Kreiranje korisničkog računa, slažete se sa našim pravnim napomenama i pravilima privatnosti.

ILI

[TheChamp-Login]

Kreiranje korisničkog računa, slažete se sa našim pravnim napomenama i pravilima privatnosti.

ILI

[TheChamp-Login]

Pratite nas:

Inovacije moramo brže i kvalitetnije implementirati u poslovne procese

Inovacije moramo brže i kvalitetnije implementirati u poslovne procese

U najnovijem Izvješću o globalnoj konkurentnosti 2016. – 2017. Hrvatska je rangirana na 74. mjesto među 138 gospodarstava svijeta. I dok pozitivan pomak na ljestvici možemo zahvaliti povećanju izvoza, BDP-a i smanjenju deficita, u području inovativnosti pali smo za 11 mjesta.

Premala izdvajanja za znanost, ukidanje istraživačko-razvojne porezne olakšice (umanjenje stope poreza na dobit) početkom 2015. te stalna odgađanja raspisivanja natječaja za korištenje EU strukturnih i investicijskih fondova, odrazila su se na usporen razvoj gospodarstva i pad investicija u istraživanje, razvoj i inovacije. Iako smo u Izvješću o globalnoj konkurentnosti 2016.-2017. popravili rezultat za tri mjesta i sada smo 74., među 138 gospodarstava svijeta, u području inovativnosti pali smo za 11 mjesta.

-Pad inovativnosti u odnosu na prošlu godinu za 11 mjesta rezultat je slabljenja indikatora suradnje sveučilišta i industrije u istraživanju i razvoju, raspoloživosti znanstvenika i inženjera, kvalitete znanstveno-istraživačkih institucija i pada nabave tehnološki i znanjem naprednih proizvoda od strane Vlade – objašnjava Slavica Singer, članica Nacionalnog vijeća za konkurentnost, te dodaje da je vrijednost indikatora suradnje sveučilišta i industrije u I&R pala za čak 23 mjesta te time i najviše utjecala na pad inovativnosti. Slijedi pad dostupnosti znanstvenika i inženjera (za 13 mjesta), zatim slabljenje kvalitete znanstveno-istraživačkih institucija (za 9 mjesta), a indikator nabave naprednih proizvoda od strane Vlade pao je za 4 mjesta. -Sve ove negativne promjene međusobno su povezane, a njihov zajednički nazivnik su dva faktora: nedostatak novaca za znanstveno-istraživačke aktivnosti i nerazumijevanje da se ulaganje u istraživanje vraća kroz povećanje inovativnosti, a time i konkurentnosti – kaže Singer. Napominje da istraživanje Global Entrepreneurship Monitora (GEM) dodatno upozorava na nesrazmjer između tehnološke opremljenosti i inovativnosti proizvoda u poslovnom sektoru Hrvatske. -Po tehnološkoj smo opremljenosti čak i bolji od prosjeka EU, ali po razini inovativnosti značajno smo ispod. A konkurentnost se ne ostvaruje kroz tehnološku opremljenost, nego kroz inovativnost proizvoda – zaključuje Singer.

Utjecaj inovacijskih tehnologija na razvoj poduzetništva

Cilj uvođenja inovacija i novih tehnologija u poslovanje je povećanje prihoda, konkurentnosti i održivosti te smanjenje troškova. -Inovativne tehnologije omogućavaju ili jednostavniju i efikasniju proizvodnju ili stvaranje proizvoda i usluga koji na bolji, dostupniji ili jeftiniji način omogućavaju kupcima rješavanje problema ili zadovoljavanje potreba. U svakom slučaju, nove tehnologije omogućuju ono što proizvođači i kupci nisu mogli prije ili im nije bilo dostupno – kaže Boris Golob, direktor Step Ri, Znanstveno-tehnologijskog parka u Rijeci. Proces uvođenja inovacija u poslovanje nije brz, jeftin i jednostavan, ali dugoročno donosi dodatnu vrijednost. -Svatko tko misli da s jučerašnjom ponudom može biti uspješan i sutra imat će ozbiljne probleme sa svojim budućim poslovanjem. Naš ulaz u EU kao i globalizacija otvorili su sva tržišta u oba smjera. Kupci mogu birati, konkurencija je inovativna i tko misli da može naplaćivati jednako i ne pružati više, neće dugo opstati na tržištu, a kamoli se probijati na druga tržišta – smatra Golob.

-Nije dovoljno uložiti u opremu, novu tehnologiju. Potrebno je znati kako inovirati postojeće proizvode ili stvoriti nove, jer se samo s takvim inoviranim proizvodima s kojima se bolje, brže, kvalitetnije, odgovornije, svestranije zadovoljavaju potrebe ljudi ostvaruje i konkurentnost – ističe Singer. No, kaže da ne vidi neke konkretno najavljene reforme koje bi utjecale na povećanje kapaciteta za djelotvorniju suradnju znanstveno-istraživačkih institucija i poslovnog sektora u području jačanja inovativnosti. -Ako su sveučilišta u Hrvatskoj najveće koncentracije istraživača, a njihovo financiranje gotovo isključivo ovisi o njihovoj angažiranosti u nastavnom procesu, onda niti istraživači imaju vrijeme potrebno za istraživački rad, niti imaju novaca za to. A onda su i sve izjave o nužnosti suradnje istraživačkih institucija, poslovnog sektora i države kroz koncept Triple Helix suradnje samo prazne riječi – zaključuje Singer.

Izdvajanje za istraživanje i razvoj u Hrvatskoj i na razini Europske unije

Poduzetnici planiraju u idućih godinu do dvije povisiti svoja ulaganja u istraživanje i razvoj za 45%, a u idućih tri do pet godina 57%, pokazuju rezultati Deloitteovog istraživanja o aktivnostima istraživanja i razvoja u 2016. Više od 10% prihoda za I&R troši 30% tvrtaka i, u odnosu na lanjske rezultate, vidljiv je blagi trend porasta ulaganja. Većina ispitanika planira povećanje izdvajanja za I&R, i to kroz kraći rok njih 48%, te dulji rok 68%. Novčane potpore koristi dio tvrtaka (33%), a među njima najviše je onih koje koriste EU potpore strukturnih i investicijskih fondova (77%). Čak 58% tvrtaka smatra da im je za provođenje aktivnosti I&R najpotrebnija dodatna financijska potpora, a 3% ispitanih nije znalo odgovoriti koliko su uložili u aktivnosti I&R. Među najvećim ulagačima u I&R su farmaceutske tvrtke (Pliva, Belupo, Jadran galenski laboratorij, Genera), koje godišnje ulažu oko 5,2 mlrd. kuna ili do 12% godišnjeg prihoda.

Prema podatcima Eurostata, 28 članica EU u 2014. za istraživanje i razvoj zajedno je izdvojilo 283 mlrd. eura, što iznosi 2,03% BDP-a i Europsku uniju, prema visini ulaga­nja, svrstava na sredinu ljestvice razvijenih zemalja (Južna Koreja 4,15%, Japan 3,47%, SAD 2,81%, Kina 2,08%, Rusija 1,15%). Poslovni sektor bio je najaktivniji sa 64%, zatim visoko obrazovanje s 23% te javni sektor s 12% ulaganja. Najveća ulaganja u I&R s preko 3% udjela u BDP-u imale su Finska, Švedska i Danska.

Hrvatska je za I&R u 2014. izdvojila svega 0,79% BDP-a ili 340 mil. eura i jedna je od tri zemlje u kojoj je u posljednjih 10 godina udio izdvajanja iz BDP-a smanjen (2004. iznosio je 1,03%). Od ukupnog broja članica samo devet njih izdvaja manje od 1% BDP-a za I&R, a od Hrvatske su lošije samo Rumunjska (0,38%), Cipar (0,47%) i Latvia (0,68%). Od ukupnog iznosa u 2014., hrvatski poslovni sektor uložio je 48%, a visoko obrazovanje i javni sektor 26%.

Inovativni sektori u hrvatskom gospodarstvu

Stavljanje naglaska na IT sektor i startup tvrtke u javnosti stvara dojam da se inovacije događaju samo u tom području, no i drugi sektori primjenjuju inovativnost u svom poslovanju.

-To je malo posljedica startup mode i investicijsko-lovačkih priča o velikim bogaćenjima preko noći. Svi sektori primjenjuju inovacije proizvoda, usluga i poslovnih modela – trgovački lanci, pekare, turistička, prehrambena, metalna i drvna industrija, brodogradnja, farmacija, privatno zdravstvo. Sve uspješne poduzetničke priče temelje se na promjenama, transformacijama, unapređenjima, razvoju, novoj suradnji ili, jednom riječju, na inovacijama jer najkraća definicija inovacije je “nešto novo i dokazano na tržištu”, odnosno, inovacija je svaka promjena koja stvara vrijednost za kupce, zaradu za poduzetnika, konkurentnost za poduzeće i blagostanje za zajednicu – objašnjava Golob.

U Hrvatskoj su financijski najjača istraživačko-razvojna područja biotehnologija, farmaceutika i ICT industrija te se u njima realizira više od 80% svih poslovnih rashoda za istraživanje i razvoj. Uz ove sektore snažan inovativni i izvozni potencijal imaju i elektroindustrija, proizvodnja strojeva, uređaja i motornih vozila te metalna i prehrambena industrija.

Provođenje istraživanja i razvoja u velikim i srednjim/malim tvrtkama

U Podravci proces istraživanja i razvoja, primjerice novog proizvoda, kreće od ideje za razvoj koje uglavnom dolaze iz Marketinga, I&R, Prodaje, ali i drugih izvora. -Temeljem našeg dugogodišnjeg rada znamo da je detaljna razrada koncepta novog proizvoda vrlo važna faza u postupku razvoja pa upravo ovdje ulažemo značajan napor različitih struka i ekspertiza u razvoj najprije kulinarskih, a potom i razvojnih i ambalažnih prototipova. Nakon prihvaćanja, slijedi prijenos razvijene formulacije na laboratorijskoj skali, u simulirane uvjete industrijske skale (tzv. ‘’scale-up’’), što radimo u vlastitom pilot laboratoriju. Ova faza je iznimno važna jer se usklađivanjem svih tehnoloških parametara bitno ubrzava prijenos procesa na veliku, industrijsku skalu i na taj način skraćuje vrijeme izlaska proizvoda na tržište – objašnjava dr.sc. Jasmina Ranilović, direktorica Istraživanja i razvoja. Dodaje kako je, osim izuzetno puno analitike i analiza, koje su potrebne kod definiranja okusa, odabir sastojaka i ambalažnog materijala također važan dio procesa, jer neizostavno utječe na konačnu cijenu proizvoda na polici koja se također unaprijed definira.

Podravka I&R u potpunosti financira iz vlastitih izvora, a ulaganje se kreće na razini od oko 1% prodaje, no ovaj postotak u budućnosti planiraju povećavati. Intenzivno se pripremaju za natječaje koje je raspisalo Ministarstvo gospodarstva pa vjeruju da će kompanija u 2017. privući i dodatna sredstva za svoje inovacijske projekte.

Ranilović kaže da je ulaganje u vlastito I&R oblik investicije koji je dokazano garancija dugogodišnjeg rasta kompanije. Od 2012. Podravka intenzivno razvija vlastitu mrežu suradnika i institucija iz Hrvatske, EU, SAD-a, koristeći praksu modela otvorenih inovacija globalnih kompanija s ciljem povećanja inovativnog kapaciteta kompanije. Nutritivna strategija 2014.-2024. predstavlja strategiju inoviranja Podravke s ciljem da do 2025. njezin cjelokupni asortiman bude u skladu s potrebnim nutritivnim profilima. -Upravo su stručnjaci iz I&R Podravke, zajedno s Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom u Zagrebu, razvili vlastiti sustav nutritivnih profila, što izravno utječe na proces razvoja novih proizvoda i doprinosi rastu prihoda od novih i inoviranih proizvoda kompanije – zaključuje Ranilović.

U malim i srednjim tvrtkama inovacije se najčešće vežu za proizvod, proizvodni proces ili poslovni model, a glavni pokretači inovacija su klijenti ili kupci. Vlasnici tvrtaka često su i kreatori inovacija, dok se vanjski suradnici ili znanstvene institucije rijetko kada uključuju u proces. Čest problem je i financiranje I&R inovacije te procjena njene komercijalne vrijednosti. Komercijalni potencijal inovacije može se procijeniti u mjeri u kojoj se može prepoznati problem čije rješavanje omogućava, kaže Golob te dodaje: -Ako inovacija rješava problem koji je važan i do sada nije bio zadovoljavajuće riješen, takva inovacija ima veliki potencijal. Drugi smjer je ako je način rješavanja problema kupaca bitno jeftiniji, a i dalje omogućava dobru zaradu. Danas su razvijeni modeli i postupci kojima se može procijeniti potencijal ideje, no traže dosta iskustva i razumijevanja kako industrije, tako i tržišta, kupaca, trendova.

Kako osigurati sredstva za istraživanje i razvoj

Usvajanjem Strategije pametne specijalizacije Hrvatskoj su postala dostupna sredstva u okviru Operativnog programa konkurentnost i kohezija 2014.-2020. u iznosu od 664 mil. eura usmjerena na poticanje znanstvene izvrsnosti i jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva kroz istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije. Strategijom definirana područja zdravlje i kvaliteta života, energija i održiv okoliš, transport i mobilnost, sigurnost te hrana i biokemija odabrana su na temelju potencijala za razvoj, istraživanje, inovacije i izvoznu orijentiranost.

obzor_plakat_smanjeno

Konferencijom INNOVA 2016., održanom sredinom godine u Zagrebu, započelo je predstavljanje natječaja “Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja”. Bespovratna sredstva, čija vrijednost iznosi 748 mil. kuna, namijenjena su poduzetnicima za provođenje projekata I&R koji će rezultirati novim ili poboljšanim proizvodom ili uslugom, novim tehnologijama i poslovnim procesima te povećanjem suradnje sa znanstvenim institucijama. Najniža vrijednost potpore iznosi 190 tisuća kuna, a najviša 56 mil. kuna. Natječaj je otvoren do 31.12.2019.

Suradnja znanosti i gospodarstva kroz aktivnosti tehnoloških parkova i centara kompetencija

Centri kompetencija nova su vrsta istraživačke infrastrukture specijalizirane za pružanje podrške poslovnom sektoru u istraživačko-razvojnim aktivnostima i komercijalizaciji inovacija. Ministarstvo gospodarstva je kroz natječaj “Podrška razvoju centara kompetencija” iz EU fondova osiguralo 105 mil. eura za projekte koji će poticati suradnju znanosti i industrije te primjene inovacija u gospodarstvu.

Jesenas otvoren, Panonski drvni centar kompetencija u Virovitici na jednom će mjestu okupiti drvnu industriju i stručnjake s Instituta Ruđer Bošković i Šumarskog fakulteta u Zagrebu kako bi zajednički radili na istraživanju i razvoju proizvoda od drva i prateće industrije, omogućili transfer tehnologije prema malim i srednjim tvrtkama, pružali usluge izrade prototipa inovativnih proizvoda od drva, uslugu produkt dizajna, dizajna pakiranja za proizvode od drva te usluge poslovnog savjetovanja, inkubacije i kreiranja robnih marki. Uz cilj jačanja konkurentnosti i promoviranja domaće drvno-prerađivačke industrije, u Panonskom drvnom centru vjeruju da će postati strateški važni i za poduzetnike iz regije. Centar je vrijedan gotovo 45 mil. kuna, a 99% financiran je bespovratnim sredstvima EU.

U rujnu je u Križevcima otvoren najveći razvojni centar i tehnološki park u Hrvatskoj u kojem će se poticati razvoj poduzetništva, konkurentnosti i inovativnosti kroz suradnju znanstvene i poslovne zajednice. U pet objekata bit će smješten i Centar za poticanje malog i srednjeg poduzetništva iz sektora prehrambene, metaloprerađivačke, drvne i ICT industrije s naglaskom na tehnologijama za obradu i doradu proizvoda te laboratorijska ispitivanja i istraživanja. Projekt, čija je vrijednost 34 mil. kuna i gotovo 99% je sufinanciran bespovratnim EU sredstvima, prvi je u nizu za koje je osigurano 600 mil. kuna EU sredstava s kojima će se obnoviti i prenamijeniti industrijske zone i bivši vojni objekti na području Zagreba, Splita, Rijeke, Osijeka, Slavonskog Broda, Zadra i Pule.

BIOCentar – vodeći regionalni inkubacijski centar na području biotehnologije

Prije nešto više od godinu dana na Znanstveno-učilišnom kampusu na zagrebačkom Borongaju otvoren je BioCentar, inkubacijski centar za rani razvoj tvrtaka u području biotehnologije i znanosti o životu, zamišljen kao poslovni hub za komercijalizaciju znanstveno-istraživačkih projekata. Desetero zaposlenih, od kojih je sedam doktora znanosti, u prvoj godini poslovanja započeli su s realizacijom i integracijom nekoliko poslovnih programa u sklopu kojih su započele i prve komercijalne aktivnosti.

-U sklopu programa BIOInfrastruktura, ostvarili smo suradnju s farmaceutskom tvrtkom Fidelta d.o.o., koja je preselila dio poslovanja vezanog uz In vitro farmakologiju u BIOCentar. Završavamo pregovore s 2 tvrtke u sklopu programa BIOInkubacija, jedna tvrtka je spin-off s PMF-a u Zagrebu, a druga je privatni start-up. Uspješno smo pokrenuli program BIOTransfer u sklopu kojeg BIOCentar nudi usluge ugovornog istraživanja iz područja biomedicine i biotehnologije. Do sada smo uspješno realizirali 10 komercijalnih projekata s partnerima iz akademske zajednice, prehrambene i farmaceutske industrije, te s malim poduzetnicima. Od Biocentra se u sljedećih nekoliko godina očekuju vrlo ambiciozni poslovni rezultati, uključujući i probijanje na vrlo kompetitivno globalno tržište ugovornog istraživanja. Jedan od preduvjeta za ostvarivanje takvih rezultata je stvaranje reputacije, a to je proces koji se ne događa preko noći. Zato smo posebnu pažnju posvetili kreiranju stručnog tima koji će svojim znanjem i iskustvom moći odgovoriti na specifične zahtjeve klijenata iz biotehnološkog i farmaceutskog sektora. Izuzetno nas veseli da partneri s kojima smo do sada surađivali žele s nama nastaviti poslovnu suradnju na novim projektima, a također nas sve češće kontaktiraju klijenti koji su za nas čuli putem preporuka, što je potvrda kvalitete rada naših znanstvenika – rekla nam dr.sc. Sanja Šale, direktorica za istraživanje i transfer tehnologije.

BioCentar klijentima nudi usluge predinkubacije, inkubacije, najam vrhunski opremljenog centralnog laboratorija koji se sastoji od 6 laboratorijskih jedinica, urede, sobe za sastanke i dvorane. Poslovna pomoć i savjetodavne usluge uključuju i testiranje poslovne ideje, analizu tržišta, mentorski program te poslovnu podršku. Usluge su namijenjene akademskim startup tvrtkama, mladim istraživačima, tvrtkama kojima je potreban laboratorijski prostor te tvrtkama koje traže specijalističku obuku zaposlenika.

-U sklopu programa BIOEdukacija organizirali smo niz dobro posjećenih stručnih radionica i predavanja s gostima i predavačima iz Hrvatske i inozemstva. Održali smo okrugli stol  s temom “Gospodarstvo i biotehnologija – prošlost, sadašnjost, budućnost”, na kojem su vodeći znanstvenici, investitori i poduzetnici razgovarali o trenutnom stanju biotehnologije u Hrvatskoj, te o izazovima i mogućnostima s kojima se susreću poduzetnici u biotehnološkom sektoru. Početkom listopada u BIOCentru se održao međunarodni kongres iz područja translacijske medicine – navodi Šale te dodaje da krajem godine planiraju održavanje seminara i stručnih radionica iz područja proteomike i kromatografije. -Stručne edukacije su sastavni dio naših komercijalnih aktivnosti, stoga smo posebnu pažnju posvetili pronalaženju tema i sadržaja koje će privući velik broj korisnika.

Jedan od ciljeva BioCentra je i povezivanje institucija, kompanija i pojedinaca u Hrvatskoj s međunarodnim partnerima i znanstvenicima kako bi se lakše ostvarila suradnja i razmijenilo iskustvo.

-U sklopu programa BIOUmrežavanje ostvarili smo niz kontakata sa znanstvenicima, investitorima, industrijom i javnim institucijama, te su održana predavanja u Rijeci, Splitu, Osijeku i Zagrebu u sklopu kojih je predstavljen BIOCentar. Kroz poticanje i stvaranje partnerskih odnosa, program BIOumrežavanja će za svoje korisnike identificirati potrebnu istraživačku ekspertizu na tržištu, pronalaziti odgovarajuće industrijske partnere i povezivati relevantne izvore financiranja – kaže Šale.

Razvoj regionalnih centara izvrsnosti

Prema smjernicama strategije Europa 2020, čiji je jedan od ciljeva podići visinu ulaganja u znanost i inovacije do udjela od 3% BDP-a na razini 28 zemalja članica, Hrvatska je u sklopu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije u Zagrebu, Splitu i Osijeku u razdoblju 2014.-2015. otvorila 13 znanstvenih centara izvrsnosti koji okupljaju i umrežuju najbolje znanstvenike u određenom području na nacionalnoj razini. Cilj znanstvenih centara izvrsnosti iz područja prirodnih, biomedicinskih, biotehničkih i tehničkih znanosti je osigurati hrvatskim znanstvenicima i institucijama uvjete za istraživački rad kroz stabilno financiranje i edukaciju mladih znanstvenika. U centrima će se prepoznati i vrednovati znanstvena istraživanja koja nose inovativnost, potencijal otkrića, odnosno moguću prekretnicu u znanstvenom istraživanju, a uz to su i međunarodno relevantna te značajno doprinose razvoju hrvatskog gospodarstva.

Ove će godine putem predmetnog natječaja znanstvenim centrima izvrsnosti na raspolaganje biti stavljeno 380 mil. kuna bespovratnih sredstava iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija. Navedenim potporama omogućit će se ulaganja u nabavu opreme za provedbu istraživanja, zapošljavanje i usavršavanje istraživača te suradnja i razmjena znanja s drugim istraživačkim institucijama u inozemstvu.

Umrežavanje znanstvene i poslovne zajednice

Start up konferencija Zagreb Connect održat će se od 29. do 30. studenog u suradnji s Hrvatskom mrežom poslovnih anđela CRANE. Novost je da od ove godine postaje dio najveće europske konferencije poslovnih anđela EBAN Winter University, koja će se prvi put održati u Hrvatskoj. Konferencija će biti prilika da stotinu startupova predstavi svoje ideje pred 300-tinjak poslovnih anđela, potencijalnih investitora i ulagačkih institucija na pitch natjecanju, a 20 finalista ući će u uži izbor za osvajanje novčanih nagrada. Nagradni fond iznosi 50 tisuća eura. Za zagrebačke startupove osigurana je i dodatna nagrada od 5.000 eura i godinu dana predinkubacije/inkubacije u Tehnološkom parku Zagreb. Konferencija donosi i zanimljiva predavanja, rasprave te networking, a među zanimljivim govornicima izdvajaju se Dov Moran, izumitelj USB sticka, Bruce Dickinson, poduzetnik i frontman Iron Maidena, Candace Johnson, predsjednica EBAN-a, i dr.

Pod sloganom “Danas znanost – sutra industrija”, u Vukovaru su od 21. do 23. rujna održani XVI. Ružičkini dani. Međunarodni znanstveno-stručni skup okupio je stručnjake iz područja kemije, kemijskog i biokemijskog inženjerstva, prehrambene tehnologije, medicinske biokemije, farmacije te kemije u poljoprivredi, šumarstvu i zaštiti okoliša. Jedan od zaključaka skupa je da su Hrvatskoj potrebni istraživački instituti pri gospodarstvu i industriji u kojima bi se mogao zaposliti veći broj stručnjaka, a pozitivno je ocijenjen razvoj malih i srednjih poduzeća koja se temelje na inovativnim djelatnostima, proizvodima i uslugama. Ružičkini dani i ove su godine kroz učešće i sponzorstvo okupili vodeće hrvatske tvrtke: INA-u, Plivu, Saponiju, Podravku, Kandit i dr.

Povezani članci

  • Ovu prijavu možete u svako doba povući, na kraju svakog Newslettera. Daljnje informacije možete pronaći u našim Pravilima Privatnosti.

Ukoliko želite bez ograničenja čitati i preuzimati naše edukativne materijale registrirajte se. Za preuzimanje odabranog sadržaja, možete unijeti i e-mail adresu, na koju ćemo vam proslijediti poveznicu.

  • Više informacija kako skupljamo, obrađujemo i štitimo Vaše osobne podatke dostupne u našim Pravilima Privatnosti.
x

Ova stranica koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke
mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku, a više o tome možete pročitati ovdje.

Slažem se Ne Slažem se