Široku primjenu u suvremenom poslovanju pronašle su razne web tehnologije i e-commerce rješenja, mobilne aplikacije, cloud tehnologije i razne optimizacijske metode. Također, sve veću primjenu imaju i tehnologije velikih podataka i napredna analitika. U nekim industrijama su RFID tehnologija i internet stvari vrlo rašireni, dok npr. strojno učenje i umjetna inteligencija također polako pronalaze svoje mjesto u poslovanju.
Primjenu u suvremenom poslovanju pronašle su razne web-tehnologije i e-commerce rješenja, EDI, upravljanje radnim tijekovima, mobilne aplikacije, cloud (oblak) tehnologije i razne optimizacijske metode. Također, sve veću primjenu imaju i tehnologije velikih podataka (Big Data) i napredna analitika. U nekim industrijama su RFID i IoT (Internet of Things – internet stvari) već vrlo raširene dok strojno učenje (Machine Learning), duboko učenje (Deep Learning) i umjetna inteligencija (Artificial Intelligence) također polako pronalaze svoje mjesto u poslovanju. Neke tehnologije poput virtualne stvarnosti (Virtual Reality) i blokovi lanaca (blockchain) pokazuju potencijal, ali još nisu pronašli širu komercijalnu primjenu.
U skorijoj budućnosti očekuje se i komercijalizacija kvantnog računarstva i s njim nova tehnološka revolucija. 5G mreža nove generacije koja će zamijeniti postojeću 4G mrežu, nije samo nova mobilna ili telekomunikacijska mreža. Zapravo, tu je riječ o potpuno novom konceptu. 5G je sljedeća generacija komunikacijskih mreža koja podrazumijeva cijeli „eko-sustav“, a ne samo novu radijsku tehnologiju. 5G sustav će transformirati živote ljudi, poslovanje i društvo u cjelini isporukom (mobilnog) širokopojasnog pristupa ekstremnih brzina, pouzdane povezanosti s niskom latencijom te umrežavanjem milijuna uređaja u masivni internet stvari (Massive IoT).
Europska komisija je prepoznala i naglasila kako je što brže uvođenje 5G mreže nužno za razvoj Europe te za povećanje konkurentnosti u odnosu na spomenuta tržišta. Stoga je prema dogovoru na razini Europske unije predviđena implementacija 5G tehnologije u barem jedan grad u 2020. godini u svakoj članici Europske Unije, uključujući i Hrvatsku. Pri takvim naglim i važnim promjenama koje će snažno utjecati na gospodarstvo, nužno je sagledati u kakvoj je situaciji Hrvatska, odnosno hoće li i koliko kasniti u primjeni nove tehnologije.
Rast nedovoljan za približavanje EU prosjeku
Prema istraživanju Analiza hrvatske IT industrije 2008. – 2017. Hrvatske gospodarske komore, objavljenom krajem prošle godine, Hrvatska je po razvijenosti IT-a u donjoj trećini ljestvice među članicama Europske unije. Kretanja u hrvatskoj IT industriji u zadnjem desetljeću može se podijeliti na dva podrazdoblja. Prvo je doba krize koje počinje oštrim padom prometa IT industrije u 2009. godini i stagnacijom u sljedeće dvije godine. Od 2012. godine počinje razdoblje oporavka i od tada se u IT-u ostvaruje kontinuirani godišnji rast od prosječno 7,5%.
Godišnji rast prije krize (u razdoblju 1999. – 2008.) bio je 16%. Problem je što dinamika rasta nakon krize nije dovoljna za približavanje prosjeku EU28, osobito u segmentu prodaje na domaćem tržištu. U 2008. godini ukupni prihod IT industrije je bio 15,02 milijardi kuna. Godina krize 2009. donijela je pad prihoda IT industrije od 10,9%. Nakon pada slijede 2 godine stagnacije, a u 2014. godini IT industrija je premašila do tada rekordnu 2008. godinu dostigavši prihod od 15,9 milijardi kuna. U razdoblju od 2008. do 2017. godine, prihod je rastao prosječnom godišnjom stopom od 3,8% da bi u 2017. dosegnuo 21,07 milijardi kuna.
U zadnjih 5 godina prihod IT tvrtki povećan je po prosječnoj godišnjoj stopi od 7,4%. Od toga promet IT industrije u zemlji raste 6,1%, a izvoz gotovo dvostruko brže, odnosno 11,3% godišnje. U istom razdoblju, promet ukupnog hrvatskog gospodarstva povećan je za 2,1%. Više od 28% prihoda hrvatske IT industrije dolazi iz izvoza. Najbrže raste izvoz IT uslužnih tvrtki, po prosječnoj godišnjoj stopi od 26%.
Unatoč gospodarskoj krizi od 2009. do 2017. godine, IT industrija stvorila je 11.549 novih radnih mjesta. Prosječna godišnja stopa rasta zaposlenosti bila je 6%. U istom periodu u Hrvatskoj je izgubljeno 147.607 radnih mjesta. Najveći generator novih radnih mjesta je segment uslužnih IT tvrtki koje su u promatranom periodu otvorile preko 8.000 novih radnih mjesta ili čak 71 svih novih radnih mjesta IT industrije. U 2017. godini udio IT industrije u BDP-u bio je 1,8%, čime je pozicionirana među djelatnostima s manjim udjelima u hrvatskom BDP-u. IT industrija je rasla 7 puta brže od BDP-a Hrvatske.
Funkcionalnosti koje donose digitalna rješenja
– Nedavna istraživanja pokazuju da investicije kompanija u digitalnu transformaciju rastu iz godine u godinu po stopama od blizu 20%. Iz tog razloga, favorite za najaktualnija digitalna rješenja valja tražiti u rješenjima koja omogućuju transformaciju poslovanja kompanija – rekao nam je direktor Sektora inovacija i razvoja strateških područja Combisa Hrvoje Dunkić, dodajući da tvrtke uz ono što ionako trebaju za podršku poslovanju (npr. Enterprise Resource Planning ERP), sve više traže rješenja koja mijenjaju postojeće poslovne modele ili su usmjerena na podizanje interne učinkovitosti i produktivnosti.
Najtraženija su rješenja za internet stvari u poslovanju za prikupljanje i obradu informacija koja dosad nisu bila dostupna tvrtkama, a na temelju kojih je moguće donositi poslovne odluke i mijenjati način rada, zatim primjena umjetne inteligencije u poslovanju te Customer Relationship Management (CRM) rješenja koja se transformiraju kako bi potaknula dodatan angažman i utjecaj kod krajnjih kupaca. Dunkić napominje da, iako naše tržište u određenoj mjeri kasni u implementacijama naprednih tehnologija, sve je više uspješnih primjera njihove primjene unutar i oko poslovnih rješenja koja tvrtke već koriste.
I direktor prodaje sektora gospodarstva IN2 Denis Petek ističe kako su ERP i Microsoftov Dynamics NAV, rješenje koje prožima sve ili barem veliku većinu poslovnih i tehničkih procesa, navodeći kako je ponudio IN2 i vlastito rješenje, Opus ERP, koji se udomaćio u područjima maloprodaje, veleprodaje te distribucije.
– Od novih tehnologija svakako bih izdvojio IoT koji smo izvukli iz faze razvoja i primijenili prije svega u rješenjima orijentiranim na okolišno upravljanje. Riječ je o Eko karti grada Zagreba i rješenjima za praćenje gubitaka vode u vodovodima. Isto tako, prediktivna analitika je uvelike uključena u donošenje važnih poslovnih odluka kroz različite Business Intelligence sustave – kaže Petek.
– Najviše implementirana rješenja su ERP, BI i CRM sustavi. Također, gotovo sve kompanije imaju svoje web-stranice, a mnoge imaju i neku vrstu e-commerce rješenja. To su rješenja koja imaju najviše korisnika i predstavljaju osnovnu infrastrukturu za svaku ozbiljniju tvrtku. Također, mnoge tvrtke koriste i neku vrstu cloud usluga – dodao je član uprave Megatrend poslovna rješenja Ante Laušić, ističući kako su sve aktualnija rješenja za naprednu analitiku kao što su Big Data, strojno učenje, duboko učenje i općenito umjetna inteligencija.
– Zaštita od kibernetičke ugroženosti preduvjet je za digitalnu transformaciju svake kompanije. Često smo svjedoci da tvrtke investiraju u sigurnosna rješenja, ali to je set rješenja koja nisu integrirana na način da daju punu vrijednost, bilo da nisu optimalno postavljena ili se njima nitko ne bavi na ispravan način. Naime, izuzetno je teško pronaći educirani cyber-sec kadar – upozorava Dunkić, dodajući kako je upravo zbog toga Combis kreirao uslugu CoMSec, sveobuhvatni paket upravljanih security usluga za kompanije koji sadrži i optimalna tehnološka rješenja i usluge za zaštitu od ugroženosti. Combis cyber-sec tim stručnjaka se na dnevnoj bazi brine o optimalnim sigurnosnim zaštitama, a u slučaju sigurnosne ugroženosti, cyber-sec tim osigurava njihovu pravovremenu detekciju te poduzima mjere za suzbijanje štete – pojašnjava Dunkić i ukazuje na to kako smo svjedoci trenda u kojem korisnik prelazi s modela gdje kupuje produkte za zaštitu, na model gdje konzumira cyber-sec zaštitu kao servis.
Financijske usluge u radikalnoj digitalizaciji
Jedno od najdinamičnijih područja digitalizacije su bankarske usluge. U financijskoj su industriji svjesni brze promjene korisničkih navika pod utjecajem komunikacijskih tehnologija kao i sve snažnijeg razvoja fintech startupa pa nastoje što više digitalizirati usluge. Ilustrativan primjer je nedavno predstavljanje potpune virtualne poslovnice Addiko banke. Prva digitalna poslovnica u Hrvatskoj klijentima svih banaka omogućava u potpunosti digitalan kreditni proces, od zahtjeva do odobrenja, te proces otvorenja tekućeg računa, bez potrebe za odlaskom u poslovnicu.
– Riječ je o dosad nezamislivom digitalnom end-to-end procesu s modernim korisničkom iskustvom, tako da mi zapravo predstavljamo bankarstvo budućnosti: u potpunosti digitalno, jednostavno, praktično, brzo te prilagođeno potrebama i željama korisnika – naglašava predsjednik Uprave Addiko Bank d.d. Mario Žižek.
Zagrebačka banka u svoju uslugu m-banking odnedavno je uvela plaćanje pametnim telefonom koji zamjenjuje platne kartice. Nova tehnologija omogućava plaćanje mobitelima na svim POS uređajima koji prihvaćaju beskontaktne kartice. Sama procedura plaćanja iznimno je brza, jednostavna i sigurna, a ne zahtijeva ni spajanje mobilnog telefona na internet. Proces plaćanja sličan je onom s konvencionalnim plastičnim karticama – dovoljno je samo uključiti zaslon mobitela te njegovu poleđinu približiti čitaču kartica, bez otvaranja aplikacije m-zaba. S m-novčanikom moguće je, isto tako, podizati i gotovinu na svim bankomatima koji podržavaju beskontaktnu tehnologiju.
No, najinovativnije rješenje dolazi iz Erste & Steiermärkische banke – Keks Pay. To rješenje jedno je od rijetkih u Europi koje ima potencijala osigurati mjesto na tržištu bankarskih usluga budućnosti prije ulaska globalnih divova poput Alipaya, ocjenjuje Forbes, odnosno rješenje koje ima odgovor na novu regulativu Europske unije (Payment Service Direktive 2 – PSD2) koja na bankarsko tržište uvodi open banking (otvoreno bankarstvo).
Izvršni direktor tvrtke za mobilna plaćanja Auka, koja uskoro u Hrvatskoj pokreće svoju uslugu, odnosno aplikaciju za mobilna plaćanja Settle, Daniel Döderlein, kaže kako ćemo u rujnu s primjenom PSD2 svjedočiti promjenama u načinu plaćanja zbog regulatornih promjena i velikih tehnoloških promjena.
– Nova europska direktiva o plaćanju (PSD2) obvezuje banke da trećim stranama daju pristup računima korisnika. Pametni telefoni su svuda oko nas, a postoje i brojne talentirane tvrtke s odgovarajućim licencama, spremne ponuditi svoje usluge tržištu kroz aplikacije za mobilna plaćanja i mnogo su bolje od onih što trenutno nude banke. Kao što smo vidjeli širom Skandinavije, Kine, a u posljednje vrijeme i u SAD-u, nove aplikacije za mobilna plaćanja mogu cijelo tržište preuzeti u samo nekoliko mjeseci – objašnjava Döderlein.
Milijardu kuna za digitalizaciju javne uprave
Digitalno društvo podrazumijeva razvoj gospodarstva i inovativne javne uprave na digitalnoj tehnologiji, uz preduvjet uključenja svih građana na siguran način. Kako bi se to postiglo, okruženje u kojima se nalaze podatci mora biti sigurno i dostupno za one koji imaju pravo korištenja. Uz već postojeći sustav e-Građani, Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva radi na uvođenju sustava e-Poslovanje koje će omogućiti poduzetnicima jednostavniju komunikaciju s državom.
U području gospodarstva, Ured sudjeluje u radu Nacionalne koalicije za digitalne vještine i radna mjesta, koja okuplja sve partnere iz gospodarstva, obrazovnih ustanova i države na poticanje građana na razvijanje digitalnih vještina kako bi se povećao broj informacijskih i komunikacijskih stručnjaka u Hrvatskoj i Europskoj uniji. Namjera je da se poveća zapošljavanje i zadržavanje stručnjaka u Hrvatskoj. U nastojanju da se postigne sigurno i uključivo digitalno društvo, Ured u suradnji s gospodarstvom i akademskom zajednicom želi poboljšati uvjete za razvoj pozitivnog IT okruženja u Hrvatskoj.
Tijekom 2019. godine također će se omogućiti i nove usluge i nove platforme, primjerice e-Pristojbe, e-Pečat, e-Potpis, e-Račun, Centar dijeljenih usluga… Među njima se ističe otvaranje tvrtke potpuno elektroničkim putem uz korištenje elektroničke osobne iskaznice i elektroničkog potpisa. Pravosuđe će učiniti veliki iskorak u komunikaciji odvjetnika i sudova, koja će biti u potpunosti elektronička, ali i sudova međusobno, čime će se značajno poboljšati učinkovitost i brzina sudskih procesa.
U zdravstvu se planira više projekata koji će utjecati na smanjenje lista čekanja, bolju organizaciju i povezanost bolnica, kvalitetnije praćenje lijekova i omogućavanje brže komunikacije između pacijenata i liječnika elektroničkim putem. Centar dijeljenih usluga zamišljen je kao “državni oblak” (cloud), odnosno infrastrukturno središte za smještaj i upravljanje, te pružanje elektroničkih usluga građanima, poslovnim subjektima i državnim tijelima, odnosno svim razinama koje komuniciraju s javnom upravom, kao i međusobna komunikacija državnih tijela, lokalne i regionalne samouprave.
Poznato je da je digitalna infrastruktura u Hrvatskoj prilično fragmentirana i da ima više pojedinačnih centara upravljanja, što je rezultiralo činjenicom da upravo načelo “samo jednom” (tj. da građani njihove podatke dostavljaju samo jednom na jednom mjestu), nije jednostavno provoditi. Projektom Uspostave Centra dijeljenih usluga, koji vodi Ministarstvo uprave u suradnji sa Središnjim državnim uredom za razvoj digitalnog društva i tvrtkom APIS IT, postići će se jedinstveno upravljanje, uštede i bolja učinkovitost postojećih te novih sustava i usluga. Ujedno, taj je projekt temelj za sve druge projekte razvoja elektroničkih usluga.
U drugoj polovici 2018. godine i tijekom 2019. godine u Republici Hrvatskoj pokrenuto je preko 40 projekata informatizacije javne uprave ukupne vrijednosti preko milijardu kuna, koji će se većinom provesti u sljedeće tri godine. Time su pokrenute značajne aktivnosti u području digitalizacije.
Standardizacija usluga
Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva evidentirao je broj elektroničkih usluga koje pružaju tijela javne vlasti i došao do brojke od 685 elektroničkih usluga koje nisu u sustavu e-Građani, ali ih građani koriste. Od toga, 404 su usluge programskih rješenja, 219 obrazaca i 62 usluge koje se odnose na druge oblike poput webshopa, online karata i slično. Prosječno 76% tijela javne vlasti imaju jednu ili više elektroničkih usluga, a prosječno tijelo javne vlasti ima 5 usluga po tijelu. Kako bi sve te usluge bile dostupne građanima na jednak način, Ured je započeo s projektom standardizacije elektroničkih usluga propisujući standarde njihovog izgleda i komunikacije. Građani će sve te usluge vidjeti i koristiti jednako.
Gledajući usluge u sustavu e-Građani, najviše se koristi, odnosno pristupa uslugama e-Dnevnik kojom se pristupa ocjenama učenika u osnovnim i srednjim školama, zatim uslugama Porezne uprave, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i podatcima iz e-Matica (osobna stanja građana, izvodi iz matice rođenih, dokaz o državljanstvu itd.), a usluge s najvećim brojem pojedinačnih korisnika, odnosno građana koji su ostvarili usluge su e-Matica i usluga HZMO elektroničkog zapisa (elektronička radna knjižica).
Sustav otvorenih podataka
Jedan od važnih segmenata rada Ureda su otvoreni podatci. To su podatci javnog sektora koji se koriste za izradu inovativnih nekomercijalnih i komercijalnih aplikacija. U području otvorenih podataka Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva želi potaknuti intenzivniju suradnju s privatnim sektorom, poglavito u području informacijskih tehnologija te potaknuti poboljšanje elektroničkih javnih usluga, kao i povećati transparentnost javne uprave. Žele osvijestiti pružatelje otvorenih podataka, uglavnom tijela javne vlasti, da svoje otvorene podatke objavljuju svim zainteresiranim stranama putem Portala otvorenih podataka, kao središnjeg mjesta za objavu otvorenih podataka (data.gov.hr) te sve zainteresirane da na osnovu otvorenih podataka grade aplikacije potičući ekonomiju otvorenih podataka.
Osobito je važno područje kibernetičke sigurnosti u kojemu Ured aktivno sudjeluje, osobito u sustavnom praćenju i nadzoru kibernetičke sigurnosti nacionalnih elektroničkih usluga. U tijeku su pripreme za predsjedanje Hrvatske Vijećem EU-a u prvoj polovici 2020. godine, u okviru kojeg će Ured koordinirati horizontalno područje kibernetičkih pitanja.
Dio jedinstvenog digitalnog tržišta EU
Ured se također intenzivno bavi pripremom za novo financijsko razdoblje Europske unije (2021.-2027.) u okviru kojeg se po prvi puta izdvaja zasebni program Digitalna Europa, koji će biti potpora digitalnoj transformaciji europskih društava i gospodarstava. Potaknut će se ulaganja u ključna područja kao što su najmoderniji alati za kibernetičku sigurnost i inovacije koje se temelje na umjetnoj inteligenciji. Tim će se programom osigurati sredstva za projekte u pet područja: superračunalstvo, umjetna inteligencija, kibernetička sigurnost, napredne digitalne vještine i osiguravanje široke uporabe digitalnih tehnologija u cijelom gospodarstvu i društvu.
Nedavno je Ured preuzeo zadaću uspostave i vođenja Središnjeg registra državne imovine, kako bi se objedinili podatci sveukupne državne imovine na jednom mjestu te uspostavilo kvalitetnije upravljanje. Ured se bavi koordinacijom razvoja državne informacijske infrastrukture kako bi se postigla veća interoperabilnost među svim dijelovima IT sustava koje vode razna državna tijela. Građani će time dobiti integrirane usluge, čime će se omogućiti dostavljanje njihovih podataka samo jednom, na jednom mjestu.
Također, Ured radi na izradi i osmišljavanju sustava m-građanin. Osnova za identifikaciju je dostupna kroz NIAS, nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav, koji treba na jedinstven način pružiti modele autentifikacije u virtualnom svijetu, bilo da se radi o računalima ili mobilnim uređajima. Sigurno da je pristup identifikaciji s elektroničkom osobnom iskaznicom putem mobilnih uređaja na isti način kao i s računalima gotovo nemoguć iz fizičkih razloga (nema čitača kartica), potrebno je omogućiti druge tehnologije koje su jednako sigurne u virtualnom okruženju, a kojima će se moći pristupati na jednako siguran način.
Usto, nedavno je u Hrvatskom saboru donesen Zakon o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja pokretnih uređaja tijela javnog sektora, kojim se regulira način izrade mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje prilagođen osobama s invaliditetom i svima drugima kojima takav način prezentacije sadržaja omogućuje i bitno olakšava pristup sadržajima tih mrežnih stranica.
Optimizacija kroz cloud rješenja
– Velika većina disruptivnih tehnologija zapravo su cloud rješenja, jer cloud omogućuje korištenje prema potrebi, bez velikih inicijalnih investicija. Time je i put od ideje do realizacije rješenja znatno kraći. Važno je naglasiti da je u pogledu rješenja iz clouda fokus kompanija na njihovu poslovnu primjenu, a ne na upravljanju i održavanju vlastite IT infrastrukture – smatra Dunkić i napominje kako pružatelji cloud usluga postoje i na lokalnom tržištu, no u pružanju naprednijih rješenja iz područja digitalne transformacije prednjače pružatelji javnog clouda (Amazon, Microsoft, Google i drugi).
Denis Petek iz IN2 ističe kako su se cloud rješenja već udomaćila i na našem tržištu i trend je da većina softvera prelazi u takav „režim rada“, da, na primjer, MS Dynamics NAV sa svojom novom inačicom Dynamics 365 favorizira rad u cloudu, čime dodaje novu razinu jednostavnosti i fleksibilnosti svojim korisnicima.
– Cloud rješenja možemo podijeliti u dvije grupe: cloud za IT infrastrukturu (IaaS – Infrastructure as a Service, PaaS – Platform as a Service) i cloud aplikacije (tzv. SaaS – Software as a Service model). Infrastrukturna cloud rješenja prisutna su već duži niz godina te su svima dobro poznate mogućnosti, prednosti i mane takvih rješenja. Vjerojatno najpoznatije takvo rješenje je AWS (Amazon Web Services), iako svaki veliki tehnološki vendor (Google, Microsoft, IBM, Oracle …) ima svoju ponudu i svoj cloud – objašnjava Laušić dodajući kako su cloud aplikacije relativno nedavno ušle u zrelu fazu korištenja, ali svakim danom ih ima sve više i sve su kvalitetnije.
– Njihova karakteristika je da su uglavnom fokusirane na rješavanje specifičnih problema, ali su zato vrlo funkcionalne, jednostavne za korištenje te globalno dostupne. Među prvim uspješnim rješenjima bio je Salesforce.com – CRM rješenje u cloudu, a vjerojatno najpoznatije rješenje je Microsoftov Office365 – paket za uredsko poslovanje u cloudu. Sada postoje tisuće različitih aplikacija koje su napisane isključivo kao cloud aplikacije i dostupne su globalno. Više-manje svi softverski giganti (kao npr. SAP, IBM ili Oracle) u svom portfelju imaju i cloud aplikacije – kaže Laušić, dodajući kako cloud rješenja svoj uspjeh mogu zahvaliti prvenstveno svojoj jednostavnosti, brzoj implementaciji, skalabilnosti, dostupnosti i Pay As You Go modelu naplate. Pri tome, cloud rješenjima u prilog ide i nedostatak kvalitetnih IT stručnjaka diljem svijeta te odluke menadžera da se fokusiraju na svoje osnovno poslovanje i ne troše resurse na IT.
Internet stvari kao dio digitalne transformacije poslovanja
Internet stvari već je neko vrijeme vruća tema u informatičkim krugovima. Broj uređaja koji su spojeni na mrežu raste velikom brzinom. Ipak, donedavno je postojao ozbiljan problem kako efikasno povezati na internet milijune i milijarde uređaja koji nemaju pristup električnoj energiji i klasičnim načinima komunikacije.
Problem s komunikacijom dosad se rješavao uglavnom putem GSM mreža (2G, 3G, 4G). S obzirom na to da su ovi protokoli razvijeni primarno za ljudsku komunikaciju, nisu posebno prilagođeni raznim senzorskim uređajima kojima je mala potrošnja energije i autonomija od više godina presudna. U posljednje vrijeme nekoliko je tehnologija koje nude rješenja za ove probleme. U Hrvatskoj se upravo završava prva faza izgradnje nacionalne komunikacijske mreže posebno prilagođene internetu stvari. Sigfox je prva globalna mreža za internet stvari prisutna u preko 60 zemalja svijeta. Radi se o 0G tehnologiji koja omogućava uređajima slanje i primanje podataka uz minimalnu potrošnju energije. Koristeći Sigfox mrežu uređaji mogu biti autonomni godinama i komunicirati na relativno velike udaljenosti i neovisno o tome tko je nacionalni operater mreže.
Logističke tvrtke prednosti nove mreže uočile su vrlo rano te su već u primjeni rješenja koje koriste Michelin, Airbus, PSA grupa. Najčešće se radi o praćenju kontejnera, vrijednih dijelova ili skupe povratne ambalaže. Ipak, s padom cijena i sazrijevanjem tehnologije novi primjeri koji trenutno dolaze na tržište uključuju praćenje sve manjih objekata pa se sada već eksperimentira s praćenjem paketa i pisama u gotovo realnom vremenu.
Primjeri iz Singapura i Hong Konga te iz Nizozemske i Danske ukazuju i na sve veće korištenje Sigfox mreže i IoT tehnologija u zgradarstvu, od praćenja temperature, vlage, svjetla i prisutnosti CO i CO2 do praćenja energetske učinkovitosti i strukturne čvrstoće. Preko 600 certificiranih uređaja raznih namjena može se naći na Sigfoxovim mrežnim stranicama, koje su ujedno i najbolje mjesto za ponuditi svoja rješenja za svjetsko tržište.
– Hrvatska je 30. zemlja u svijetu koja ima potpuno funkcionalnu nacionalnu Sigfox mrežu koja pokriva više od 80% stanovništva i više od 60% teritorija. To nam daje odličnu osnovu da razvijamo nova rješenja i ponudimo ih na svjetskom tržištu. Već sada imamo prvo rješenje razvijeno u Hrvatskoj koje se nudi na svjetskoj razini. A i prvi uređaj razvijen u Hrvatskoj nedavno je poslan na certifikaciju, govori Bruno Crnički, direktor IoT Net Adrije. Sigurnost i kvalitetno upravljanje imovinom i distributivnim lancima dvije su stvari koje direktori tvrtki u nedavnim istraživanjima ističu kao ključne za uspjeh poslovanja i dugoročno snižavanje troškova. Ti se izazovi mogu učinkvito riješiti masovnom primjenom interneta stvari i prikupljanjem podataka s mjesta gdje to donedavno nije bilo moguće.
Do the right IoThing
IoT Net Adria je operater Sigfox mreže u Hrvatskoj i nudi suradnju, pomoć i edukaciju iz područja interneta stvari. Radi popularizacije nove mreže pokrenut je i natječaj Do the right IoThing za inovativna rješenja i primjene interneta stvari o čemu se više može saznati na web stranici Iot Net Adrije.
U pripremi je i prva hrvatska konferencija o Sigfox mreži, Touchpoint koja će se održati 16.5.2019.
– To je svakako poziv svima da nam se na njoj pridružite u hotelu Aristos i saznate sve što ste željeli znati o internetu stvari, a niste imali koga pitati, kažu iz IoT Net Adrije.
Telekomi u pripremi za 5G mreže
Početak značajnijeg opsega komercijalnih implementacija 5G mreža u Europi može se očekivati krajem ove i 2020. godine. Tijekom sljedećih 4-5 godina može se očekivati široka upotreba 5G tehnologije, puna komercijalizacija te uvođenje širokog spektra različitih usluga. Primjena 5G mreža, međutim, u SAD-u i u nekim drugim dijelovima svijeta počela je još krajem prošle godine.
Kada je u pitanju Hrvatska, iz HT-a su nam rekli kako su već počeli s instaliranjem SRAN (Single RAN) tehnologije, kojim se osigurava koegzistencija 2G, 3G, 4G i 5G na istoj opremi, što omogućuje trenutno udvostručenje kapaciteta 4G mreže i najnovije funkcionalnosti poput IoT-a. Svim će HT korisnicima biti na raspolaganju povećani kapaciteti, koji će osigurati nesmetano korištenje HT mobilnih usluga čak i u najfrekventnijem razdoblju dana. Također, bitno je naglasiti da je takva modernizirana mreža spremna za uvođenje 5G-a u trenutku kada bude dostupan spektar.
– Priprema infrastrukture i opreme već je u tijeku, kao i cijele arhitekture mreže koja se mora adaptirati kako bi se postigle velike brzine i niske latencije. 5G neće biti izgrađen kao dosadašnje tehnologije, odjednom, već kroz niz adaptacija i tehnoloških transformacija – od temeljne mreže, radio mreže i baznih stanica do transportne mreže i IT infrastrukture, podatkovnih centara, implementacije umjetne inteligencije i strojnog učenja – rekli su nam iz A1 Hrvatska, tvrdeći kako će, čim se steknu regulatorni preduvjeti za 5G, biti spremni odmah ponuditi 5G svojim korisnicima.
