Financije
Uvođenje Eura, kao i nepovoljna globalna situacija goruće su teme u svim medijima. Osim na stanovništvo, ove okolnosti uvelike utječu i na hrvatske poduzetnike.
Nikola Nikšić, certificirani savjetnik za menadžment (CMC) i ovlašteni računovođa, osvrnuo se na trenutnu situaciju ali i mogućnosti koje poduzetnici imaju priliku iskoristiti za rast.
Za početak jedno očito pitanje – iz perspektive financijskog stručnjaka, kako se Hrvatska za sada snalazi u procesu uvođenja eura?
Euro je trenutačno službena valuta 19 od 27 država članica EU koje zajedno čine eurozonu koja se službeno naziva euro-područje. To znači da smo imali dovoljno primjera i iskustava drugih da po ispunjenju uvjeta uredno zaključimo proces uvođenja. Tako da u samom tehničkom postupku ne smije biti nekih značajnijih problema. No kako ovakva tranzicija predstavlja priliku poduzetnicima za kratkoročne koristi u obliku dodatnih prihoda i profita, nije teško za uočiti da to mnogi već dulje vrijeme prakticiraju, pokušavajući ostati ispod radara, a što sve ide na teret krajnjih kupaca – potrošača. Dugoročno, kroz inflaciju i poticanje potrošača na promjene navika, i na povratnu štetu za same poduzetnike koji igraju na takav način, ali na žalost i sve druge.
Kakav savjet biste dali poduzetnicima kad se radi o suočavanju s trenutnom ekonomskom situacijom na globalnoj razini?
S obzirom na intenzitet i kontinuitet promjena, nesigurnosti i nestabilnosti globalnog okruženja, važno je da poduzetnici dovoljno vremena i resursa ulažu:
- u prikupljanje, bilježenje i analiziranje informacija iz eksternog i internog okruženja
- stjecanje i razvoj kompetencija koje su im potrebne da mogu razumjeti informacije, donositi dobre odluke i prevenirati ili minimalizirati rizike.
Unatoč krizi, postoje li neke financijske prilike za poduzetnike?
Instrument oporavka NextGenerationEU kojim EU osigurava i distribuira 800 milijardi EUR za otklanjanje neposredne gospodarske i socijalne štete uzrokovane pandemijom korona virusa, energetsku i digitalnu transformaciju predstavlja dobru priliku da poduzetnici kroz dobre projekte dođu do bespovratnih i/ili ekonomski razumnih sredstava za financiranje ulaganja u dugotrajnu imovinu, ulazak na nova tržišta, razvoj portfelja proizvoda i usluga, novih poslovnih modela i kompetencija.
Istovremeno, kako će ta sredstva biti dostupna i korištena njihovim postojećim i potencijalnim kupcima i dobavljačima unutar EU, i kako se inzistira na jačanju samodostatnosti ekonomije EU, osigurati će dobre tržišne prilike na tržištu EU.
Osim financija, bavite se i strateškim managementom. Što on obuhvaća i zašto je važan?
Legendarni Sun Tzu, kineski mislilac, pisac i vojskovođa, u svojem djelu Umijeće ratovanja 500 godina prije nove ere postavio je temelje strateškog menadžmenta, izrade i provedbe strategija iz vojne perspektive. Američki statističar, profesor i konzultant W.E. Deming krajem 80-tih, dizajnirao je model izrade, implementacije i provedbe planova na svim razinama, uključujući i stratešku, a koji se naziva Demingov PDCA (plan – do – check – act) krug. Uvijek, a pogotovo u kriznim vremenima, kada se poduzetnicima iz okruženja nameću značajne prijetnje, ograničenja i rizici, važna je njegova principijelna primjena. Planovi se pažljivo definiraju na temelju detaljno provedenih analiza; ono što se dogovorilo treba se provoditi kako je i dogovoreno; provedbu treba kontinuirano nadzirati, mjeriti, analizirati, te izvještavati o realizaciji; i u četvrtom koraku pravovremeno donositi odluke o uvođenju promjena, otklanjanja smetnji i unaprjeđenja, odnosno revidirati postojeće strategije i planove. Da bi se sve to odvijalo na adekvatnoj razini kvalitete, važno je da se ljudi kao ključni dionici informiraju, educiraju i motiviraju tako da agilno djeluju, komentiraju, predlažu, i korak po korak, uspješno preuzimaju sve složenije poslove i odgovornosti.
Koje su najčešće greške prilikom kreiranja strategije poduzeća i kako ih izbjeći?
Poduzetnici su intuitivni i hrabri, brzi i odlučni, prvenstveno su fokusirani na uočavanje i korištenje prilika iz okruženja. Iz toga može proizaći i jedna od ključnih grešaka, gubitak fokusa. Poduzeće nije „Katica za sve“ ili „pčelica Maja“ koja zuji s cvijeta na cvijet. Od izuzetne je važnosti da poduzeća dobro poznaju i uvažavaju svoje mogućnosti (snage i slabosti), te da ih iskoriste u pravoj mjeri tamo (prilike) gdje će dati optimalne ekonomske efekte, uz minimalne rizike (izbjegavanje prijetnji).
Druga je površnost i nedovoljno izdvajanje vremena da se strategija i/ili operativni plan njene realizacije dobro interpretira („interna prodaja“) unutar organizacije, tako da ne izostane njeno prihvaćanje i razumijevanje. Pogotovo ako je pri kreiranju strategija i plana sudjelovao manji broj ljudi iz organizacije.
Treća je da se pod pritiskom tekućih poslova zanemari kontinuirano analiziranje i izvještavanje, te razgovor na svim razinama o tome treba li nešto promijeniti, unaprijediti, odgoditi ili odustati od nečega.
Četvrta je da se organizacijska shema, sistematizacija poslova i radnih mjesta, modeli za upravljanje radnim učincima i razvojem kompetencija ne prilagođavaju strategijama i njenim provedbenim planovima. Donese se nova ili revidirana postojeća strategija, a u samoj se organizaciji ništa ili minimalno promjeni, i na takav način ljudi i organizacijske cjeline ostanu „otuđe“ od ideja i ciljeva kreiranih strategijom.
Više informacija o Mirakulovim programima na kojima treninge provodi i Nikola Nikšić potražite na poveznicama: Financijska Akademija i Financijski Management – ONLINE.
