Stara kineska poslovica (kletva) kaže: Dabogda živio u zanimljivim vremenima! I živimo, doista! Sa sociološkog aspekta, ključna je riječ našeg vremena upravo ‘vrijeme’. Porastom ljudske populacije bilo je neophodno pronaći način kako ubrzati procese koji će omogućiti razvoj svjetske ekonomije i društva. Industrijsko je doba naslijedilo informacijsko, informacija je postala valuta najveće vrijednosti tijekom 20. stoljeća, a njezina komunikacija temelj za razvoj ljudskog društva u 21. stoljeću.
Danas živimo u vremenu Interneta, milijardi mobilnih uređaja zahvaljujući kojima komunikacija prelazi na višu razinu, u vremenu 3D i nanotehnologije te obnovljivih izvora energije koji zamjenjuju fosilna goriva, a u začetcima je i pojava umjetne inteligencije, virtualne stvarnosti, autonomnih vozila, robota… Govorimo o trećoj i četvrtoj industrijskoj revoluciji. Dok jedna još traje, mnogi se slažu u tome da je sljedeća već počela. Brzina njihova napredovanja je strahovita, zahvaljujući izrazito brzom napretku tehnologije.
90-ih godina oko 0,05% svjetske populacije koristilo je Internet, a podatci za kraj 2016. pokazuju da se ta brojka popela na gotovo 50%, ili približno 3,4 milijarde ljudi.
Osvrnemo li se tek koje desetljeće unazad, početke digitalne revolucije možemo smjestiti u 80-e godine prošlog stoljeća kada počinje rasti upotreba osobnih računala, a još snažniju promjenu donosi World Wide Web s početka 90-ih. Za primjer, 90-ih godina oko 0,05% svjetske populacije koristilo je Internet, a podatci za kraj 2016. pokazuju da se ta brojka popela na gotovo 50%, ili približno 3,4 milijarde ljudi. Zanimljivo je da danas postoje zemlje u kojima gotovo svi stanovnici koriste Internet – u Islandu govorimo o 98,2%, a prate ga Luksemburg s 97,3% i Andora s 97%.
I dok bismo treću industrijsku revoluciju mogli u užem smislu vezati uz IT i sve popratne pojave koje su se razvile zahvaljujući informatičkoj industriji i paralelno s njom, četvrta industrijska revolucija podiže komunikaciju na višu razinu i donosi IoT (Internet of Things), nanotehnologiju, robotiku… Sve to drastično mijenja svijet u kojem živimo i smješta budućnost upravo u sadašnji trenutak.
Utjecaj digitalne revolucije na poslovanje
Svaka tvrtka koja želi uspjeti na tržištu danas predstavit će se na internetskoj stranici, vrlo često koristiti društvene mreže kako bi došla do svojih korisnika, komunicirati s korisnicima u realnom vremenu, ali i koristiti tehnologiju, između ostaloga, kako bi unaprijedila svoje poslovne procese. Govorimo o utjecaju digitalne transformacije na poslovanje, a više o samom pojmu ispričao nam je Stanislav Marušić iz tvrtke Ericsson Nikola Tesla. Digitalna transformacija općenito je promjena u ponašanju, kulturi i ekonomiji kojoj će se vremenom prilagoditi svi segmenti poslovanja, objasnio je. Ima golemi potencijal, a tehnologije poput mobilnosti, oblaka i analitike omogućuju četvrtu industrijsku revoluciju koja, kako je u nedavnoj studiji Svjetskog ekonomskog foruma procijenjeno, nudi prihode od čak 2 bilijuna dolara. Digitalna transformacija donijet će nove prilike za industriju i društvo. Nove mogućnosti virtualizacije fundamentalno će promijeniti izgradnju i funkcije mreža. Očekuje se da će proširenjem povezivosti nove tehnologije, poput Interneta stvari (IoT), proširene stvarnosti i digitalnih komunikacija, donositi i nove prihode. Također, redefiniranjem angažmana oko kupaca, kompanije imaju priliku svojim postojećim i potencijalnim korisnicima ponuditi visokokvalitetne digitalne doživljaje te zadobiti njihovu lojalnost. Digitalna transformacija može poboljšati i inovacije, omogućiti njihov brži razvoj, uz nove modele i strategije za digitalnu radnu snagu.
Edukacija i digitalna revolucija
Promjene koje nastaju zahvaljujući digitalnoj revoluciji odigravaju se izrazito brzo. U tom kontekstu, ali i nadovezujući se na digitalnu transformaciju, možemo reći da je IT donedavno imao potpornu ulogu u poslovanju, a danas gotovo u potpunosti omogućava kvalitetan rad svih sustava – koristi se za planiranje, strategiju, analizu, predikciju poslovanja… Naravno, da bi poslovanje bilo moguće posložiti u skladu s tim novim trendovima, potrebno je imati i adekvatnu edukaciju, a postoji li takva edukacija za IT management u Hrvatskoj, ispričao nam je profesor Mihael Plećaš sa Sveučilišta Libertas.
Općenito, nije teško dokazati da hrvatski manageri nedovoljno kompetentno rade svoj osnovni posao – odlučuju, kazao je. Primjerice, znanost u području poslovnog odlučivanja identificirala je 10 potrebnih koraka da bi se povećala vjerojatnost za uspješno odlučivanje. Hrvatski ih manageri, prema njegovim konzultantskim iskustvima, rade četiri ili pet. Najčešće se bave rješavanjem simptoma, a ne uzrocima simptoma. Dakle, nedovoljno kvalitetne poslovne odluke nisu posljedica samo neprimjenjivanja IT-a, ali hrvatski manageri nedovoljno dobro koriste i mogućnosti IT-a.
Na kraju, dodaje profesor Plećaš, problemom smatra i sveukupni obrazovni proces. Da bi hrvatski manageri bolje odlučivali, što bi rezultiralo povećanjem konkurentnosti njihovih gospodarskih subjekata, ali i ukupne hrvatske konkurentnosti, oni bi se, a ne IT manageri, trebali dopunski educirati, zaključuje Plećaš. Naravno, i IT manageri bi se trebali dopunski educirati kako bi bolje odlučivali u svojem području odgovornosti. Nažalost, u Hrvatskoj, osim na Sveučilištu Libertas, ne postoji cjelovito obrazovanje u tom području. U svijetu, naravno, postoji. Dakle, moglo bi se općenito smatrati da edukacija za područje poslovnog upravljanja u Hrvatskoj ne prati potrebne promjene, odnosno svjetske trendove.
IT management – glavna zvijezda businessa
Novi trendovi postavljaju sve veće zahtjeve i pred tvrtke koje se bave administracijom IT sustava. O toj temi razgovarali smo s Aleksandrom Zlatovićem iz tvrtke Aurum Nexus. Ispričao nam je kako pristupaju klijentima u samom početku te objasnio kako im je nužno detaljno predstaviti koliku ovisnost imaju o IT sustavu kako bi mogli ispravno složiti planove radova i investicija za IT sustav. Cilj je postići otpornost sustava na različite incidente koji mogu zaustaviti ili otežati normalno poslovanje. Često se dogodi da i taj osnovni dio funkcionalnosti i stabilnosti sustava nije zadovoljen, što zbog neznanja, što zbog naoko visokih troškova za postizanje tog cilja. Sljedeća faza je komunikacija s klijentom kako bi se prepoznalo potrebe i planove te kako bi im predložili plan razvoja (npr. odabirom novih programskih rješenja) i optimizacije IT sustava (efikasnost, smanjenje troškova, jednostavnost), što nerijetko dovodi i do promjene poslovnih procesa, u zaključku kaže Zlatović.
S obzirom na razvoj novih trendova i sve veću povezivost, odnosno dostupnost podataka na Internetu, pitanje sigurnosti podataka prepoznato je ne samo u tvrtkama koje se bave IT administracijom, nego i puno šire. Zanimljiv komentar o tome dobili smo od Adriana Lebhardta iz Siemensa Hrvatska. Osnovni poriv i motiv za novim tehnološkim napretkom je pojednostavljenje i unapređenje života ljudi, kazao je. Međutim, ne treba zanemarivati i negativne posljedice koje nužno donosi Internet i dostupnost svakog uređaja. Prije svega, treba spomenuti kako je svaki sustav koji je spojen na internetsku mrežu dostupan i samim time osjetljiv. Svi koristimo računala i znamo za tzv. internetske viruse. Upravo zato ne treba zanemarivati sustave internetske sigurnosti. Naročito u industriji gdje je pouzdanost najvažnija stavka. Siemens zato veliku pažnju pridaje i sustavima zaštite podataka i samih uređaja dostupnih preko Interneta. Najbolji primjer je otvaranje centara internetske sigurnosti za industriju diljem svijeta. Upravo u tome je snaga velikih kompanija koje razmišljaju daleko unaprijed, u zaključku je rekao Liebhardt.
Big Data – korisna upotreba podataka
Ako uzmete u obzir podatke koje proizvede samo jedan korisnik privatno i poslovno i to umnožite s brojem korisnika Interneta, možete pretpostaviti da govorimo o ogromnim količinama podataka. Ti podatci nisu neiskoristivi. Baš naprotiv. O tome što znači pojam Big Data, ispričao nam je Dražen Oreščanin iz tvrtke Poslovna inteligencija.
Podatci su glavno pogonsko gorivo nove industrijske revolucije.
Pojam obuhvaća sve vrste nestrukturiranih i polustrukturiranih podataka koje donedavno nije bilo moguće trajno čuvati i analizirati zbog njihovog volumena, kompleksnosti obrade i nedovoljnog znanja o tome za što se mogu iskoristiti. Ti podatci uključuju podatke s društvenih mreža, raznih senzora, video i audio snimke, a obrađuju se drugačijim tehnologijama i na drugačije načine nego podatci u postojećim aplikacijama i bazama podataka. Poslovni korisnici mogu iz tih podataka dobiti važne informacije o ponašanju korisnika koje ne mogu dobiti iz postojećih izvora podataka. Za privatne korisnike najveći dobitak mogu biti razni novi proizvodi i usluge koji su se već pojavili, a u budućnosti će ih biti sve više, i koji se baziraju na pametnom korištenju senzora i podataka za razne primjene u zdravstvu, pametnoj kupovini, sportu, putovanjima i mnogim drugim područjima, pojasnio je Oreščanin.
Danas možemo govoriti o tome da zdravi temelji za poslovanje u velikoj mjeri ovise o kvalitetno postavljenom IT sustavu. Dražen Oreščanin pojašnjava kako posložiti sustav po mjeri korisnika te kaže kako već godinama svi tvrde da je korisnik kralj, da je kupac najvažniji, ali vrlo često se malo radi po tom pitanju, a mnogi korisnici banaka, telekomunikacijskih usluga i kupci u maloprodaji često su nezadovoljni uslugom koju dobivaju. Bazirano na velikim podatcima, u zadnjih se nekoliko godina razvijaju sustavi za upravljanje iskustvom korisnika (Customer Experience Management) koji tvrtkama pomažu da bolje razumiju ponašanje i potrebe korisnika. Naravno, na temelju tih informacija treba promijeniti poslovne procese, uvoditi nove pakete usluga, konkurentne cijene te kanale prodaje i komunikacije s korisnikom, što zahtijeva velike promjene u poslovanju, koje se objedinjeno nazivaju digitalna transformacija. To je jedan od razloga zbog kojih smo svi svjesni da su podatci glavno pogonsko gorivo nove industrijske revolucije.
Internet of Things – uvod u automatiziranu budućnost
Kada se govori o četvrtoj industrijskoj revoluciji, između ostalog, spominje se i pojam Internet of Things ili IoT. Itekako ima smisla upravo ovaj segment proglasiti nečim uistinu revolucionarnim, a može se samo pretpostaviti kakve će utjecaje imati na život ljudi, no kako izgleda, uskoro ćemo saznati. Radi se, naime, o tome da povezivost na ovaj način prelazi na jednu sasvim novu razinu. Stvoreni su svi preduvjeti za IoT – širokopojasni Internet postao je izrazito dostupan i jeftin, sve je veća količina uređaja koji imaju mogućnost bežičnog povezivanja, troškovi tehnologije se smanjuju, a ‘pametnih’ je telefona više nego ljudi na svijetu.
I na kraju, što je IoT? Najjednostavnije rečeno, zahvaljujući tom konceptu, bit će moguće povezati praktički sve uređaje kojih se možete sjetiti. Riječ je o mobitelima, aparatima za kavu, hladnjacima, pećnicama, tosterima, lampama, automobilima… To vrijedi i za dijelove uređaja (npr. motor broda, bušilicu na naftnoj bušotini itd.). IoT je gigantska mreža koja povezuje uređaje (i ljude). Komunikacija se može odvijati između ljudi i ljudi, između ljudi i uređaja te između uređaja i uređaja.
Sigurnost u prometu bi se povećala kada bi automobili unaprijed mogli detektirati potencijalno opasan kvar i automatski dogovoriti termin servisa.
Adriano Liebhardt, Siemens Hrvatska
Mogućnosti korisne primjene IoT-a su bezgranične. Mnoge radnje koje danas obavljamo sami, a jednostavne su, mogle bi biti automatizirane i prepuštene uređajima. Razgovarali smo o ovoj temi s Adrianom Liebhardtom iz Siemensa Hrvatska. Kao neke od mogućih primjera upotrebe IoT-a naveo je par mogućih scenarija. Tako bi, primjerice, vaš ‘pametni’ hladnjak sam mogao procijeniti kada ćete ostati bez npr. svježih jaja i automatski dojaviti vašem ‘pametnom’ telefonu da na putu s posla planirate stati u kupovinu. Sigurnost u prometu bi se povećala kada bi automobili unaprijed mogli detektirati potencijalno opasan kvar i automatski dogovoriti termin servisa koji je, naravno, sinkroniziran s vašim obavezama u kalendaru.
Primjera ima mnogo, nastavlja Liebhardt, ali s obzirom na to da je Siemens kompanija kojoj je od samog početka fokus na industrijskim rješenjima, povlači paralelu sa svijetom industrije. Globalizacija je donijela zahtjeve za većom fleksibilnosti u proizvodnji, sve se mora odvijati brže, mogućnost individualizacije danas je na visokoj razini, a sve to ne smije se odraziti na kvalitetu proizvoda. Dolazimo tako do točke kada se faza planiranja i razvoja proizvoda mora preklapati sa samom proizvodnjom. Tu do izražaja dolazi korištenje novih tehnologija, prije svega suvremenih softverskih alata koji omogućuju tzv. virtualnu proizvodnju, gdje dobivate mogućnost testirati kompletan proizvod prije nego što je fizički izrađen ijedan primjerak. U fazi proizvodnog procesa vrlo je bitno imati konstantnu proizvodnju bez zastoja. Jasno nam je da svaki sat, svaka minuta u kojoj se ne proizvodi direktno znače gubitak profita. Tu veliku ulogu ima upravo Internet of Things način razmišljanja. U suvremenim tvornicama strojevi međusobno komuniciraju i razmjenjuju veliku količinu podataka. Na taj način kompletan je proizvodni proces harmoniziran i usklađen. Veliku ulogu imaju i prevencija i detekcija kvarova. Osim toga, IT sustavi za praćenje kompletnog proizvodnog procesa tzv. MES (Manufacturing execution systems) i ERP (Enterprise-Resource-Planning) direktno su povezani sa zadnjom karikom u lancu – nadzornim sustavom stroja na liniji za proizvodnju. Na taj način pojednostavljuje se priča, imamo ulazne parametre koliko proizvoda trebamo, a sve drugo se odrađuje potpuno automatski, od naloga koliko sirovine treba dobaviti, do dinamike proizvodnje i optimiziranja opsega skladišta gotovih proizvoda, u zaključku je dodao Liebhardt.
Od ‘pametnih’ telefona do ‘pametnih’ gradova
Prve bazne stanice za bežično spajanje mobilnih telefona predstavljene su 80-ih godina prošlog stoljeća i bile su analogne, to je bila prva generacija ili 1G. Mobiteli su evoluirali od uređaja za glasovnu komunikaciju u uređaje kojima možemo komunicirati glasovno, tekstualno, videom itd. Imaju praktički bezbroj mogućnosti upotrebe i popularno se nazivaju ‘pametnim’ telefonima. Danas je u upotrebi 3G i 4G, a kako doznajemo iz Ericssona, oni su spremni na uvođenje 5G. Prvi na tržištu ponudili su rješenja za jednostavan prelazak iz današnjih u novu generaciju bežičnih mreža uz pomoć cjelovite 5G platforme koja operatorima nudi nove poslovne mogućnosti. Telekomunikacijskim operatorima može ponuditi jednostavnu i učinkovitu digitalnu transformaciju, od upravljanja procesima do unapređenja zadovoljstva krajnjih korisnika, ali isto tako i transformaciju poslovanja, što će u konačnici za rezultat imati dobrobit svih građana u različitim područjima života. 5G platforma namijenjena je prvim korisnicima pete generacije mobilnih mreža, a omogućit će nove komunikacijske mogućnosti uz pomoć podatkovno zahtjevnih aplikacija poput virtualne i proširene stvarnosti. Platforma sadrži 5G jezgreni, radijski i transportni portfelj, zajedno s digitalnim sustavima podrške i uslugama transformacije, a posebni naglasak stavlja na sigurnost.
Komercijalna primjena 5G tehnologije očekuje se oko 2020. godine, a osim većih brzina i novih mogućnosti za krajnje korisnike, u sprezi s Internetom stvari, omogućit će digitalizaciju svih industrija, uz dobrobiti posebice vidljive u sektorima proizvodnje i energetike te u komunalnim službama. 5G će unijeti velike promjene i u mrežne karakteristike, što će poslovnim subjektima omogućiti da svojim korisnicima ponude naprednija korisnička rješenja i nove poslovne modele, doznali smo iz tvrtke Ericsson Nikola Tesla.
Sljedeći korak, koji povezuje ove inovacije u mrežnom povezivanju, nove trendove u ICT-u i koncept IoT-a je ideja o ‘pametnom’ gradu. ‘Pametni’ gradovi bili bi na sve načine samoodrživi te bi samostalno upravljali velikim sustavima – školama, knjižnicama, prometom, bolnicama, opskrbom itd. Njihov je cilj poboljšati kvalitetu života za svoje građane, a koristili bi se podatcima koje prikupljaju u realnom vremenu, zatim obrađuju i primjenjuju za povećanje efikasnosti grada i poboljšanje uvjeta života njegovih stanovnika. Ovakve ideje nisu dio neke zamišljene budućnosti, na njima se već radi, a parcijalna upotreba određenih pametnih rješenja postoji već danas u nekim svjetskim gradovima (Stockholm, Santa Cruz, Singapur).
Moderni potrošač i digitalni marketing
Zahvaljujući promjenama koje donosi moderno vrijeme, više je nego očigledno da se mijenjaju i navike potrošača, a s tim i pristup marketingu. O tome smo razgovarali s Goranom Deakom, direktorom tvrtke ForgeBIT, digitalne agencije za web development i društvene mreže.
Navike modernog potrošača drastično su se promijenile u nekoliko ključnih aspekata, a najvažniji bi bio koncentracija, pojašnjava Deak. Trendovi i istraživanja govore kako je kod potrošača koncentracija na pojedinu stvar postala drastično kraća, a kao jedan od glavnih krivaca nameću se društvene mreže. Uz njih, tu su i ‘pametni’ telefoni. Svojom naprednošću mobilni uređaj postao je dostojna zamjena računalu i kao takav omogućuje potrošačima da budu u toku u svakom trenutku.
Pristup marketingu, s obzirom na opisane činjenice, morao je drastično evoluirati. Serviranje preciznih i up-to-date informacija te emocionalno komuniciranje s potrošačima koji sada traže povezanost s brandom na dnevnoj razini i imaju pristup alatima komunikacije u stvarnom vremenu, zahtijevaju puno granularniji pristup vođenju kampanje. Također, digitalni mediji omogućili su vrlo precizno mjerenje praktički svih marketinških aktivnosti. Marketing je postao mjesto nikad većeg značenja, dodaje Deak. Nekad nepokorivi kraljevi upravljanja – financijaši, dobivaju vrlo opasnu konkurenciju kada su u pitanju ključne odluke. Možemo zaključiti kako živimo u zlatnom dobu marketinga, a kako stvari stoje, zlatno će doba potrajati.
S obzirom na sve veću povezanost uređaja na Internet, pitanje sigurnosti podataka otvara novu nišu u okviru IT industrije i već se danas otvaraju centri internetske sigurnosti diljem svijeta.
Dogodile su se brojne promjene što se tiče toga što bi sve trebala obuhvaćati jedna klasična internetska kampanja, i to u vrlo kratkom roku. Kako je objasnio Goran Deak, kampanja se mora temeljiti na individualnom pristupu koji je u skladu sa željama, ciljevima, i, naravno, s budžetom klijenta. Internet je omogućio da se inteligentan pristup cijeni i poštuje, te samim time i mali mogu postati veliki svojim dosegom, što je nekad bilo ipak teže postići. Prednost internetske kampanje naspram klasične svakako bi bio pristup analitičkim podatcima te informiranje potrošača u stvarnom vremenu. Sve to omogućuje brzo reagiranje na promjene u trendovima, podršku u stvarnom vremenu i rezolucijski kanal ako (kada) nešto pođe po zlu. Digitalni marketing je brz, fleksibilan, dvosmjeran i nagrađuje rad i zalaganje.
Gdje je nestao čovjek?
Zanimljivo je primijetiti da riječ ‘pametan’ sve češće koristimo uz opće imenice koje realno ne mogu posjedovati tu osobinu. Imamo ‘pametne’ telefone i druge uređaje, ‘pametne’ gradove… To je pokazatelj i evolucije jezika (ne samo hrvatskog, nego svih jezika) i proširenja semantike riječi, ali i jednog sociološkog fenomena koji se upravo odigrava. Pod pojmom umjetna inteligencija većina ljudi podrazumijeva robote koji mogu obavljati sve radnje kao i ljudi, pa čak i učiti.
Iako smo od toga možda još koje desetljeće daleko, ‘pametni’ uređaji su uvod u tu priču. Za vrijeme prethodnih industrijskih revolucija, fizičku snagu ljudi zamijenili su strojevi, mnogi su poslovi olakšani, unaprijeđeni, a moderne inačice industrijske revolucije umjetnom inteligencijom zamjenjuju ljude u brojnim područjima, pa i u kognitivnim funkcijama. Za očekivati je da će i ovaj put biti povećan standard života i da će se dogoditi korjenite promjene u ljudskom društvu. Jesmo li dovoljno sazreli da iskoristimo ono najbolje što nam donose? Ostaje za vidjeti.
