Sve izraženija sinergija između IT-a i telekoma ključna je za daljnji razvoj digitalizacije

Prema IDC-jevom istraživanju Big Data analitika, cyber sigurnost, mobilne aplikacije te privatni oblak najvažniji su nadolazeći trendove daljnje digitalizacije poslovanja.

Jedan od strateških prioriteta Europske komisije je uspostavljanje povezanog jedinstvenog digitalnog tržišta kroz program rada Komisije (‘New Start’), i to brzim zaključivanjem pregovora o zajedničkim europskim propisima za zaštitu podataka, reformom propisa o telekomunikacijama i o autorskim pravima, daljnjim razvojem napredne širokopojasne infrastrukture i pojednostavnjivanjem potrošačkih propisa o kupnji putem Interneta.

Zajedničko e-tržište ključno za gospodarski razvoj

Procjenjuje se da stvaranjem jedinstvenog digitalnog tržišta Europa, koje je Komisija definirala kao jedno od strateških prioriteta, može u sljedećih pet godina generirati rast do 250 milijardi eura i stotine tisuća novih radnih mjesta. Stoga je Indeks gospodarske i društvene digitalizacije (DESI), koji je EK objavila u svibnju, osobito važan kao podloga za strategiju jedinstvenog digitalnog tržišta. Indeks gospodarske i društvene digitalizacije DESI alat je razvijen od strane Komisije kao kompozitni indeks razvijen u svrhu procjenjivanja razvoja država članica u smjeru digitalizacije gospodarstva i društva.

Jedinstveno digitalno tržište polazna je osnovica digitalne strategije Europske komisije. Trgovina putem Interneta omogućuje poduzećima povećanje prisutnosti na tržištu na nacionalnoj razini, ali i lakše i brže proširenje gospodarske aktivnosti i izvan nacionalnih granica.

-U pogledu IT-a, broj tvrtaka koje posjeduju web-trgovine kao kanal prodaje u kontinuiranom je porastu. Prepreke koje su postojale u pogledu tehnoloških uvjeta nadvladane su već prije više godina. Daljnji razvoj u tehnološkom smislu može ići u smjeru virtualnih trgovina i virtualne realnosti koja bi trebala omogućiti povećano korištenje e-trgovine – rekao nam je stručni referent Sektora za industriju i IT Hrvatske udruge poslodavaca, Alexander Friedman, dodajući kako je domaća IT industrija proizvela više rješenja za web trgovine, od samih online trgovina do servisne infrastrukture za plaćanje i financijske transakcije.

Primjere domaćih rješenja online trgovine, ali i ukupne digitalizacije poslovanja, daju Marker d.o.o. i SviNaWeb d.o.o. Njihova rješenja digitalizacije poslovanja proizlaze iz postavljanja digitalne strategije i izrade velikih web projekata kojima su se u mogućnosti prilagoditi svakom poduzeću, bez obzira na opsežnost poslovnih procesa. Nude mogućnost integracije različitih platformi, kao i izradu specijaliziranih web programskih rješenja koja omogućavaju najveću učinkovitost, stabilno online poslovanje i mjerljiv ROI.

Gdje je Hrvatska po indeksu digitalizacije

DESI indeks sastavljen je od paketa relevantnih pokazatelja strukturiranih u pet dimenzija: povezivost (koliko je raširen, brz i dostupan širokopojasni priključak), ljudski kapital, služenje Internetom (najčešćih online aktivnosti korisnika, od pretraživanja vijesti do kupovine putem Interneta), integracija digitalne tehnologije (na kojem su stupnju razvoja ključne digitalne tehnologije e-računi, ‘cloud’ usluge i internetska trgovina) te digitalne javne usluge (e-vlada i e-zdravstvo). DESI daje uvid u stupanj digitalizacije svake države članice, a može iznositi između 0 i 1, pa što je vrijednost veća, to je država uspješnija u gospodarskoj i društvenoj digitalizaciji.

DESI pokazuje da EU u cjelini, kao i pojedinačno države članice, napreduju prema digitalnoj ekonomiji i društvu, no države članice su na različitim razinama razvoja i napreduju različitim brzinama.

Rezultati odražavaju različite situacije i okolnosti u svakoj državi članici. Prema stupnju napretka zemlje su grupirane u skupine visoke, srednje i niske izvedbe. Danska, Švedska, Nizozemska i Finska najnaprednije su, a te su države i svjetski lideri u digitalizaciji.

Indeks koji objedinjuje europske indikatore digitalne uspješnosti otkrio je prednosti i izazove za Republiku Hrvatsku u području digitalne ekonomije.

Iako je Hrvatska po stupnju gospodarske i društvene digitalizacije svrstana u skupinu niske razvijenosti (24. mjesto), u dimenziji integracije digitalne tehnologije, jednoj od pet mjerenih dimenzija, Hrvatska je na visokom 10. mjestu u EU. Također, po sklonosti internetskom poslovanju hrvatski mali i srednji poduzetnici su na visokom 3. mjestu u EU.

Jedna četvrtina malih i srednjih poduzetnika u Hrvatskoj bavi se trgovinom putem Interneta, što je znatno više od prosjeka EU-a (15%), a 8,4% trguje sa subjektima u drugim državama članicama (u odnosu na 6,5% u EU), na što ukupno otpada 11% prometa.

Udjel hrvatskih poduzeća koja se služe tehnologijama za elektroničku razmjenu informacija (18%), računalnim oblakom (16%) i društvenim medijima (15%) u skladu je s prosjekom europskih zemalja ili iznad njega. Udjel poduzeća koja izdaju e-račune nešto je niži od prosjeka EU za 2015.

Udio prodaje putem Interneta u ukupnom prometu hrvatskih poduzeća raste trostruko brže u odnosu na rast udjela tog oblika prodaje u ukupnom prometu poduzeća na razini EU. Vrijednost prodaje (bez PDV-a) ostvarene putem bilo koje računalne mreže (internetske stranice, EDI sustavi i drugi tipovi elektroničkog prijenosa podataka, osim ručno natipkane elektroničke pošte) u hrvatskim poduzećima iznosila je 12,5% od ukupno ostvarene prodaje (u EU je vrijednost internetske prodaje od ukupne prodaje iznosila 15,1%).

Procjenjujući napredak u provedbi mjera i aktivnosti koji su postavljeni u strategiji Digitalni plan za Europu u dvogodišnjem razdoblju, rezultati ukazuju da je Hrvatska na dobrom putu, raste udio građana i pravnih osoba koje koriste Internet, raste udio internetske trgovine u ukupnom prometu poduzeća, povećava se razina povjerenja u kupovinu putem Interneta, kao i vještine u korištenju komunikacijskih i informacijskih tehnologija.

Rezultati ispod europskog prosjeka ostvareni su u ostalim kategorijama DESI-a (povezivost, ljudski resursi, služenje Internetom i digitalne javne usluge), te ukazuju na potrebu za ozbiljnim mjerama za unapređenje svake od tih kategorija.

Slabosti informatizacije Hrvatske

Globalnim izvješćem o informacijskoj tehnologiji 2016. (The Global Information Technology Report, 2016, WEF) obuhvaćeno je 139 zemalja, u istraživanju su anketirani poduzetnici te su korišteni i statistički podatci iz 2014. i 2015. godine. Na osnovu istraživanja napravljen je indeks koji obuhvaća 3 indikatora, od kojih 27 indikatora čine kvantitativni podatci iz dostupnih međunarodnih izvora (Svjetska banka, Ujedinjeni narodi, Međunarodni telekomunikacijski savez i dr.) i 26 indikatora prikupljenih anketom mišljenja poduzetnika.

Poseban osvrt izvješća odnosio se na inovacije u digitalnoj ekonomiji. Finska, Švicarska, Švedska, Izrael, Singapur, Nizozemska i SAD bilježe rast gospodarstva, odnosno digitalnih inovacija u odnosu na ostale zemlje. Karakterizira ih poslovni sektor koji je prihvatio sve oblike digitalnih interakcija te stavlja digitalizaciju u središte svih operacija.

Poduzeća i vlade većinom zanemaruju stalno rastuću populaciju korisnika digitalnih tehnologija. Jedan od ključnih zaključaka istraživanja je da digitalne tehnologije mogu unaprijediti društvo – ali samo ako su usklađene s inovativnim upravljanjem i regulativom.

Hrvatska u odnosu na zemlje s kojima se uspoređujemo od 2011.

Hrvatska u odnosu na neke zemlje jugoistočne Europe

*Izvor: The Global Information Technology Report, 2016, WEF)

Razvoj mobilnih usluga u financijskom sektoru

Financijska industrija prednjači u primjeni digitalnih rješenja, kako u odnosima prema klijentima, tako u organiziranju svojih procesa. Banke već godinama klijentima nude praktično sve online tradicionalne usluge koje im nude i u poslovnicama. Sve banke kontinuirano i ubrzano unaprjeđuju i razvijaju usluge internetskog i mobilnog bankarstva.

U Hrvatskoj je PBZ grupa prva pokrenula internetsko bankarstvo još 2000. godine, a nešto preko 10 godina i mobilno plaćanje (‘mPay’). U posljednje vrijeme u Hrvatskoj se postupno razvija i tzv. beskontno plaćanje kroz NFC (Near Field Communication) mobilne usluge.

Kao i ostale banke, i PBZ, kako nam je rekao pomoćnik izvršnog direktora za odnose s javnošću i marketing PBZ-a Dražen Dumančić, ima  široku paletu online i mobilnih proizvoda i usluga namijenjenih za građane i pravne osobe

-PBZ klijentima svojom digitalnom ponudom usluga omogućuje provođenje niza financijskih i nefinancijskih transakcija koje klijentima štede novac i vrijeme. Brzina, jednostavnost i intuitivnost korištenja usluga također su karakteristike kojima se banka prilagođava potrebama klijenata. Cilj je da iskustvo rada s aplikacijama internetskog i mobilnog bankarstva bude optimalno za najširi mogući krug korisnika. Osim brzine, jednostavnosti i intuitivnosti, Banka također ulaže napore u razvoj usluga koje bi bile podržane za široku paletu uređaja raznih dijagonala ekrana, rezolucija, operativnih sustava i preglednika; od stolnih računala i laptopa do tableta i pametnih telefona – rekao nam je Dumančić.

-Erste banka već godinama posebnu pozornost polaže na razvoj i korištenje usluga mobilnog i internetskog bankarstva, koje osim privatnim korisnicima nudi i poslovnim korisnicima. Usluga mobilnog bankarstva ‘mBanking’ za iPhone i Android mobilne uređaje, osim potpisivanja pripremljenih naloga i datoteka i zadavanja novih, pregleda stanja i prometa po računu te korištenje ‘mTokena’ kao brzog i sigurnog načina prijave, omogućava i korištenje opcije ‘Slikaj i plati’. Riječ je o pojednostavljenom načinu plaćanja računa bez ručnog popunjavanja, već skeniranjem uplatnice – rekao nam je voditelj Ureda korporativnih komunikacija Erste&Steiermärkische Bank d.d., Dario Gabrić.

-Od digitalnih usluga namijenjenih poduzetnicima posebno se ističe online otvaranje transakcijskog računa. Radi se o za sada jedinstvenoj mogućnosti na hrvatskom financijskom tržištu koja broj potrebnih dolazaka poduzetnika u poslovnicu svodi na minimum – objasnio je Gabrić.

Addiko Bank u mobilnoj aplikaciji poslovnim subjektima nudi uvid u sve potrebne podatke na računima, sve mogućnosti plaćanja, plaćanje slikanjem računa (‘PhotoPay’), kreiranje zahtjeva za izdavanje dokumenata za obračun kamate, obračun naknade i IS2, direktnu komunikaciju s bankom putem mPoruka…

Zagrebačka banka postala je prvi privatni izdavatelj kvalificiranih certifikata koji se koriste pri izradi naprednog elektroničkog potpisa u Hrvatskoj. U pozadini te usluge su rješenja Asseca SEE koja, između ostalog, uključuju i Remote Digital Signature sustav. Time je zaokružen online proces ugovaranja usluga financijskih institucija, tako da ZABA-ini korisnici mogu ugovarati usluge u cijelosti bez dolaska u poslovnicu.

Inovativnim rješenjima ‘fin-tech’ i ‘start-up’ tvrtke sve agresivnije bankama uzimaju poslove plaćanja. -Da bi bile uspješne i odoljele tom izazovu, njihov zadatak bit će daljnja transformacija u predvodnike novih tehnoloških trendova. To znači ponuditi proizvode i usluge klijentima temeljene na najnovijim tehnologijama, osigurati realizaciju u kratkom roku te omogućiti dostupnost, savjetovanje i podršku klijentima kroz digitalne kanale. Iako je ovaj proces već neko vrijeme u tijeku, svoj će vrhunac dostići u godinama pred nama – smatra Gabrić.

Na našem tržištu postoji cijeli niz globalnih ‘fin-tech’ rješenja, ali i domaćih rješenja. Jedan od globalnih rješenja je i CorvusPay, koji korisnicima nudi kompletna platna rješenja potpuno prilagodljiva različitim poslovnim subjektima, maksimalno pojednostavljuju proces financijskih transakcija. Pri tome ta rješenja imaju najviše standarde zaštite podataka od zlonamjernih upada.

Izvozni potencijal hrvatske IT industrije

Porast vrijednosti usluga pruženih u oblaku, širenje kapaciteta u segmentu podatkovnih centara, digitalizacija poslovanja, sve veća upotreba mobilnih aplikacija i ‘big data’ analitike te u budućnosti i šira primjena naprednih tehnologija poput Interneta stvari (IoT), predstavljat će ishodišne točke daljnjeg sazrijevanja hrvatskog IT tržišta, istaknula je regionalna direktorica IDC-a za jugoistočnu Europe Ana Papež.

Na nedavnom Microsoft Partner Dayu, tradicionalnom okupljanju Microsoft partnera, naglašeno je kako Microsoft Hrvatska surađuje s više od 1000 tvrtaka partnera te kako bilježi rast broja partnera koji prodaju ‘cloud’ usluge od 55% na godišnjoj razini te rast cloud prihoda za poslovne korisnike od 250% u protekle dvije godine.

Jedna od izuzetno važnih tema korištenja ‘clouda’ za korisnike je sigurnost podataka.

Broj zaposlenih u hrvatskom IT sektoru raste i iznosi oko 32 tisuće. Unatoč krizi posljednje dvije godine sektor proizvodnje softvera i IT usluga bilježio je rast izvoza veći od 50%.

Analizu poslovanja hrvatskog ICT sektora u 2015. pokazala je da ICT sektor ostvaruje godišnji prihod od 31 milijarde kuna. Konsolidirani izvoz IT-a premašio je 5 milijardi kuna i rast po stopi od 12%, što je znatno više od rasta izvoza ostatka gospodarstva Hrvatske.

U sektoru informacijsko-komunikacijskih tehnologija, ponovno se kao predvodnik ističe sektor računalnog programiranja (proizvodnje softvera) i IT usluga, koji najviše zapošljava od svih podsektora unutar informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Računalno programiranje jedan je od sektora uvrštenih u ključne industrijske sektore, a svojim rezultatima popeo se na sam vrh, uz bok farmaceutskoj i metalnoj industriji. Prihod tog ICT podsektora rastao je 11%, no posebno se ističe rezultat ostvaren u izvozu – čak 31% u 2015. godini.

Potencijal kompletnog ICT sektora je takav da već i tim linearnim rastom može doseći 50.000 zaposlenih u sljedećih 8 godina, od čega najveći dio u razvoju softvera i IT usluga, smatraju analitičari, upozoravajući da ograničavajući faktor ostaje nedostatak kvalificiranih profesionalaca.

Ponuda rješenja telekoma za poslovni sektor

Unaprjeđenju digitalizacije poslovnih procesa pomaže i sve bogatija i raznolikija ponuda rješenja iz telekoma. Vipnet, na primjer, u svojoj ponudi za poslovne korisnike nudi različite tipove tarifa i pakete koji su prilagođeni potrebama poslovanja. Vipnet nudi i kompletno rješenje za poslovnu komunikaciju. Kompletna ponuda za poslovnu komunikaciju uključuje mobilnu liniju uz neograničene razgovore unutar Vip mreže, 1.000 minuta razgovora prema drugim mrežama i 2 GB podatkovnog prometa, te fiksnu liniju s Internet brzinom do 60/10 Mbps i neograničenom količinom podatkovnog prometa. Korisnik dobiva i Word, Excel i PowerPoint dokumentaciju u oblaku sa sigurnosnom zaštitom, 1 TB za pohranu te 50 GB za mailove, kontakte i kalendar. Usto, u ponudi su i kompleti uređaja za mobilno i uredsko poslovanje.

Vipnetove usluge poduzetnicima omogućuju pristup svim dokumentima i poslovnim informacijama u bilo kojem trenutku, gdje god da se nalazili. Uz pomoć pohrane u oblaku i vrhunske sigurnosne zaštite poduzetnici mogu biti sigurnu da im ništa neće promaknuti te da su njihovi podatci sigurni. Takve usluge uvelike olakšavaju poslovanje i omogućuju znatno bržu komunikaciju sa zaposlenicima, ali i klijentima. Kako bi dodatno olakšao poslovanje, Vipnet poduzetnicima nudi i usluge poput CRM kontaktnog centra, uz pomoć kojeg je moguće upravljati svim kanalima komunikacije s klijentima, Vip fiskalnu blagajnu za fiskalizaciju bez komplikacija.

Tele2 nudi potpunu fleksibilnost za poslovne korisnike kroz pojedinačno kreiranje različitih tarifa. Tako mogu birati za svakog zaposlenika odvojeno količinu minuta i SMS-a u tarifi i podatkovni promet prema potrebi samog zaposlenika.

Prilagodljivost rješenja za poslovni sektor nije samo odlika telekoma, nego sve više i općenito IT tvrtaka. Sve je više rješenja upravljanja IT imovinom i digitalnim procesima kojima se smanjuju troškovi i financijski rizici unutar IT odjela.

Novi trendovi Interneta stvari

Na nedavno održanom IDC SEE Forumu u Dubrovniku direktori informatike tvrtaka u regiji vide ‘big data’ analitiku, ‘cyber’ sigurnost, mobilne aplikacije te privatni ‘cloud’ kao najvažnije nadolazeće trendove. Pri tome je IT sigurnost prepoznata kao najvažnije područje u koje će se ulagati u 2016. godini.

Prateći svjetske trendove digitalizacije, i na naše tržište postupno dolaze usluge za Internet stvari (IoT).

-Vipnet je u fazi razvoja većeg broja usluga koje spadaju u ICT portfelj, a postojeće usluge nudimo uz ugovornu obvezu bez dodatnih troškova usluge poput, primjerice, Vip auto nadzora. Jedan od proizvoda koji je lansiran početkom ove godine je koncept koji se na tržištu prepoznaje kroz brand mAutopraonice. Tim rješenjem stvorili smo dodanu vrijednost u obliku ugrađenog intelektualnog kapitala u suradnji s domaćim malim poduzetništvom te tome integrirali sposobnost telekoma u procesuiranju financijskih transakcija. Osim usluge mAutopraonice, dostupna je i platforma mKovanice, kojom korisnici mogu platiti proizvode i usluge SMS porukom na samoposlužnim automatima s oznakom mPlati – rekla nam je Iva Turčin iz Korporativnih komunikacija Vipneta, dodajući kako planiraju sljedećih godina usvojiti i tržištu ponuditi rješenja koja objedinjuju procesuiranje podataka, upravljanje senzorima, digitalne transakcije i telekomunikacijske usluge kombinirane s uslugama podatkovnih centara.

Najnoviji poslovni mobilni uređaji

Dell Latitude 13 3000

Nova Latitude 13 3000 serija ‘2 u 1’ križanca između tableta i notebooka kombinira dugotrajno trajanje baterije s fleksibilnim dizajnom pogodnim za razne načine upotrebe. Dolazi s dvojezgrenim procesorom Pentium i 4 GB radne memorije. Prostor za pohranu podataka je 128 GB, a računalo stiže i s predinstaliranim Windowsima 10 Pro. Srednji model ima procesor Intel Core i3 te dvostruko više memorije. Najsnažniji model dolazi sa šestom generacijom Intelovog procesora Core i5, s 16 GB radne memorije te 512 GB prostora za pohranu podataka. 13-inčni zaslon ima Full HD rezoluciju od 1900×1080 piksela. Ukupna težina računala je 1,75 kg, a uključena baterija omogućuje 8 sati autonomnog rada.

iPhone 7 i iPhone 7 Plus

Novi Appleov četverojezgreni procesor A10 Fusion donosi velike pomake u performansama, ali i uštedi energije. Osnovni iPhone ima 32 GB memorije, ostala su dva modela s 128 i 256 GB. U odnosu na ranije modele uklonjen je klasični audiopriključak. Opcije su Lightning priključak te bežične slušalice AirPods. Glavna kamera ima 12 MP, a HD kamera 7 MP. Sedma generacija iPhonea je i službeno vodootporna.

iPhone 8 (10)

Sljedeće godine Apple obilježava desetu godišnjicu od izbacivanja prvog iPhonea, a prema glasinama Apple planira radikalan redizajn svog najprodavanijeg uređaja. Prema neslužbenim informacijama iPhone 8, ili iPhone 10, kako bi se mogao zvati zbog godišnjice, trebao bi imati ekran od 5,8 inča, a kućište od kombinacije stakla i aluminija ili nehrđajućeg čelika. Pretpostavlja se da će karakteristična tipka iPhonea Home biti nevidljiva, imat će AMOLED ekran, koji izgleda puno bolje od LCD ekrana na dosadašnjim iPhoneima.

Google Pixel

Google je predstavio novi smartphone Pixel kojim želi konkurirati iPhoneu 7 i Samsungovoj Galaxy seriji. Pixel dolazi u dva modela, standardnog zaslona od 12,7 cm i XL sa zaslonom od 14 cm.

Memorija mu je od 32 do 128 GB, ima dvije kamere, prednju od 8 i stražnju od 12 MP, otključava se otiskom prsta. Oba modela imaju radnu memoriju od 4 GB RAM-a i pohranu od 32 ili 128 GB.