vaše osobne podatke dostupne u našim Pravilima Privatnosti.
x

Ova stranica koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke
mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku, a više o tome možete pročitati ovdje.

Slažem se Ne Slažem se