Financije
Kvalitetne financijske odluke prilagodljive su novonastalim situacijama jer se u pravilu donose uzimajući u obzir i sve predvidljive i nepredvidljive rizike koji se mogu pojaviti u fazi realizacije poslovnih ideja.
Da bi izvjesne financijske odluke i potezi mogli biti nazvani kvalitetnim i prilagodljivim novonastalim situacijama, potrebno ih je donositi i provoditi uzimajući u obzir i predvidljive i nepredvidljive rizike koji se mogu pojaviti u fazi realizacije poslovnih ideja. Tek tad možemo govoriti o kvalitetnom i održivom financijskom poslovanju. O promjenama u vođenju i praćenju financijskog poslovanja u vrijeme krize razgovarali smo s financijskim stručnjacima i predavačima u sklopu Financijske Akademije.
U narodu se često kaže da se štedi onda kad se ima, a kad nastupi nestašica – besmisleno je štedjeti. Krize su sastavni dio ekonomskih ciklusa pa se tako i za njih treba pripremati i štedjeti u razdobljima propulzije. Tko je tako postupao, u razdobljima krize koristi zadržanu zaradu iz ranijih razdoblja za razvoj novih poslovnih modela, akvizicije, stjecanje novih kompetencija i razvoj novih strategija. Time izvrsni zadržavaju i dodatno razvijaju svoju izvrsnost i pobjeđuju ili trajno eliminiraju konkurenciju.
Nikola Nikšić certificirani je savjetnik za menadžment (CMC) licenciran pri ICMCI (The International Council of Management Consulting Institutes) te je ovlašteni računovođa. Razgovarali smo o financijskim izvještajima koji su kvantitativni prikaz poslovanja poduzeća, a čija analiza predstavlja preduvjet za donošenje ispravnih odluka i uspješnog poslovanja. O tome koje su najčešće pogreške pri toj analizi Nikšić kaže: „Jedna od češćih grešaka pri analize financijskih izvješća je fokusiranje na kraća razdoblja (godina, dvije) umjesto za razdoblje ekonomskog ciklusa. Tek promatranje i razumijevanje trendova (horizontalna analiza) i strukture (vertikalna analiza) financijskih podataka i izvedenih pokazatelja u duljim vremenskim razdobljima omogućuje da se donose dobre odluke, da se optimizira poslovanje i preveniraju ili minimaliziraju rizici. Neophodno je simultano promatrati promjene u bilanci stanja i novčanog toka, a promjenama vrijednosti pozicija računa dobiti i gubitka. Dvojno knjigovodstvo je kao prema zakonu spojenih posuda omogućilo da svaki pokušaj manipulacije bude uočen i njegovi efekti pravilno valorizirani.“
Kada je riječ o financijskim pokazateljima pitanje je je li važnija profitabilnost ili likvidnost. Nikšić ističe da se u uvjetima krize znatno više pozornosti posvećuje likvidnosti, a u razdobljima rasta – profitabilnosti. Nastavlja pojašnjavati: „Inače, promatrajući šire, profitabilnost (rentabilnost) i likvidnost su dva od četiri načela ekonomski razumnog poslovanja (uz trajnost i stabilnost). U cijelom ekonomskom ciklusu podjednako su važni i međusobno povezani, odnosno nadopunjuju se. Naplatom potraživanja u ugovorenim rokovima omogućuje se uredno podmirenje obveza te se time postižu povoljniji uvjeti (manji troškovi) nabave i financiranja, smanjuju troškovi vrijednosnih usklađenja sumnjivih i spornih potraživanja. Time se poboljšava profitabilnost, a što omogućuje da se poduzeća više financiraju iz vlastitih sredstava (zadržana dobit), manje zadužuju i ostvaruje viša razina likvidnosti i solventnosti. Začarani krug.“
Iako je kriza pogodila cjelokupno gospodarstvo, nisu sve branše jednako pogođene i zahvaćene, a da su se posebno dobro uspjeli „očuvati“ oni poduzetnici koji su na vrijeme vodili računa o mogućim različitim štetnim događajima koji mogu imati negativan utjecaj na poslovanje njihove organizacije slaže se Hrvoje Domjanić, konzultant iz područja financija i EU fondova te direktor konzultantske kuće Solo Consult. O tome tko se bolje snašao u krizi i koji su kriteriji za donošenje kvalitetnih financijskih odluka Domjanić kaže: „Oni kojima rizici prilikom donošenja poslovnih (financijskih) odluka nisu bili na pameti, danas trpe puno jače posljedice ove, za gospodarstvo, štetne situacije. Ako postavimo stvari da se iz štetnih situacija uvijek može izvući pouka, gospodarstvenici koji će uspješno prebroditi ovu krizu trebali bi u narednom razdoblju prilikom donošenja financijskih odluka svakako ukalkulirati u svoju računicu i potencijalne mogućnosti štetnih događaja, odnosno rizike.“
Domjanić ističe važnost poslovnih procesa povezanih s upravljanjem rizicima u poslovanju koje dolazi u prvi plan svakom pojavom krize te dodaje: „Kvalitetne financijske odluke u pravilu se donose uzimajući u obzir i sve predvidljive i nepredvidljive rizike koji se mogu pojaviti u fazi realizacije poslovnih ideja, i upravo zbog toga, u tom slučaju govorimo o „kvalitetnim financijskim odlukama“ koje se u većini slučajeva mogu prilagoditi novonastalim situacijama.“
I percepcija kontrolinga promijenila se u kriznom razdoblju – shvaćanje potrebe za kontrolingom i onoga što kontroling donosi promijenilo se. Jasmina Očko, konzultantica i trenerica za područje kontrolinga te vlasnica konzultantske tvrtke Kognosko, kaže: „U dobrim vremenima kad nije kriza lako je moguće da se poduzeće opusti i ne polaže toliko pažnje na informacije iz kontrolinga. No onog trenutka kad započne neka vrsta krizne situacije, potražnja za kontrolingom eksponencijalno raste. Kriza je uvijek najbolje vrijeme da kontroling pokaže najbolje što može i da to padne na jako plodno tlo. Mi kontroleri kažemo da je ovo naših 5 minuta J.“
Na pitanje je li RUC i dalje „pitanje svih pitanja“ Očko pojašnjava da je to glavno pitanje u dobrim vremenima kada se razmišlja kako bi se moglo prodati malo manje, a zaraditi malo više i kojom kombinacijom proizvoda uz najmanje napora ostvariti najbolji rezultat. P sadašnjoj situaciji pak kaže: „Prioriteti se mijenjaju – sada padaju prihodi velikim stopama i sada je glavno samo preživjeti. Na prvo mjesto sada dolazi upravljanje novčanim tokom, usklađivanje nabave i prodaje koja pada, optimiranje svih troškova koji nisu neophodni i slično. Krizni menadžment u punom smislu riječi.“
Financijski kontroling pomaže boljem razumijevanju financijskog poslovanja i kad nije kriza, a u krizi su se ipak prioritetni alati ponešto promijenili pa su sad na prvom mjestu, ističe Očko, simulacija novčanog toka, simulacija koliko nam može pasti prihod za točku pokrića, izračun koliki je trošak nekurentnih zaliha i sl.
Primjenjivani alati i iskustva stečena u jeku borbe s krizom trebali bi prijeći u naviku i biti primjenjivani i nakon krize, u boljim vremenima jer se jedino na taj način poduzeća mogu dugoročno održavati u dobroj kondiciji i pripremati za novu krizu koja će opet sigurno doći,“ zaključuje Očko.
Za usavršavanje i praktičnu primjenu vještina neophodnih za uspješno upravljanje financijama Mirakul Edukacijski centar već generacijama provodi specijalistički modularni program Financijska Akademija u sklopu kojeg su predavači i naši sugovornici – Nikola Nikšić, Hrvoje Domjanić i Jasmina Očko. Područje financija obogaćeno je novim online programom – Financijski management – ONLINE. Tijekom kojeg polaznici imaju priliku usavršavati vještine menadžerskog računovodstva, vještine upravljanja financijskim rizicima i likvidnošću te financijskog planiranja.
