Ako pogledamo situaciju 2012. godine, kada je Zagrebački inkubator poduzetništva osnovan, u odnosu na danas, startup scena je dosta ojačala. Danas uz ZIP možete naći inkubatore koji teže pomoći mladim startupima. Znači, broj inkubatora, tehnoloških parkova, centara inovacija znatno je veći nego tad. Svaka takva institucija stvorena je kako bi pomogla statupima kroz edukacijske programe, razvoj poslovanja, mentoriranje, povezivanja s potencijalnim investitorima i slično.
Hrvatski startupi u 2016. godini privukli su 14,88 milijuna eura, odnosno 111,6 milijuna kuna investicija. To je bila druga najuspješnija godina u privlačenju kapitala za startupe u odnosu na proteklih pet godina, što je više nego dovoljan povod za razgovor o potencijalima hrvatske startup scene s Tihanom Mareljom, voditeljicom Zagrebačkog inkubatora poduzetništva.
Startup kultura već je godinama aktualna. Kako je došlo do osnivanja Zagrebačkog inkubatora poduzetništva, prvog ove vrste u Hrvatskoj?
Osnovni plan aktivnosti Zagrebačkog inkubatora poduzetništva definiran je programom ‘Startup Croatia’ – sveobuhvatnim programom kojim se žele izgraditi i pokrenuti oni elementi startup ekosustava koji su uobičajeni u vodećim tehnološkim centrima (London, Berlin, Pariz i drugi), a nedostajali su u Zagrebu, Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi. Ovaj program osmislila su četiri osnivača ZIP-a: Ivo Špigel, Mihovil Barančić, Saša Cvetojević i Damir Sabol, kako bi unaprijedili lokalni startup ekosustav.
Što je bio cilj pokretanja ZIP-a?
Neki od glavnih ciljeva za unaprjeđenje lokalnog startup ekosustava kojima su bili vođeni su poticanje još bržeg razvoja sve većeg broja kvalitetnih projekata, etabliranje Hrvatske kao regionalnog startup lidera, te omogućavanje pokretačima projekata da što veći zamah postignu u Hrvatskoj, kako bi i sutra, kada u njih investiraju strani ulagači, njihovo uporište u domaćem gospodarstvu bilo što čvršće i poslužilo kao osnova za globalnu ekspanziju, umjesto ‘selidbe’ izvan granica Hrvatske već u ranim razvojnim fazama.
Prema Vašem mišljenju, zašto je startup postao možda najpoželjniji oblik poduzetništva, odnosno ulaska u poduzetništvo?
Smatram da timovi, osnivači koji se odluče na pokretanje vlastitog startupa, trenutno imaju iznimno veliku potporu. Ako pogledamo situaciju 2012. godine, kada je ZIP osnovan, u odnosu na danas, startup scena je dosta ojačala. Danas uz ZIP možete naći inkubatore koji teže pomoći mladim startupima. Znači, broj inkubatora, tehnoloških parkova, centara inovacija znatno je veći nego tad. Svaka takva institucija stvorena je kako bi pomogla statupima kroz edukacijske programe, mentoriranje, povezivanja s potencijalnim investitorima i slično. Timovi se imaju kome obratiti kako bi dobili savjet, prostor za rad, potrebnu edukaciju.
Kako biste opisali startup scenu u Hrvatskoj u odnosu na regionalnu/europsku/svjetsku?
Kao što sam spomenula, napredak i rezultati vidljivi su u odnosu na same početke. Svakako treba uzeti u obzir da je svjetska startup scena mnogo prije nas počela razvijati i njegovati ovakav oblik poduzetništva. Hrvatska je počela provoditi mnoge programe poticaja za startupe, što je velika olakšica za timove. Vjerujem da bi rezultati bili puno bolji kada bi se cijeli prijavni/valuacijski proces na neki način optimizirao i vremenski skratio, jer bi startupi mogli puno prije doći do novaca kao bi postigli brži razvoj i rast.
Dva puta godišnje provodite ZIP Startup program, u tijeku su prijave za 11. generaciju. Koji su uvjeti za ulazak timova/pojedinaca u ovaj program?
Ove godine odlučili smo uvesti nove aktivnosti i neke promjene u sam rad ZIP-a. Jedna od njih je uvođenje predinkubacijskog programa, stoga ZIP Startup program planiramo na jesen 2017. Razlog zbog čega smo se odlučili na uvođenje novog programa je u tome što smo uvidjeli problem kod timova koji su tek na razini ideje, odnosno na samom početku. Kada žele pokrenuti svoj projekt i moraju čekati nekoliko mjeseci do ulaska u program, do tada, nažalost, odustanu. Počnu se susretati s prvim preprekama, ne znaju točno kako riješiti prve zadatke, neki su u potrazi za suosnivačem. Sve su to problemi koje je teško prevazići u tako ranoj fazi ako nemaš podršku iskusnijeg od sebe. Svi koji su pokrenuli vlastiti startup ili bilo koji poduzetnički projekt znaju da je za to potrebna hrabrost i poduzetnički duh koji će pomoći u rješavanju problema. Timove želimo osnažiti za izazove koji ih čekaju uz praćenje, mentorsku potporu i usmjeravanje.
Koliko ZIP Startup program traje i što obuhvaća?
ZIP startup program traje četiri mjeseca. Obuhvaća četiri aktivna mjeseca mentoriranja, edukativnih radionica, usmjeravanja, postavljanja i rješavanja zadataka, praćenja, mentorsku mrežu preko 50 domaćih i stranih poduzetnika te mogućnost dobivanja investicije.
Mreža vaših partnera širi se iz godine u godinu. U kojoj mjeri oni prepoznaju potencijal startupa? Na koji način ostvarujete suradnju s njima?
To su partneri koji razumiju koliko je bitno jačati startup scenu. Na mnoge načine uspijevamo ostvariti suradnju. Od organiziranja heckathona, do provođenja inkubatorskih programa unutar njihovih kompanija. Za Styriu Group Graz organizirali smo interni inkubator za njihove zaposlenike. Uvidjeli su da postoji iznimno veliki broj zaposlenika koji imaju fantastične ideje za rješavanje problema s kojima se svakodnevno susreću na poslu ili s klijentima. A tko može imati bolje rješenje od onih koji znaju kako kompanija diše i s kojim se problemima susreće. Problem je bio kako prikupiti te ideje, kako ih organizirati i evaluirati. U suradnji sa ZIP-om bio je otvoren natječaj na koji su se mogli prijaviti zaposlenici. Broj od 80 timova koji je stigao pozitivno ih je iznenadio. Na kraju programa 6 projekta je uspješno realizirano i primijenjeno unutar grupacije. Ono što želim naglasiti je da bez partnera ZIP ne bi mogao biti ovo što danas jest.
Koliki je broj timova proteklih godina prošlo kroz ovaj program te koliko su investicija privukli?
Uvijek volim brojevima iskazati uspjeh. Kroz deset generacija prošla su sedamdeset i dva tima, od kojih su proizašle 54 firme. Nedavno smo radili infografiku investicija u Hrvatske startupe za 2016. godinu, pa nam je bilo zanimljivo usporediti koliki dio otpada na naše timove. Investicije ZIP-ovih startup timova premašuju 6 milijuna kuna.
Možete li izdvojiti nekoliko najuspješnijih?
Pojam ‘najuspješniji’ u startup svijetu različito se gleda. Je li to količina investicija koju tim uspije dobiti, ili je to ‘exit’… U slučaju naših timova, ja bih rekla da je svaki od njih dobio edukaciju koju ne može dobiti u školi ili fakultetu, upoznao je uspone i padove kroz svoje primjere, iz kojih je najviše naučio. Neki su dobili investicije, neki osnovali firme koje i dan danas jako dobro posluju i konstantno povećavaju broj zaposlenih. Sve navedeno smatram da je za njih uspjeh jer to su iskustva koja mogu primijeniti na nekom drugom projektu.
Program ‘Startup Croatia’ osmislila su četiri osnivača ZIP-a: Mihovil Barančić, Damir Sabol, Saša Cvetojević i Ivo Špigel, kako bi unaprijedili lokalni startup ekosustav.
ZIP je startup inkubator, stoga se često postavlja pitanje moraju li prijavljeni projekti biti bazirani na informacijskim tehnologijama?
Zagrebački inkubator poduzetništva osnovan je kao prvi tehnološki startup inkubator u Hrvatskoj. Takvo pitanje često dobijemo i odgovor koji slijedi je da smo mi inkubator koji je usmjeren i fokusiran na tehnološke startup timove. Smatramo da takvim timovima možemo najviše pomoći svojim znanjem i znanjem mentora koji podupiru i nesebično dijele svoje znanje.
Tradicionalno organizirate Dan otvorenih vrata, namijenjen osobama koje se žele prijaviti u program. Odgovara li interes vašim očekivanjima?
Dan otvorenih vrata prvotno je namijenjen timovima koji se žele prijaviti u naš program, ali i svima onima koji žele čuti više o našem radu i aktivnostima koje održavamo. Odaziv bude dosta velik. Nekada organiziramo predavanje na kojem predstavimo naš rad, nakon čega slijedi vrijeme za pitanja prisutnih. Sjećam se da smo jednom ‘Dan otvorenih vrata’ održavali kroz dva tjedna kako bismo pojedinačno mogli sjesti i razgovarati s timovima koji se žele prijaviti. Na kraju smo morali kreirati raspored održavanja 1 na 1 informiranja zbog prevelikog broja zainteresiranih. Ali to su slatke brige.
Koliko zanimanje vlada za prijave?
Brojka prijava koje nam stižu nakon što otvorimo poziv za program u prosjeku je nešto veća od 40. Na nama je da prođemo kroz svaku prijavu i napravimo selekciju za drugi krug, gdje timovi dolaze usmeno prezentirati svoj projekt pred članovima ZIP-a. Tek nakon toga donosi se konačna odluka tko ulazi u generaciju.
Koji je najveći broj prijava koje ste dobili?
Nikada nismo gledali na kvantitetu timova koje ćemo uzeti, već na kvalitetu, pa smo stoga imali generaciju u kojoj su bila četiri tima, a znali smo imati i s njih jedanaest.
Kakva iskustva imate s crowdfunding kampanjama?
U svibnju 2014. godine ZIP je pokrenuo Crowdinvesting kampanju na platformi Seedrs. Kampanja je završila s nevjerojatnim uspjehom, gdje je postavljeni cilj od 93.000,00 eura prikupljen u samo 12 dana. Na temelju toga, investirali smo u četiri tima kako bi mogli brže nastaviti s razvojem svojih startupa. To su: Thorium A+ – platforma za energetsko certificiranje i učinkovitost; SnapTap – interaktivna, beskontaktna rješenja za evente; TutoTod – edukativna iPad aplikacija koja potiče kreativno razmišljanje i izražavanje kod djece od 1 do 5 godina te Appetit – mobilna aplikacija putem koje korisnici u svojoj blizini mogu pronaći, bookirati i kupiti zdrave gotove obroke, pripremljene u domovima kuhara. U potrazi smo za petim timom u koji bismo uložili preostali iznos od kampanje.
U kojoj su mjeri poslovni anđeli doista angažirani na hrvatskoj startup sceni? Imate li dostupne podatke vezano uz ovaj način sufinanciranja projekata?
Tri od četiri osnivača Zagrebačkog inkubator poduzetništva su članovi mreže poslovnih anđela. U mentorskoj mreži također imamo članove iz CRANE-a. Kroz komunikaciju s njima došla sam do zaključka da većina njih više ne žele investirati u projekte koji nisu prošli kroz neki inkubatorski/akceleratorski program. Njima to pokazuje dozu ozbiljnosti i angažiranosti koju tim predstavlja. Ako su, na primjer, članovi mentorske mreže nekog inkubatora, onda mogu pratiti njihov razvoj u početnim koracima, te mogu vidjeti koliko je doista tim odlučan u razvoju svoga startupa. Na primjer, na Demo Dayu kojeg smo održali za osmu ZIP generaciju, poslovni anđeo Hrvoje Prpić odlučio je investirati u tim Wemy.
Odnedavno se ZIP preselio u Centar inovacija HUB385. Zašto se odlučili na ovaj potez?
ZIP je vodeći startup inkubator u Hrvatskoj, a HUB se jasno isprofilirao kao središte tehnološke i kreativne zajednice. Zbog toga, udruživanje snaga ovih dviju institucija bio je logičan slijed, uz glavni cilj da startup zajednicu učinimo još boljom, te da stvorimo centralno mjesto za unaprjeđenje startup ekosustava. Povezuje nas zajednička vizija daljnjeg razvitka hrvatske tehnološke i startup zajednice. Osim toga, pokretači obiju organizacija su dugogodišnji prijatelji i poznanici, a i ‘HUBovci’ su se već iskazali kao odlični mentori u ZIP programu.
Najavili ste i prvu zajedničku inicijativu – globalno natjecanje startupova Get in the Ring, koje će se u Hrvatskoj održati prvi put. Što ono obuhvaća?
Get in the Ring je inovativan koncept eventa koji daje startupima globalnu platformu za rast i unaprjeđenje posla i networking. GITR postoji u preko 80 zemalja i surađuje s liderima poslovnih ekosustava diljem svijeta. Get in the Ring je natjecanje u ‘pitchanju’ koje je zamišljeno na način da dva startupa doslovno uđu u improvizirani ring i prezentiraju, odnosno pitchaju svoju ideju/koncept/inovaciju. Tijekom ukupno 5 rundi, svaki startup ima 30 sekundi za pitch. U svakoj rundi startupi se fokusiraju na određenu temu, zbog čega je njima lakše objasniti čime se bave, a publika ih lakše može pratiti. Timovi koji pobijede na svakom od lokalnih Get in the Ring natjecanja od organizatora dobivaju besplatan put u Singapur (u svibnju 2017.), gdje će dobiti priliku odmjeriti snage među 150 sudionika iz cijelog svijeta i biti dio međunarodnog događanja na kojem će prisustvovati razni svjetski priznati investitori i mentori. Tako ćemo se i mi potruditi i odabrati najboljeg kojeg ćemo poslati u Singapura da predstavi Hrvatsku. Za ovakav tip eventa bitno je imati sponzore na koje možete računati. Svakako bih spomenula Erste banku kao glavnog sponzora ovog neotjecanja, koji podržava ZIP od samog njegovog početka.
