Hrvatskoj je u financijskom razdoblju 2014.-2020. na raspolaganju 10,7 milijardi eura europskog novca

Želimo li u 2017. iskoristiti svih 10,7 milijardi kuna iz EU fondova, hitno je potrebno pojednostaviti procedure i uspostaviti učinkovit sustav pristupačan korisnicima, ubrzati objavu natječaja, osigurati više projekata i povećati apsorpciju sredstava.

Primamljivih 10,7 milijardi eura europskog novca Hrvatskoj je na raspolaganju u financijskom razdoblju 2014.-2020. kroz pet strukturnih i investicijskih fondova (ESI) – Kohezijski fond,  Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), Europski socijalni fond (ESF), Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR). Hrvatska će u tom razdoblju provoditi operativne programe Konkurentnost i kohezija, Učinkoviti ljudski potencijali, Ruralni razvoj te Program za pomorstvo i ribarstvo, a sredstva su usmjerena na jačanje konkurentnosti gospodarstva, povećanje zaposlenosti, zaštitu okoliša, razvoj prometne i mrežne infrastrukture, povećanje učinkovitosti javne uprave i pravosuđa te smanjenje siromaštva, nejednakosti i diskriminacije. Sredstva se koriste po pravilu N+3, što znači da novac možemo apsorbirati tri godine nakon odobravanja projekta, odnosno do kraja 2023. godine.

Od pristupanja EU Hrvatska je povukla 19% raspoloživih sredstava, odnosno oko 2 mlrd. eura. Prema podatcima Ministarstva financija, u 2016. povukli smo oko 850 mil. eura, čime je stopa iskorištenosti EU fondova porasla na 80,7%. Navedeni iznos u većini se odnosi na sredstva iz proračunskog razdoblja 2007.-2013., a iskorištenost sredstava iz razdoblja 2014.-2020., prema podatcima Europske komisije, iznosi manje od 0,4%, odnosno 9,1%, ako se uzmu u obzir i dodijeljena, ali još ne isplaćena sredstva. Hrvatska time zauzima 25. mjesto, a u srednjoj i istočnoj Europi lošija je samo Rumunjska.

HGK procjenjuje da se loši rezultati proteklih godina mogu pripisati neuravnoteženosti velikog broja projektnih prijedloga, premalom broju osoblja u nadležnim tijelima te čestim izmjenama natječajne dokumentacije. Bolji rezultat u 2016. ostvaren je zbog većeg broja objavljenih natječaja, jačanja administrativnih kapaciteta u sustavu upravljanja i kontrole EU fondovima te bolje informiranosti korisnika.

Očekivanja od EU fondova u 2017. godini

Ove godine očekivanja od EU fondova i više su nego velika, a povučenim sredstvima trebali bi učiniti gotovo sve – oporaviti gospodarstvo, pokrpati proračunske rupe, podići BDP. Premijer Andrej Plenković zatražio je od svih ministara da do kraja travnja dostave akcijske planove za korištenje EU fondova, a mi smo pitali Gabrijelu Žalac, ministricu regionalnog razvoja i fondova EU, za planove njenog Ministarstva.

-Ove smo godine visoko postavili ljestvicu, ali mi to možemo i moramo ostvariti ako želimo iskoristiti sva sredstva koja su nam na raspolaganju iz EU fondova. Plan je u 2017. realizirati oko 13 mlrd. kuna na EU projekte, od čega je iz EU fondova predviđeno oko 10,8 mlrd. kuna. U Ministarstvu imamo plan i već smo krenuli naporno raditi kako bi taj novac došao na vrijeme do naših građana. Najviše natječaja očekuje se u području prometa, znanosti, informacijsko-komunikacijske tehnologije, poljoprivrede, energetske obnove, kulturne baštine, zdravstva, obrazovanja, zapošljavanja i socijalnog uključivanja – kaže ministrica Žalac.

Iako su konkretna područja i prioriteti financiranja EU sredstvima već unaprijed određeni u operativnim programima, Žalac smatra da oni ne zadovoljavaju u potpunosti potrebe koje imamo u Hrvatskoj te će Ministarstvo izmijeniti i dopuniti operativne programe kako bi bolje rasporedili sredstva koja su na raspolaganju i usmjerili ih u ravnomjerniji razvoj svih regija Hrvatske, osigurali veća ulaganja u područja gdje postoji veća potreba za sufinanciranjem i u područja gdje već postoje spremni projekti.

-Ove godine Hrvatska je dobila oko 6,3 mlrd. kuna iz proračuna EU, a uplatila je oko 3,3 mlrd. kuna, što znači da smo u 2016. prvi put u tako velikom neto plusu. Za razne projekte na području Hrvatske prošle godine isplatili smo oko 9 mlrd. kuna EU sredstava i samim time smo sigurno bili uspješni, ali tu ne možemo stati ako mislimo iskoristiti sav novac koji nam je na raspolaganju do 2023. Ministarstvo će u mom mandatu biti pouzdan partner lokalnim i regionalnim samoupravama i poticat ćemo suradnju kako bi uspješno realizirali što više projekata i iskoristili sva sredstva.

Moramo osluškivati ono što nam naši potencijalni korisnici govore na terenu, a tu su nam regionalni koordinatori, lokalne razvojne agencije i akcijske grupe jako bitan čimbenik, odnosno produžene ruke Ministarstva koje su na raspolaganju županijama, gradovima i općinama tijekom pripreme i provedbe projekata. Oni već sada rade dobar posao, ali sigurna sam da mogu i bolje, a mi smo tu da im pomognemo i osiguramo potrebnu koordinaciju i suradnju na svim razinama. Važan korak u tom smjeru napravili smo osnivanjem Fonda za regionalni razvoj, kojim je jedinicama lokalne i područne samouprave omogućeno predfinanciranje i priprema EU projekata – navodi ministrica Žalac.

No, ostaje činjenica da smo propustili mnoge prilike EU financiranja zbog kompleksnih procedura i natječaja koji nisu raspisivani na vrijeme ili su poništavani. -Činjenica da ćemo povući manje sredstava nego što je za Hrvatsku alocirano značajno će nam naštetiti na više nivoa. Prvi je svakako sporiji razvoj. Osim toga, stvarat ćemo i manje platformi za neke privatne investicije koje bi došle ako bi infrastruktura bila uređenija. I na kraju, moguće je da će za Hrvatsku u idućoj financijskoj alokaciji biti predviđeno manje sredstava, jer nismo uspjeli potrošiti sva sredstva koja su predviđena u ovoj alokaciji – smatra Jean-Pierre Maričić, direktor BIOS-a.

-Po iznosu povučenih sredstava iz EU fondova, možemo zaključiti da je 2016. godina bila dobra, a prognoza za 2017. još je bolja. Međutim, još uvijek zaostajemo u usporedbi s ostalim članicama EU. Najveći prostor za napredak nalazi se u pojednostavljenju administrativnih procedura natječaja. U Tiko Pro prijavljujemo hrvatske, slovenske i EU natječaje i ustvrdili smo da su hrvatski najkompleksniji u smislu opsega projektne prijave. Također, evaluacija projekata traje više od 10 mjeseci, a prosjek u Bruxellesu je oko mjesec dana. Istaknuli bi i lošu komunikaciju između nadležnih tijela i prijavitelja te neozbiljnost u poštivanju rokova objave natječaja – rekla nam je Tea Markotić, voditeljica projekata u konzultantskoj tvrtki Tiko Pro.

Poduzetništvo, inovacije i turizam u fokusu EU projekata

HAMAG-BICRO je kroz natječaje OP Konkurentnost i kohezija ugovorio 67 projekata ukupne vrijednosti oko 1,2 mlrd. kuna, a vrijednost bespovratnih sredstava iznosi oko 328 mil. kuna.

-Ovim natječajima planira se otvaranje 956 novih radnih mjesta, prosječno povećanje prihoda od 79% te prosječno povećanje prihoda od izvoza za čak 341%. Kako bismo sljedećih godina plasirali čak 7,8 mlrd. kuna bespovratnih potpora, koje su nam na raspolaganju iz EU fondova, zalagat ćemo se za smanjenje birokratiziranosti i tromosti sustava, otklanjanje administrativnih barijera te pojednostavljenje procedura prilikom prijava projekata na natječaje.

Posljednjih godina Hrvatska ulaže velike napore u razvijanje institucionalnih okvira za podršku inovacijskom procesu putem kojeg se investira javni novac u inovativne male tvrtke i potiče tvrtke na ulaganje u istraživanje i razvoj. Otvaranjem preseed i seed venture capital fondova, neophodnih za zatvaranje financijske konstrukcije projekta, Hrvatska zasigurno predstavlja povoljno poduzetničko okružje za kvalitetne i perspektivne startup-ove. To potvrđuje činjenica kako smo do danas samo kroz inovacijske programe osigurali 11,6 mil. eura potpore – poručuju iz Agencije.

Značajnom oporavku mogu se nadati i građevinski poduzetnici jer će se u razdoblju od 2 godine za 616 odobrenih projektnih prijedloga za energetsku obnovu zgrada investirati milijardu kuna.

-Sukladno Strategiji pametne specijalizacije, u kojoj su definirana prioritetna područja ulaganja inovacijske aktivnosti, očekuju se natječaji za istraživanje, razvoj i inovacije. Ponovno nas čeka objava popularnog natječaja Kompetentnost i razvoj, za koji je rezervirano oko 217 mil. kuna bespovratnih sredstava, i natječaja za razvoj malih i srednjih poduzeća u turizmu. Potpore će biti u vrijednosti od oko 35 do 45% opravdanih troškova. U najavi su i natječaji za certifikaciju proizvoda s ciljem povećanja izvoza, prepoznatljivosti domaćih kvalitetnih proizvoda i za promociju proizvoda – kaže Markotić iz tvrtke Tiko Pro.

U Ministarstvu poljoprivrede rekli su nam da će sukladno planu natječaja 2017. biti dostupno oko 3,4 mlrd. kuna, ali iskazani iznosi nisu konačni, imajući u vidu različite stope sufinanciranja u okviru provedbe različitih mjera. Istaknuli su kako je planom natječaja za ovu godinu predviđena objava gotovo 50 novih natječaja, što predstavlja znatno ambiciozniji nastavak provedbe PRR 2014.-2020., imajući u vidu da je u razdoblju od početka provedbe raspisano ukupno 37 natječaja.

EU sredstva za strateške projekte

Na Europskom portalu projekata ulaganja (EIPP) prijavljena su četiri hrvatska projekta koja se financiraju sredstvima Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSI), koji je dio tzv. Junckerovog investicijskog plana za Europu ‘teškog’ 315 mlrd. eura. Jedan od projekata, postavljanje baze za hidroavione u Splitu kojima bi se grad povezao s destinacijama u Grčkoj, u fazi je financiranja, a njegova vrijednost je 43,83 mil. eura.

-Hrvatskoj su do sada odobrena dva značajna projekta u okviru EFSI-a, i to su Innovfin SME guarantee facility za mala i srednje kapitalizirana poduzeća i Model podjele rizika za srednje kapitalizirana društva i ostale prioritete kroz koje su osigurane garancije za financiranje projekata malog i srednje velikog poduzetništva. Također, u narednom razdoblju očekuje se i odobrenje prvih infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj te zaključivanje ugovora između EIF-a i pojedinih poslovnih banaka u Hrvatskoj, a čiji projekti će također biti uvršteni u projekte financirane u okviru Plana ulaganja za Europu, odnosno Europskog fonda za strateška ulaganja – najavila je ministrica Žalac.

Prema riječima potpredsjednika Europske komisije zaduženog za zapošljavanje, rast, investicije i konkurentnost Jyrkia Katainena, u budućem razdoblju potrebno je povećati vidljivost EFSI-a jer premalo ljudi i kompanija zna za njega. Fond su već odlično iskoristile Francuska i Belgija za oživljavanje bivših industrijskih zona, a najveći utjecaj na rast BDP-a ima u Bugarskoj, Estoniji, Italiji i Grčkoj.

Kako povećati apsorpciju sredstava iz EU fondova

-Najbrži i najsigurniji put do 10,7 mlrd. eura koje su Hrvatskoj na raspolaganju upravo su dobro uređen sustav upravljanja i kontrole EU fondova i pojednostavljene procedure. Zajedno sa svojim timom već sam pokrenula brojne aktivnosti kojima ćemo pojednostaviti procedure i uspostaviti učinkovit sustav pristupačan korisnicima te na taj način ubrzati objavu natječaja, osigurati više projekata i povećati apsorpciju sredstava – rekla nam je ministrica Žalac.

Dodaje da su započele pripremne aktivnosti na izmjenama zakonske regulative, pripremljen je prijedlog uredbe pomoću koje se pojednostavljuje sustav upravljanja i kontrole OP Konkurentnost i kohezija, te je osnovan Fond za regionalni razvoj kojim je omogućeno predfinanciranje i priprema EU projekata.

-Pokrenuli smo Projekt Slavonija, a očekuje nas i izrada analitičke podloge za redefiniranje statističkih regija u novom razdoblju te izmjena indeksa razvijenosti nakon što završimo s testiranjem svih mogućih modela. Uspostavljamo i sustav strateškog planiranja i upravljanja razvojem na nacionalnoj razini kako bi definirali smjer razvoja, prioriteta, ciljeva i željenih rezultata, kao i raspodjelu resursa za njihovo ostvarenje. Održavamo redovite sastanke sa svim akterima regionalnoga i lokalnog razvoja kako bi upravo „na terenu“ saznali kako funkcioniraju postojeće procedure i sustav te na vrijeme otklonili sve prepreke s kojima se korisnici susreću – odlučna je Žalac.

Uzrok smanjene apsorpcije EU sredstava može se tražiti i u nedovoljnom broju stručnih i motiviranih djelatnika u agencijama i odjelima ministarstava, smatra Maričić, jer praksa pokazuje da najveći dio djelatnika koji usvoji određena znanja odlazi u privatni sektor, a na njihova mjesta dolaze novi djelatnici koji sve uče od početka te se greške ponavljaju i proces se usporava. Također, važno je i povezati ciljeve i prioritete projekata s ciljevima te prioritetima natječaja i regionalnim, nacionalnim i EU strategijama.

Utjecaj EU fondova na regionalni razvoj

Koliki je dosadašnji utjecaj realiziranih EU projekata na razvoj pojedinih područja pitali smo Jean-Pierrea Maričića.

-Provedeni projekti trenutno nemaju značajniji utjecaj na razvoj lokalnih zajednica, što se zorno vidi iz podataka Osječko-baranjske županije. Iako smo jedna od županija s najvećim brojem provedenih projekata i najvećim iznosom povučenih bespovratnih sredstava, ovo se nije odrazilo na poziciju Županije na rang listi na kojoj se mjere ekonomski pokazatelji u županijama. Osnovni razlog zbog čega provedeni projekti imaju vrlo mali utjecaj je nepostojanje strategija.Strategija bi trebala definirati nekoliko djelatnosti koje će određenom području omogućiti brži razvoj, dok su kod nas, u većini jedinica lokalne samouprave, strategije u stvari popisi koji obuhvaćaju sve što se može obuhvatiti, pa na taj način takav dokument više nije strateški dokument – smatra Maričić.

Ministrica Žalac potvrdila je da je u tijeku upućivanje konačnog nacrta Prijedloga Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do kraja 2020. godine u proceduru donošenja: -Niz aktivnosti, projekata i programa u Strategiji regionalnoga razvoja usmjeren je na pružanje potpore razvoju demografski, ekonomski i socijalno oslabljenim područjima, odnosno potpomognutih područja. Strategijom se predlaže i znatan broj aktivnosti usmjerenih na unapređenje kvalitete življenja i razvoj urbanih područja, stvaranje poželjnih uvjeta za život u pograničnim područjima, u brdsko-planinskim područjima te održivom otočnom razvoju kao područjima s razvojnim posebnostima.

Između ostalog, želimo stvoriti poticajno poslovno okruženje na regionalnoj i lokalnoj razini, stoga se određene mjere odnose na jačanje lokalnih i regionalnih poduzetničkih potpornih institucija za razvoj lokalnoga i regionalnoga gospodarstva, pružanje kontinuirane potpore novim gospodarskim subjektima i novim oblicima udruživanja gospodarskih subjekata. Dio aktivnosti, projekata i programa posebno je usmjeren na pružanje potpore aktivnim poduzetnicima u potpomognutim područjima i područjima s razvojnim posebnostima te na usklađivanje javnih politika i zakona na nacionalnoj i regionalnoj razini u svim sektorima kao i unaprjeđenje međusektorske suradnje u pripremi i provedbi regionalnih razvojnih projekata.

Projekt Slavonija omogućio je da se kroz postojeće programe usmjeri 2,5 mlrd. eura za ulaganja u poduzetništvo, obrazovanje, zdravstvo, kulturnu i prirodnu baštinu, sektor prometa, unutarnje plovne puteve i energetiku isključivo na području pet slavonskih županija.

-Omogućili smo projektima s područja manje razvijenih županija prednost u sufinanciranju putem izravnih dodjela, kao i mogućnost da ostvare dodatne bodove prilikom odabira projekata u otvorenim postupcima dodjele bespovratnih sredstava. Krajnji cilj nam je osigurati što veću apsorpciju sredstava iz ESI fondova te znatno ojačati kapacitete dionika na razini lokalne i područne samouprave za pripremu i provedbu projekata u ovom financijskom razdoblju, kako bi se stvorili i preduvjeti za uvođenje posebnog regionalnog ‘Operativnog programa za područje Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema’ u sljedećem financijskom razdoblju Europske unije 2021.-2027. Kroz OP Konkurentnost i kohezija te kroz Program ruralnog razvoja, do sada je u okviru ovog Projekta ugovoreno oko 2,3% sredstava, odnosno više od 420 mil. kuna – navodi Žalac.

Regionalni lider prema broju odobrenih EU projekata te po iznosu ugovorenih sredstava iz centraliziranih programa EU

Tvrtka Mi-Plast d.o.o. razvija svoje poslovanje sukladno usvojenom paketu kružnog gospodarstva Europske unije, koji uključuje revidirane prijedloge zakona o otpadu u svrhu poticanja europske tranzicije prema kružnom gospodarstvu koje će potaknuti globalnu konkurentnost, održivi gospodarski rast i osobito stvaranja novih radnih mjesta. Temeljna djelatnost tvrtke je proizvodnja, obrada, oporaba i recikliranje plastike s naglaskom na reciklažu i obnavljanje otpadne plastike, koja se vraća u „život“ kao sirovina za daljnje korištenje, ali i kao gotovi proizvod spreman za tržište. Naglasak u poslovanju je na stvaranju novih proizvoda koji su u potpunosti izrađeni od otpada.

Sukladno postavljenim ciljevima, Mi-Plast od 2012. godine aktivno sudjeluje na natječajima za dodjelu bespovratnih sredstava najvećeg EUprograma za financiranje istraživanja i inovacija, kao što su Obzor 2020., prethodni Sedmi okvirni program (FP7) te Life+ program. Do danas im je za financiranje odobreno ukupno 9 projekata u vrijednosti 2,6 milijuna eura, a pred potpisivanjem je još jedan projekt u vrijednosti od 2,7 milijuna eura.

Prema riječima Filipa Mikete, voditelja istraživanja i razvoja tvrtke Mi-Plast, jako je teško i komplicirano naći dobru ‘ekipu’ – partnere koji su voljni izvršiti cijelu proceduru, a sve na bazi dobre volje, bio projekt odobren ili ne. Pod cijelu proceduru ubraja se razdoblje pripreme projektnog prijedloga, podnošenja, rezultata evaluacije te, ako je projekt odobren za financiranje od strane Europske komisije, potpisivanje i priprema Konzorcijskog ugovora i poslije Ugovora o dodjeli bespovratnih te revizija projekta, odnosno projektnih aktivnosti.

Nakon toga slijedi provedbeni dio projekta, najizazovniji i najteži dio, jer rezultat često ovisi o suradnji cijelog konzorcija i tehnološkom napretku za vrijeme projekta. U svakom slučaju, osim znanja i iskustva, u ovom je području potrebna mreža kvalitetnih partnera i umrežavanje, a ako imate dobre ideje, uvijek se nađu kvalitetni partneri. Važno je napomenuti kako je riječ o centraliziranom programu Europske unije te je konkurencija mnogostruko veća nego pri prijavi EU fondova koje prijavljujete na nacionalnoj razini. Naime, prijave projektnih prijedloga podnose se Europskoj komisiji koja provodi i evaluaciju projektnih prijedloga. S druge strane, dobiti projekt u okviru programa Obzor 2020. znači potvrdu izvrsnosti i konkurentnosti vašeg rada na europskom i svjetskom tržištu.

Koristi su višestruke, kako za tvrtku, tako i za okolinu, grad i, u konačnici, zemlju jer predstavljaju i postavljaju Hrvatsku na kartu europske bioekonomije, gdje se kroz razna tijela pri EU zalažu da ne ostanemo ‘otok’. Što se tiče suradnje Mi-Plasta s institucijama, riječi pohvale imaju za Agenciju za mobilnost i programe EU i Marinu Jurjević, koja je nacionalna osoba za kontakt za ovo područje u okviru programa Obzor 2020., koja se lavovski bori, kako za njih, tako i za druge predstavnike i partnere iz Hrvatske u okviru ovog programa.

Nacionalne osobe za kontakt dio su nacionalne strukture potpore provedbi programa Obzor 2020., a pružaju pomoć kroz sve faze projektnog ciklusa od pripreme do provedbe. U slučaju tvrtke Mi-Plast pitanja su, uglavnom, bila vezana uz financijsku i pravnu provedbu te su savjeti i potpora u tom segmentu bili vrlo važni.

U ovom trenutku tvrtka Mi-Plast d.o.o. implementira 6 projekata te su u postupku potpisivanja ugovora za još 4 projekta, koji su odobreni za financiranje od strane Europske komisije. Projekti koje provode su: Bio-Qed FP7 KBBE, Hyperbiocoat BBI H2020, Pulpacktion BBI H2020, Funguschain BBI H2020, Res Urbis CIRC 05 H2020 i Ecomethylal Life+ te je interesantna činjenica da su svi projekti ugovoreni na četiri različite platforme za I&R kao što su H2020, Life+, FP7 KBBE, ESIF.

Važnost razvojnih agencija u povlačenju EU sredstava

U manjim gradovima i mjestima razvojne agencije često preuzimaju ulogu konzultanata i edukatora te aktivno sudjeluju u pripremi i provedbi EU projekata.

-Ima agencija koje vrlo aktivno rade s korisnicima (jedinicama lokalne samouprave, trgovačkim društvima, OPG-ovima, udrugama i svim drugim potencijalnim korisnicima), koje pripremaju projekte, pišu studije izvodljivosti i aktivno sudjeluju u pripremi i provedbi projekata, i s druge strane ima agencija koje se postavljaju kao produžena ruka MRRFEU, organizirajući radionice i dijeleći informacije, ali se ne uključuju aktivno u pripremu i provedbu projekata – smatra Maričić.

-Razvojne agencije su i osnovane upravo zbog što uspješnije pripreme i provedbe projekata, kako na lokalnoj, tako i na regionalnoj razini. Važnost im je svakako velika, jer bez razvojnih agencija, a to znači obučenog i stručnog osoblja unutar istih, nemoguće je pripremati, izrađivati dokumentaciju i provoditi odobrene projekte – kaže Davor Foriš, direktor Razvojne agencije Vukovar.

Smatra da su unatrag godinu dana vidljivi pozitivni pomaci, a svakako u budućem razdoblju očekuje bolju dinamiku korištenja EU sredstava, kao i kvalitetniju objavu samih natječaja u smislu smanjenog obujma potrebne dokumentacije, osobito za poslovne subjekte. Daljnji gospodarski razvoj Vukovara, poticanje investicija i otvaranje novih radnih mjesta, VURA će u 2017. nastojati ostvariti putem natječaja Razvoj poslovne infrastrukture, Kompetentnost i razvoj MSP-a, Povećanje konkurentnosti i učinkovitosti MSP-a putem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, Inovacije novoosnovanih MSP-a, provedbom pojedinačnih projekata te provedbom sheme razvoja poduzetništva.

-Razvojni subjekti s područja Osječko-baranjske županije do sada su bili vrlo aktivni i uspješni u povlačenju sredstava iz EU fondova. Prema našoj statistici, odobren nam je 751 projekt ukupne vrijednosti 440.419.187,39 eura. Ali, uvijek se može i bolje i mi tome težimo – naglasio je Stjepan Ribić, predsjednik uprave Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje. Kaže da ima velika očekivanja od Projekta Slavonija, no da bi bio uspješan potrebna je velika sinergija svih ključnih razvojnih dionika, kako na nacionalnoj, tako i na županijskim i lokalnim razinama.

-Projekt Slavonija uključuje sve sfere društva od kulture do infrastrukture i svi trebaju biti proaktivni i uključiti se u njegovu realizaciju. 2,5 mlrd. eura je visoko postavljena ljestvica, ali sam siguran ako se svi aktivno uključimo možemo povući ta sredstva u Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem te tako otvoriti brojna radna mjesta i osigurati dostojan život na ovim prostorima. U fokusu naše Agencije u 2017. bit će Projekt Slavonija te svi otvoreni natječaji na koje se možemo prijaviti – zaključuje Ribić.

Plan natječaja u 2017. godini – sažetak

• Istraživanje, razvoj, inovacije – Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga uz pomoć IRI, Komercijalizacija rezultata IRI u poduzećima (otvoreni); Inovacije novoosnovanih poduzeća, Jačanje kapaciteta za IRI (u najavi).
• Energetska učinkovitost – Povećanje energetske učinkovitosti u uslužnom sektoru, Povećanje energetske učinkovitosti u proizvodnim industrijama (u najavi).
• Infrastrukturna ulaganja – Kompetentnost i razvoj, Povećanje konkurentnosti i učinkovitosti MSP putem IKT-a, Podrška razvoju MSP u turizmu (u najavi).
• Povećanje tržišne konkurentnosti proizvoda – Internacionalizacija poslovanja MSP, Certifikatom do tržišta, Podrška poduzećima u stjecanju znakova kvalitete, Podrška poduzećima u zadovoljavanju norma (u najavi).

Izvor: www.tiko-pro.hr/plan-objave-natjecaja-za-2017-godinu

www.strukturnifondovi.hr/indikativni-godisnji-plan-objave-natjecaja

Uloga konzultanata kod pripreme EU projekata

-Konzultanti usmjeravaju proces pripreme i provedbe projekta te koordiniraju financijske i ljudske resurse kako bi proveli projekt u skladu s predviđenim aktivnostima te ostvarili postavljene ciljeve – objašnjava Zlatko Salahović iz Sense Consultinga. Proces pripreme i provedbe projekta uključuje velik broj koraka i usluga koje se dijele na dvije ključne faze – fazu pripreme projekta do predaje projektne prijave (oblikovanje projektne ideje, izrada proračuna i vremenskog plana provedbe projekta, izrada projektne dokumentacije i projektne prijave koja se sastoji od prijavnih obrazaca, poslovnih planova, investicijskih studija, studija izvodljivosti, marketinških strategija, analiza troškova i koristi, itd., kontrola kvalitete, pakiranje i predaja prijave) i fazu provedbe projekta do njegovog završetka (podršku u vođenju projekta koja uključuje izvještavanje prema provedbenim tijelima, izvršenje projekta prema ugovoru, financijsko upravljanje i planiranje novčanog tijeka, uspostava sustava arhiviranja potrebne dokumentacije, itd., izrada dokumentacija za nadmetanje i provedba postupaka nabave u projektu).

-Mali i srednji poduzetnici sve su svjesniji da za uspješnu pripremu i provedbu projekta moraju koristiti konzultantske usluge, a mogu se podijeliti u dvije kategorije – one koji od početka odluče koristiti konzultantske usluge visoke kvalitete kako bi maksimizirali mogućnost ostvarenja potpore i one koji se kod pripreme prvog projekta odluče osloniti na vlastite snage ili na konzultantske usluge niže kvalitete – kaže iz iskustva Salahović. Dodaje da većina potonjih na kraju ne ostvare potporu, a projekti im padaju najčešće na administrativnim sitnicama poput nedostatka nekog od obveznih obrazaca, krivo ovjerenog dokumenta ili krivo upisanog intenziteta potpore koje iskustvo i dobar proces kontrole kvalitete uoči i otkloni. Također, vrlo su česte pogreške u ispunjavanju uvjeta koji nisu eksplicitno navedeni u natječaju, ali se podrazumijevaju iz propisa na temelju kojih je natječaj objavljen.

Konzultanti ne pišu projektne ideje, nego osiguravaju njihovu relevantnost natječaju, provjeravaju udovoljavanje projekta, prijavitelja i partnera natječajnim uvjetima i osiguraju administrativnu ispravnost predanih projekata. Temelj svake projektne prijave mora biti poduzetnički projekt. Poduzetnicima savjetujemo da ne traže projekte zbog bespovratnih sredstava, nego bespovratna sredstva zbog projekata.

Smisao konzultiranja je prezentacija prečice do bespovratnih sredstava, a odnos između konzultanata i prijavitelja mora biti partnerski, iskren i pošten. Čitanje natječajne dokumentacije najzahtjevniji je dio prijave na natječaj. Dokumentacija obično ne nudi konkretne i praktične informacije, vezana je na različite zakone, a uz to se i često mijenja. Nužno je i provjeriti sukladnost ciljeva projekata i ciljeva natječaja. Svaki cilj mora biti „S-M-A-R-T“ – specifičan, mjerljiv, moguće ga je dostići, realan je i vremenski definiran – kaže Markotić. Za kompleksne natječaje u Tiko Pro angažiraju barem jednog zaposlenika u razdoblju od najmanje mjesec dana jer su potrebni redovni sastanci s klijentom da konzultanti osjete poslovnu klimu i zajedno razviju projektni prijedlog. -S našim naprednim softverom sami pripremamo i financijski plan. Uvijek nam je cilj da projektni prijedlog prije predaje pročita još jedan naš zaposlenik koji je upoznat s natječajem, ali ne s projektom, i koji može istaknuti poglavlja koja bi trebali poboljšati ili dodatno pojasniti – navodi Markotić.

Uspješno provedeni projekti iz fondova EU

Realizacija projekta najveća je nagrada za složen i zahtjevan posao pripreme EU projekata. Što utječe na uspjeh i kako koriste projektni know how pitali smo konzultante.

-Projekt našeg klijenta u trajanju od 24 mjeseca bio je usmjeren na povećanje konkurentnosti tvrtke kroz širenje kapaciteta i tehnološku optimizaciju proizvodnje. Ukupna vrijednost projekta bila je 55,7 mil. kuna, od čega 15 mil. kuna bespovratnih sredstava. U sklopu projekta izgrađen je i opremljen proizvodno-poslovni objekt, nabavljena proizvodna oprema te je provedena edukacija zaposlenika. Tvrtka je proširila strojne kapacitete za 66%, zaposlila 20 novih radnika te povećala prihode i izvoz za 26%. Projektna prijava bila je uspješna jer su aktivnosti projekta bile odlično usklađene sa svrhom projekta.

Veliki faktor uspjeha je i izvrsna suradnja klijenta i konzultanta u kojoj su se brzo razmjenjivale informacije o poslovanju i strategiji razvoja tvrtke. Ovo uspješno iskustvo može se primijeniti i na druge projekte. Kada konzultant i klijent shvaćaju svaki svoj dio odgovornosti i uspostave kvalitetnu komunikaciju i razmjenu podataka, a projekt je dobro usklađen sa svrhom i ciljevima poziva, uspjeh će rijetko izostati – rekao nam je Zlatko Salahović iz Sense Consultinga.

Važnost suradnje klijenata i konzultanata za uspjeh projekta ističe i Tea Markotić. -U 2016. odobren nam je jedan od naših najvećih projekata kojeg smo prijavili na 2. fazu europskog natječaja SME Instrument. Klijentu smo osigurali 2,7 mil. eura bespovratnih sredstava. Kreatori uspjeha u tom smo slučaju bili prijavitelj, koji je aktivno sudjelovao kod pripreme projektne prijave, dobro je razradio svoju ideju, razmislio je i o provedbi projekta, a ne samo o njegovoj prijavi, i mi, Tiko Pro, koji smo prijavitelja pratili u cijelom procesu razvoja ideje, provjerili administrativne zahtjeve, savjetovali u vezi sa sukladnošću projektne ideje i dr.

Novi i povoljniji programi kreditiranja

Sporazumom o financiranju između MRRFEU i HBOR-a pokrenut je novi financijski instrument ESIF Krediti za rast i razvoj, čija vrijednost iznosi 110 mil. eura iz fondova EU, a namijenjen je malim i srednjim poduzetnicima u fazi rasta i razvoja u obliku kreditnih linija, garancijskih shema i fondova poduzetničkog kapitala. Poduzetnicima će se omogućiti dugoročni investicijski krediti s rokom otplate do 12 godina po povoljnoj kamatnoj stopi. Kako će poslovne banke sudjelovati s barem 50% vlastitih sredstava, na raspolaganju će ukupno biti 220 mil. eura.

HAMAG-BICRO uveo je 2016. nove financijske instrumente kao nezaobilazan alat u ključnim trenutcima razvoja poduzetničkih projekata. Program ESIF Mikro zajmovi dijeli se na programe mikro investicijskih zajmova i mikro zajmova za obrtna sredstva, a namijenjen je mikro, malim i srednjim poduzetnicima. Poduzetnici u tom programu mogu dobiti kredit od 1.000 do 25.000 eura prema kamatnoj stopi od 0,5 do 1,5%. Novac koji dobije, mikrosubjekt i subjekt maloga gospodarstva može koristiti za ulaganje u osnovna sredstva, odnosno u osnivanje tvrtke, ulaganje u zemljište i građevinske objekte, ulaganje u opremu i uređaje, ali i za razvoj proizvoda ili usluga, patente, licencije, koncesije, autorska prava, franšize.

Programom se mogu financirati i obrtna sredstva, ali najviše do 30% iznosa zajma. Iz Agencije također poručuju da je sporazumom o financiranju s MRRFEU za sve financijske instrumente alocirano 105 mil. eura te 45 mil. eura nacionalnih sredstava, što ukupno čini alokaciju od 150 mil. eura.  Na taj će način HAMAG-BICRO malim i srednjim poduzetnicima kroz naredno razdoblje osigurati gotovo 1,2 mlrd. kuna kroz OP „Konkurentnost i kohezija“ 2014. – 2020., odnosno kroz četiri nova financijska  proizvoda – Mikro zajmovi, Mali zajmovi, Pojedinačna jamstva i Ograničena portfeljna jamstva.

Banke pouzdani partneri u realizaciji EU projekata

U 2017. bit će operacionalizirani financijski instrumenti financirani iz ESIF fondova. Radi se o pojedinačnim jamstvima HAMAG-BICRO-a za kredite i HBOR-ovim kreditima za rast i razvoj, kod kojih nema natječaja, već se provode preko specijaliziranih proizvoda banaka.

-Za povlačenje bespovratnih EU sredstava projekt najprije treba provesti, odnosno platiti sve aktivnosti na njemu. Zbog toga najčešće uz EU sredstva treba osigurati i kredit banke. U te svrhe našim klijentima na raspolaganju su tri vrste kredita za financiranje EU projekata – investicijski krediti, agrofinanciranje te HBOR programi financiranja EU projekata – rekla nam je Goranka Crnković Trivić, voditeljica Službe EU i internacionalnog deska Erste banke.

U ponudi je i Erste paket za EU projekte – specijalizirana usluga za klijente koji svoje projekte sufinanciraju iz sredstava EU-a. Uključuje sve bankarske usluge potrebne za prijavu na EU natječaje i provedbu projekata, od informacija o EU natječajima preko zatvaranja financijske konstrukcije odgovarajućim kreditom i izdavanja potrebnih garancija, do usluga iz segmenta platnog prometa usmjerenih na praćenje projekta i osiguravanje isplate EU sredstava.

U Zagrebačkoj banci navode da su početkom godine potpisali sporazum o jamstvima u iznosu od 10 mil. eura s Europskim investicijskim fondom. Svrha sporazuma je pojačati kreditiranje inovativnih malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj. Sporazum je zaključen uz potporu Europskog fonda za strateška ulaganja u okviru Investicijskog plana za Europu, te programa Horizon 2020, okvirnog programa EU za istraživanja i inovacije.

Najvažnije institucije u upravljanju EU fondovima