Razvoj inovativnih, izvozno orijentiranih proizvoda i usluga postao je ključan za sve tvrtke ako žele biti konkurentne na tržištu. Budući da je konkurentnost svima bitna, tvrtke moraju povećati ulaganja u istraživanje i razvoj, a država razviti poticajni inovacijski sustav za gospodarstvo i znanstvenu zajednicu.
Inovacije i inovativan pristup poduzetništvu u prvi su plan došli kao reakcija na gospodarsku krizu te potrebu da se ubrza i unaprijedi proizvodnja i nove tehnologije, proizvodi i usluge, te poslovni procesi i modeli upravljanja. Održivi razvoj, nova radna mjesta, zaštita okoliša, očuvanje resursa i bioraznolikosti, unapređenje kvalitete života te podizanje konkurentnosti uvelike ovise o primjeni inovacija, no prave inovacije treba znati prepoznati, financirati i stvoriti uvjete partnerstvom između znanosti i gospodarstva za njihovu uspješnu komercijalizaciju na tržištu.
Hrvatska inovacijska scena
Iako se u Hrvatskoj u posljednje vrijeme naglasak stavlja na inovativno poduzetništvo, na svjetskim ljestvicama inovativnosti bilježimo pad. Prema podatcima Global Innovation Indexa (GII) za 2016. godinu Hrvatska je zauzela 47. mjesto, što je pad od sedam mjesta u odnosu na 2015. Također, u Izvješću o globalnoj konkurentnosti 2016.-2017. u području inovativnosti pali smo za 11 mjesta.
-Nažalost, hrvatske tvrtke ne pokazuju sklonost ulaganjima u istraživanje, razvoj i inovacije te ne predstavljaju ključni inovacijski subjekt koji bi trebale predstavljati. Izdatci za I&R poslovnog sektora (BERD) u 2013. iznosili su 0,41% BDP-a, što je znatno ispod prosjeka EU, koji iznosi 1,29% BDP-a. Poslovna ulaganja u I&R, osim profesionalnih, stručnih, znanstvenih, tehničkih djelatnosti koncentrirana su u ograničenom broju sektora, prvenstveno u farmaceutskoj industriji (28%), telekomunikacijama (21%), proizvodnji motornih vozila i brodova (12%), prehrambeno-prerađivačkoj industriji (9%), građevini (8%) i ICT-u (6%) – kažu u HGK.
Istraživanje Državnog zavoda za statistiku o inovacijama u hrvatskim poduzećima u razdoblju 2012.-2014. pokazalo je da su inovativna dva od tri velika poduzeća, polovina srednjih i tek trećina malih poduzeća. Inovacije su češće kod proizvodnih poduzeća (41%), dok tek trećina uslužnih tvrtaka uvodi inovacije. Udio inovacija u organizaciji i marketingu iznosi 35,5% i veći je od udjela inovacija u proizvode i procese (32,5%).
Zašto nismo bolji u inovacijama pitali smo Marijana Ožanića, savjetnika i bivšeg direktora Tehničkog parka Zagreb. -O tome što su inovacije, kako nastaju i kako se komercijaliziraju u hrvatskoj se javnosti govori jako površno i jako se malo zna, iako inovacije i razvoj proizvoda imaju veliku važnost za konkurentnost hrvatskog gospodarstva na svjetskom tržištu. Imamo mnogo briljantnih poduzetnika s inovativnim proizvodima konkurentnim na svjetskom tržištu. Da bismo takvih primjera imali još više, potrebne su radikalne promjene u društvu, gospodarstvu i obrazovanju. Tehnološki parkovi trebali bi biti ključna mjesta u kojima će se razvijati poduzetništvo temeljeno na znanju. Primjerice, poduzetnici iz TPZ-a za svoje inovativne proizvode dobili su 13 patenata, svi su plasirani na tržište, a svoje inovativne proizvode izvozili su u gotovo 40 zemalja svijeta – kaže Ožanić.
Tijek procesa inovacija i poticanje inovativnosti u poduzetništvu
Poticajno ozračje za stvaranje, razvoj i komercijalizaciju inovacija, za razvoj novih konkurentnih proizvoda stvara se sveobuhvatnim, mnogobrojnim, dugotrajnim akcijama uz mnogo truda, znanja i iskustva. Posebno su važne aktivnosti poticanja inovacija unutar poduzeća, a koje su potpuno zamrle, smatra Ožanić, te dodaje: -Budući da se jako dugo bavim inovacijama, došao sam do radikalnog zaključka – inovator nikad ne postane poduzetnik, ali poduzetnik, da bi uspio na tržištu, mora biti inovator. Zato potpore treba davati ne individualnim inovatorima, već inovatorima poduzetnicima koji znaju kako novi, inovativni proizvod komercijalizirati na tržištu.
-Danas bi inovacija trebala biti zadaća svih zaposlenika u organizaciji. Različite su uloge: generator ideja, evaluator izvedivosti i tržišnog potencijala, tester, unapređivač proizvodnog ili prodajnog procesa, itd. Štoviše, moderan je trend tzv. „otvorena inovacija“, naročito u pogledu uključivanja kupaca, korisnika, od kojih dolaze odlične ideje, prijedlozi rješenja i vjerodostojna provjera neke inovacije – kaže Miroslav Mađarić, inovacijski konzultant. Ono što je zajedničko inovativnim tvrtkama, dodaje, jest inovacijska kultura, tj. pozitivan proces koji omogućuje svim zaposlenima da budu „ideatori“, da znaju kako se daju ideje, kako se one vrednuju i realiziraju da dođu do održive koristi.
-Inovacije – novi ili bitno poboljšani fizički proizvodi i usluge, procesi, poslovni modeli i organizacija – povećavaju konkurentnost tvrtke. Ako ste poboljšali proces, proizvodnja vam je jeftinija, sigurnija i kvalitetnija. Ako ste poboljšali proizvod, više ćete ga moći prodati po višoj cijeni – ističe Mađarić, koji smatra da u našim tvrtkama treba poraditi na tzv. „breakthrough“ inovacijama, poput Vegete ili Sumameda, te u novije vrijeme komponenti za električne automobile i VHS-N jurišne puške. -Mi inovacije dosta nekritično reduciramo na naše medalje s inovacijskih natjecanja. One su vrlo značajne, no to su uglavnom prototipovi inovacijskih ideja. Inovacija postaje tek kad se održivo dokaže na tržištu ili za korist za građane u javnom sektoru – zaključuje Mađarić.
Stvaranje pozitivnog okruženja za komercijalizaciju inovacija
Projekt Inovacijske misije, koji provodi HGK, usmjeren je na komercijalizaciju inovacija kroz stvaranje platforme koja hrvatskim tvrtkama pruža mogućnost B2B razgovora na međunarodnim tržištima. -Do sada je organizirano ukupno 12 Inovacijskih misija (Rusija, Malezija, Taiwan, Engleska, Poljska, Belgija, Hrvatska), u sklopu kojih su hrvatske inovativne tvrtke održale 300-tinjak B2B sastanaka s potencijalnim poslovnim partnerima, distributerima i zastupnicima iz cijeloga svijeta. U 2017. Inovacijske misije održat će se u Poljskoj, Švicarskoj, Belgiji i Taiwanu. U prošloj godini sufinancirani su nastupi inovatora na 10 sajmova i tri inovacijske misije. Od predstavljenih inovacija u okviru sajmova i Inovacijskih misija 30% doživi komercijalizaciju na tržištu – rekli su nam u HGK, gdje su ove godine osnovali i Centar za industrijski razvoj. Cilj CIRAZ-a je pomoći nositeljima politika u pripremi i pravovremenom objavljivanju natječaja, osluškujući potrebe gospodarstva, pomoći tvrtkama u što boljoj pripremi projekata kako bi se povuklo i iskoristilo što više sredstava fondova EU te povezati znanstveno-istraživački sektor, privatni sektor i nositelje politika.
-Našim tvrtkama koje imaju inovativne proizvode omogućavamo i predstavljanje putem Online kataloga hrvatskih proizvoda. koji je namijenjen povezivanju proizvođača i javnih naručitelja kako bi povećali udio hrvatskih proizvoda u postupcima javnih nabava. Ako se primijeni EU direktiva i u novi zakon uđu Inovativne javne nabave, informacije o inovativnim proizvodima i tvrtkama bit će ključne za realizaciju tih projekata te očekujemo da će se time povećati udio hrvatskih inovativnih proizvoda u javnim nabavama, i to pogotovo onih koji traže prvu implementaciju – kažu u HGK.
Najvažnije izložbe i sajmovi inovacija u 2017.
- Malaysia technology expo – MTE, Malezija
- Inpex, najveća američka izložba inovacija i novih proizvoda, SAD
- Kide, Kaohsiung International Invention Exhibiton, Taiwan
- Britanski sajam inovacija BIS
- Intarg, izložba gospodarskih i znanstvenih inovacija, Poljska
- Međunarodna izložba inovacija u Ženevi
- IENA međunarodna izložba inovacija, Njemačka
- Innova – The World Exhibition on Inventions, Research and New Technologies, Belgija
- Inova-Budi uzor, Hrvatska
- Međunarodna izložba inovacija ARCA, Hrvatska
Izvor: HGK
Novi financijski proizvodi za inovativna poduzeća
HAMAG-BICRO će i u 2017. godini intenzivno nastaviti s provedbom programa „Konkurentnost i kohezija“, preko kojih se planira osigurati potpora za 710 projekata vezanih za istraživanje, razvoj i inovacije, 480 startupova i 6630 malih i srednjih poduzeća. -Indikatori upućuju kako će se provedbom ovih programa zaposliti 7388 novih djelatnika. Inovativnim poduzetnicima na raspolaganju su jamstva te mikro i mali zajmovi i najpovoljniji kreditni uvjeti na tržištu kroz programe novih financijskih instrumenta za koje je alocirano 105 mil. eura i 45 mil. eura nacionalnih sredstava, što ukupno čini alokaciju od 150 mil. eura. Agencija će tako MSP-ima osigurati gotovo 1,2 mlrd. kuna kroz četiri nova financijska proizvoda Mikro zajmovi, Mali zajmovi, Pojedinačna jamstva i Ograničena portfeljna jamstva – najavili su iz HAMAG-BICRO-a.
Zbog velikog interesa MSP-ova za sufinanciranje kroz Fond za poticanje ulaganja u kapital u ranoj fazi financiranja (Seed Co-investment Fund) HAMAG-BICRO produljio je rok za prijave do 1. veljače 2017. godine. -Seed Co-investment Fund svojevrsni je nastavak Pre-seeda, kroz koji je u 2015. financirano 23 projekta s gotovo 4 mil. kuna bespovratnih sredstava. Cilj programa je poticati ulaganja u vlasnički kapital inovativnih MPS-a od strane privatnih ulagača te pružiti podršku njihovom razvoju do faze u kojoj su dobro pozicionirani za ulaganja privatnih fondova poduzetničkog kapitala. Seed Co-investment Fund bit će otvoreni fond s početnim kapitalom od 2,5 mil. eura za koji su sredstva osigurana iz zajma Svjetske banke. Prihvatljivi projekti sufinancirat će se u iznosu od najmanje 30.000 do najviše 300.000 eura, s trajanjem projekata do najviše 24 mjeseca. Programom se namjerava poticati privatna ulaganja u vlasnički kapital u ranoj fazi razvoja inovativnih MSP-ova zajedno s privatnim ulagačima kao što su poslovni anđeli, korporativni ulagači, fondovi poduzetničkog kapitala i inkubatori – navode u HAMAG-BICRO-u.
Hrvatske inovativne i kreativne tvrtke
Anita Bušić osnivačica je i direktorica tvrtke Live Good u Zagrebu i tvrtke BodyRecog Metrics u SAD-u, a osmislila je jednu od najperspektivnijih aplikacija na svijetu u području zdravlja, sporta i fitnesa – BodyRecog, sustav za procjenu zdravstvenog stanja osobe i poboljšanje učinka treninga na tijelo. Na 41. po redu međunarodnoj izložbi inovacija INOVA u Zagrebu proglašena je inovatoricom godine, a inovacija BodyRecog nagrađena je zlatnim odličjem za ukupni sajamski nastup, sadržajnu vrijednost i inovatorski potencijal.
Tvrtka Končar-Električni uređaji d.d. iz Dicma osmislila je Zelenu kućnu elektranu koju će kupcu isporučiti modelom „ključ u ruke“. Inovacija se temelji na ormaru koji sadrži svu elektroopremu potrebnu da bi jedna sunčeva elektrana funkcionirala. Za ovaj kompaktan proizvod, prvi na tržištu, dobili su zlatnu medalju na ovogodišnjoj Međunarodnoj izložbi inovacija ARCA, u Zagrebu.
Tvrtka za proizvodnju profesionalne kozmetike Dermoestetik iz Umaga proizvodi Aqua Lift Thermal kremu s termalnom vodom iz Istarskih toplica, biljnim matičnim stanicama, algama i eteričnim uljem lavande koja se koristi za dubinsku regeneraciju i pomlađivanje kože lica. Krema je osvojila zlatnu medalju na Međunarodnom sajmu inovacija IENA 2016 u Nürnbergu.
HAMAG-BICRO program PoC (Provjera inovativnog koncepta) 2016. osigurat će bespovratnu potporu od 19 mil. kuna za 62 inovativna projekta. Do 2015. kroz program je na tržište plasirano 26 inovativnih proizvoda i usluga od kojih je 16 projekata ostvarilo prihod od 36 mil. kuna.
Uspjesi hrvatskih inovatora u svijetu
Dobitnici Grand Prixa na prestižnoj izložbi INNOVA 2016. u Bruxellesu autori su inovacije „Nevidljivo označavanje u vizualnom i infracrvenom spektru na tekstilu s Ink jet tehnologijom“ Vilko Žiljak, Ivana Stanimirović Žiljak, Klaudio Pap i Jana Žiljak Vujić s Grafičkog fakulteta u Zagrebu, a ostali naši inovatori vratili su se s četiri zlata i dva srebra.
Na Međunarodnoj izložbi inovacija IEIK 2016. u kineskom Kunshanu, naši inovatori osvojili su tri zlata, dva srebra i jednu broncu. Zlatnu medalju osvojile su inovacije „Osobni elektomiograf MYMYO“ Une Pale, Maria Cifreka, Igora Kroisa s Fakulteta elektrotehnike i računarstva i Stanislava Pehareca iz Poliklinike Peharec, „Jednokratni urinarni kateter osiguran antiseptičkim sredstvom“ Luke Grgara s Medicinskog fakulteta i GuardianMeda te „Samočisteći beton“ Dominika Načinovića s Fakulteta kemijskog inženjerstva i Ivana Rimca iz tvrtke Holcim.
Na 9. međunarodnoj izložbi ekonomskih i znanstvenih inovacija INTARG 2016 u Poljskoj, hrvatski inovator Tomislav Bronzin iz tvrtke CITUS d.o.o. s inovacijom „C@N Person Recog“ osvojio je Grand Prix i zlatnu medalju. Bronzin je s istom inovacijom bio i najuspješniji izlagač britanskog BIS-a, gdje je osvojio glavnu nagradu sajma, te dobio posebno priznanje i zlatnu medalju.
EU programi za poticanje inovacija
Krajem rujna HBOR je pristupio novoj equity platformi koju su pokrenuli Europska komisija i Europski investicijski fond (EIF), a cilj je povezati nacionalne, EU i privatne izvore financiranja kako bi se MSP-ima olakšao pristup financijskim sredstvima za inovativne projekte u ranoj fazi i u fazi rasta. Novi program kreditiranja inovacija InnovFin, koji će HBOR provoditi u suradnji s EIF-om, omogućit će inovativnim mikro, malim i srednjim poduzećima da u sljedeće dvije godine dobiju jamstva za bankovne zajmove. Očekivana vrijednost portfelja zajmova iznosi oko 20 mil. eura. Program InnovFin ima i potporu programa Obzor 2020, a daje jamstva i protujamstva za zaduživanje u iznosu od 25.000 do 7,5 mil. eura s počekom do 3 godine. Najkraći rok otplate kredita je 12 mjeseci, a najdulji 10 godina.
Natječaj „Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja“ za područje istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije otvoren je do 31.12.2019., a sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj namijenjena su mikro, malim, srednjim i velikim poduzetnicima. Najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti po projektu po pojedinom korisniku iznosi 190.000, a najviši iznos je 56 mil. kuna.
U okviru programa Obzor 2020 provodi se program Instrument za mala i srednja poduzeća, a namjena mu je potpora inovativnih projekata visokog stupnja razvoja, rasta i internacionalizacije. Visina subvencije iznosi do 70%. Fast Track to Innovation Pilot, također u sklopu Obzora 2020, namijenjen je inovacijama od demonstracija do dolaska na tržište. Visina subvencije iznosi do 3 mil. eura.
Svjetski lideri u inovacijama
Prema podatcima Global Innovation Indexa (GII) za 2016. među 25 najinovativnijih gospodarstava svijeta čak je 15 europskih zemalja. Već šest godina zaredom ljestvicu predvodi Švicarska, a u top pet svrstale su se Švedska, Velika Britanija, SAD i Finska. GII je visoko ocijenio europske institucije i vrlo dobro razvijenu infrastrukturu, a poboljšanja se očekuju u većim izdvajanjima privatnog sektora za aktivnosti I&R te u izvozu visokih tehnologija. Prema ocjeni kvalitete inovacija izdvajaju se Japan, SAD, Velika Britanija i Njemačka.
Prema ljestvici Global Innovation 1000, koju objavljuje konzultantska tvrtka Pricewaterhouse Cooper, najinovativnija kompanija u 2016. je Apple, a slijede Alphabet, 3M, Tesla Motors i Amazon.com. Među prvih 10 kompanija čak je 8 tehnoloških, a 1000 kompanija na ljestvici ukupno je ove godine potrošilo 680 mlrd. dolara na istraživanje i razvoj. PwC predviđa trend rasta ulaganja u softverska rješenja i usluge, a na inovacije i I&R najviše će trošiti zdravstveni sektor.
Znanstvenim centrima izvrsnosti na raspolaganju 380 milijuna kuna za ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije
Znanstvene organizacije u Hrvatskoj posjeduju dobar znanstveni potencijal i predstavljaju čvrstu znanstvenu osnovu za razvoj konkurentnog gospodarstva utemeljenog na inovacijama. Međutim, zastarjela i nedovoljno razvijena istraživačka infrastruktura te manjak resursa za provedbu istraživanja čine Hrvatsku manje konkurentnom u usporedbi s prosjekom Europske unije.
Kako bi se promijenili negativni trendovi i stagnacija u znanstveno-istraživačkom sektoru, Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je natječaj pod nazivom „Vrhunska istraživanja znanstvenih centara izvrsnosti“, koji se financira iz Europskoga fonda za regionalni razvoj.
Ukupan raspoloživi iznos bespovratnih sredstava u okviru ovog natječaja je 380.000.000,00 kuna, a pojedinome projektu može se dodijeliti maksimalni iznos od 38.000.000,00 kuna. Rok za dostavu projektnih prijedloga završava 16. siječnja 2017. godine.
Ovaj natječaj omogućit će hrvatskim znanstvenicima, institucijama i poduzetnicima uvjete za vrhunski istraživački rad te edukaciju mladih znanstvenika. Provedbom projekata znanstvenici će imati mogućnost upravljati istraživanjem, koristiti najmoderniju tehnologiju i znanstvene metode te se usmjeriti na usko specijalizirana područja.
„Kroz ulaganja u vrhunska istraživanja, znanstveni centri izvrsnosti povećat će razinu kvalitete hrvatskog sektora istraživanja i razvoja i približiti nas prosjeku Europske unije, a ujedno ćemo i zadržati naše mlade znanstvenike u Hrvatskoj“, izjavila je ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac.
Dodijeljena sredstva pridonijet će povećanom gospodarskom rastu i razvoju, ciljanoj podršci istraživačko-razvojnim aktivnostima i inovacijama te stvaranju nove dodane vrijednosti bazirane na znanju. Ovakvim i sličnim ulaganjima, kao i uspješnim korištenjem sredstava iz fondova Europske unije, Hrvatska bi trebala otvoriti novo poglavlje u području istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija.
Više informacija o ovom natječaju dostupno je na internet stranici www.strukturnifondovi.hr.
