Kreiranje korisničkog računa, slažete se sa našim pravnim napomenama i pravilima privatnosti.

ILI

[TheChamp-Login]

Kreiranje korisničkog računa, slažete se sa našim pravnim napomenama i pravilima privatnosti.

ILI

[TheChamp-Login]

Pratite nas:

Kako pogoditi ravnotežu između blagostanja i rasta

Kako pogoditi ravnotežu između blagostanja i rasta

Novi BCG-ov izvještaj Procjene održivog ekonomskog razvoja za 2018. godinu SEDA 2018, uz rang listu zemalja koje su najuspješnije u pretvaranju ekonomskog rasta u blagostanje građana, donosi i savjete vladama što izbjegavati pri oblikovanju ekonomskih politika. Na rang-listi Hrvatska je na 40. mjestu, a posebno se ističe po iznimno niskom SEDA skoru u visini plaća, zapošljavanju i zaštiti okoliša, dok paradoksalno dobre rezultate postiže u ekonomskoj stabilnosti i jednakosti.

U teoriji, rad na unaprjeđenju blagostanja građana je primarni cilj svih državnih politika i poteza svake vlasti. U praksi se, međutim, donositelji odluka suočavaju s odabirom između naizgled suprotstavljenih prioriteta: unaprjeđenjem kvalitete života građana i s druge strane poticanjem ekonomskog rasta.

No jesu li ti ciljevi sukobljeni? Hoće li potezi usmjereni na unaprjeđenje blagostanja negativno utjecati na ekonomski rast ili suprotno, potaknuti ga?

Konzultanti The Boston Consulting Groupa tvrde kako nema potrebe birati između dobrobiti za građane i ekonomskog rasta, a novi BCG-ov izvještaj Procjene održivog ekonomskog razvoja za 2018. godinu (Sustainable Economic Development Assessment, skraćeno SEDA), otkriva kako države mogu blagostanje učiniti svojim prioritetom, a u isto vrijeme promovirati održiv i robustan gospodarski rast.

SEDA je alat koji je BCG lansirao 2012. godine, a dizajniran je kako bi omogućio uvid u relativno blagostanje građana neke zemlje i uspješnost država da bogatstvo pretvore u blagostanje, mjereno visinom prihoda.

U ovogodišnjoj analizi, koja je obuhvatila 152 zemlje i podatke od 2007. do 2016. godine, otkriveno je kako su zemlje koje bolje pretvaraju bogatstvo u blagostanje imale i brži ekonomski rast. Uz to, bile su otpornije na krizu koja je pogodila svijet 2008. i 2009. godine.

Ekonomski rast i blagostanje trebali bi biti konačan cilj svake dugoročne strategije razvoja. No, to se ne događa samo od sebe, već je rezultat dobro promišljenih odluka i politika koje te ciljeve pravilno uravnotežuju. Taj uravnoteženi pristup nije bitan samo u uobičajenim okolnostima, već i u vremenima krize. U takvim vremenima, zemlje se moraju oduprijeti napasti da im stimuliranje ekonomskog rasta ili smanjivanje fiskalnog deficita ide na štetu blagostanja.

Ovogodišnja analiza otkriva kako se blagostanje mijenjalo kroz godine od početka financijske krize (Simulaciju pronađite u SEDA: Interaktivni vodič na poveznici:  https://www.bcg.com/publications/interactives/seda-2018-guide.aspx)  Uz procjenu koje su zemlje napredovale ili nazadovale u odnosu na druge, analiza otkriva da se u apsolutnim vrijednostima u proteklih deset godina blagostanje globalno povećalo, što pokazuju podaci na poveznici: https://www.bcg.com/publications/2018/seda-well-being-trends-over-past-decade.aspx

Analiza daje i smjernice koja područja, u istraživanju ih se naziva dimenzijama, zaslužuju posebnu pažnju u zemljama koje žele dodatno unaprijediti odnos ekonomskog rasta i blagostanja:

  • Za zemlje koje već uživaju relativno visoku razinu blagostanja, ulaganja u obrazovanje i zapošljavanje imaju najeveći učinak na unaprjeđenje blagostanja i ekonomskog rasta;
  • Za zemlje s relativno niskom razinom blagostanja, nije dovoljno usredotočiti se samo na područja koja su ključni stupovi razvoja, poput zdravstva i obrazovanja. Moraju unaprijediti i vladavinu prava, kritičan temelj održivog ekonomskog rasta, kao i infrastrukturu;
  • Unutar infrastrukture, digitalna povezanost ima osjetne učinke na sve dimenzije blagostanja. Ona bi trebala biti središnjom za donositelje odluka, posebice u digitalno slabo povezanim zemljama.

Zemlje mogu i trebale bi simultano raditi na rastu blagostanja i ekomoskom rastu. SEDA može biti vrijedan alat vladama koje s odluče na takav pothvat, jer im daje mogućnost da analiziraju posljedice ranijih politika i formiraju buduće strategije.

Postoji li igra nulte sume između poboljšanja životnog standarda građana i ekonomskog rasta, često je središnje pitanje debata o različitim politikama. Teza autora BCG-ove studije je da zemlje koje više rade na stvaranju blagostanja i podizanja životnog standarda za svoje građane uživaju i robusniji ekonomski rast. Da bi se istražilo povezanost između blagostanja i rasta, nije dovoljno osloniti se na ustaljene mjere blagostanja. Bogatstvo zemlje ima presudan utjecaj na mnoge faktore koji utječu na blagostanje.

Zato su se u BCG-u koncentrirali na uspješnost zemalja u pretvaranju bogatstva u blagostanje, u čemu je SEDA koeficijent mjerilo, odnosno posrednik u tog pretvaranja. Kako bi bolje shvatili SEDA skor, treba ga usporediti s klasičnim pokazateljem BDP-a po glavi stanovnika. Na grafičkom prikazu (Slika 1.) gdje se vidi usporedba SEDA skora i BDP per capita jasno je moguće vidjeti kako visina BDP-a po glavi stanovnika nije jednaka SEDA skoru, što znači da bogatstvo zemlje po glavi stanovnika ne znači da ta zemlja uspješno to bogatstvo pretvara u koristi za svoje građane. Na slici je prikazano 25 najvećih gospodarstava svijeta i 25 najmnogoljudnijih zemalja.

Kako neke zemlje spadaju u obje kategorije ostaje nam 36 zemalja koje možemo nazvati „globalnim pokretačima“. Te zemlje predstavljaju 86 posto svjetskog gospodarstva i 78 posto svjetske populacije.

Povezani članci

  • Ovu prijavu možete u svako doba povući, na kraju svakog Newslettera. Daljnje informacije možete pronaći u našim Pravilima Privatnosti.

Ukoliko želite bez ograničenja čitati i preuzimati naše edukativne materijale registrirajte se. Za preuzimanje odabranog sadržaja, možete unijeti i e-mail adresu, na koju ćemo vam proslijediti poveznicu.

  • Više informacija kako skupljamo, obrađujemo i štitimo Vaše osobne podatke dostupne u našim Pravilima Privatnosti.
x

Ova stranica koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke
mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku, a više o tome možete pročitati ovdje.

Slažem se Ne Slažem se