fbpx

Kreiranje korisničkog računa, slažete se sa našim pravnim napomenama i pravilima privatnosti.

ILI

[TheChamp-Login]

Kreiranje korisničkog računa, slažete se sa našim pravnim napomenama i pravilima privatnosti.

ILI

[TheChamp-Login]

Pratite nas:

Hrvatsko gospodarstvo u 2018.

Hrvatsko gospodarstvo u 2018.

Financijska kriza u Agrokoru imala je ograničen utjecaj na makroekonomske trendove, no konačan rasplet ove situacije još uvijek nije poznat. Pravi izazovi slijede u 2018. godini, koja će biti zahtjevnija i izloženija negativnim rizicima.

Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj (FIC) predstavilo je krajem studenoga peto izdanje Bijele knjige, publikacije o poslovnoj i investicijskoj klimi i preprekama za ulaganje u Hrvatskoj. Glavni urednik Hrvoje Stojić, ujedno i direktor odjela Ekonomskih istraživanja Addiko banke, istaknuo je da je najveći pozitivni pomak u posljednjih godinu dana u Hrvatskoj porezna reforma, čiji će efekti biti vidljivi i u sljedećoj godini. Ona je pozitivno utjecala na konkurentnost gospodarstva, budući da ga je rasteretila za gotovo 2,5 milijarde kuna, te je dovela do pojednostavljenja poreznog sustava. U ovogodišnjim preporukama za unaprjeđenje poslovne i investicijske klime naglasci su bili na pravnoj nesigurnosti, kao i vrlo rigidnom tržištu rada, kojem je, smatra Stojić, potrebna temeljita reforma u smislu dovoljne fleksibilizacije.

Hrvatska je, mjereno prema stranim ulaganjima per capita, na visokom trećem mjestu u istočnoj Europi. No investicije su dominantno raspoređene u bankarski i telekomunikacijski sektor, sektor trgovačkih lanaca te ulaganja u nekretnine. Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta dr.sc. Martina Dalić naglasila je da je poboljšanje investicijskog okruženja i smanjivanje tereta poduzetnicima, i domaćim i stranim, jedan od stupova Vlade, stoga Ministarstvo provodi plan smanjivanja administrativnih barijera, a od ukupno 104 predviđene mjere, očekuje da će do kraja 2017. biti provedeno oko 70%. Pokrenut je i novi ciklus snimanja prepreka u zakonskim i podzakonskim aktima, na temelju čega će se napraviti plan za sljedeću godinu.

Utjecaj gospodarstva eurozone na hrvatsko gospodarstvo Međunarodni monetarni fond procjenjuje kako bi hrvatsko gospodarstvo ove godine trebalo porasti 2,9% i blago usporiti u 2018. godini, odnosno porasti 2,7%. Potvrđena je i procjena ovogodišnje inflacije u Hrvatskoj od 1,1%, dok bi iduće godine rast cijena trebao ubrzati na 1,2%. U skupini europskih gospodarstava u nastajanju i onih u razvoju, kojima pripada Hrvatska, aktivnosti bi ove godine u prosjeku trebale porasti 4,5%, te usporiti na 3,5% u 2018. godini.

Prema prognozi MMF-a gospodarstvo eurozone trebalo bi ove godine porasti 2,1% i neznatno usporiti iduće godine na 1,9%. Njemačko bi gospodarstvo pritom trebalo porasti 2% ove, odnosno 1,8% iduće godine, dok su u Francuskoj ovogodišnje gospodarske aktivnosti procijenjene na 1,6%, a iduće bi godine trebale ubrzati na 1,8%. U MMF-u su zaključili kako rast ekonomskih aktivnosti u svijetu jača, no ipak upozoravaju da oporavak nije potpun, budući da je rast u mnogim zemljama i dalje slab, a inflacija u najrazvijenijim gospodarstvima ispod zacrtane razine. Stoga, u srednjoročnoj perspektivi i dalje prijeti opasnost usporavanja aktivnosti.

Vladin prijedlog proračuna za 2018. godinu

Prijedlogom za 2018. godinu predviđen je rast proračuna većine ministarstva. Za Ministarstvo financija predviđeno je 34,6 milijardi kuna ili 25,8% više nego u originalnom proračunu za ovu godinu. Najveće smanjenje iznosa na stavkama su izdatci za otplatu glavnica za izdane vrijednosne papire, za 35,7%, na 11,85 milijardi kuna, izdatci za otplatu glavnice primljenih kredita za 35,6%, na 5,6 milijardi kuna, te izdatci za financijsku imovinu i otplate zajmova za 35,5%, na 18 milijardi kuna. Proračun Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta najviše se uvećao – za 27,6%, na 2,8 milijardi kuna. Vlada će prijedlogom proračuna za 2018. godinu dobiti 354,66 milijuna kuna ili 0,6% više nego što je planirano ovogodišnjim proračunom.

Premijer Andrej Plenković poručio je kako će u predstojećoj godini cilj Vlade biti okretanje prema potrebama hrvatskih ljudi, pokretanje nužnih promjena u svrhu podizanja produktivnosti gospodarstva te bržeg približavanja standardu života u drugim članicama EU. Ministar Marić rekao je kako je proračun za iduću godinu rađen na bazi projekcija gospodarskog rasta od 2,9% te inflacija od oko 1,5%.

U ovogodišnjim preporukama za unaprjeđenje poslovne i investicijske klime naglasci su bili na pravnoj nesigurnosti, kao i vrlo rigidnom tržištu rada.

Strategija uvođenja eura

Konferencija ‘Strategija uvođenja eura u Hrvatskoj’ održana je krajem listopada u organizaciji Vlade i Hrvatske narodne banke. Premijer Plenković rekao je da je ona bila uvod u javnu raspravu o pristupanju Hrvatske eurozoni, te podsjetio da je Ugovorom o pristupanju Europskoj uniji Hrvatska već prihvatila i pravnu i političku obvezu uvođenja eura, a kada će se to dogoditi ovisi o ispunjavanju kriterija. Najavio je i da će se početkom 2018. godine održati konferencija o hrvatskim postignućima u pogledu ulaska u Schengenski prostor, što je, uz uvođenje eura, krovni europski proces koji vodi Hrvatska.

Analitičari RBA u nedavnoj analizi osvrću se i na strategiju uvođenja eura, te naglašavaju da samo ispunjavanje ekonomskih kriterija konvergencije, postavljenih Ugovorom iz Maastrichta, neće biti dovoljno za prihvaćanje eura kao jedinstvenog sredstva plaćanja. Pri ocjeni usklađenosti s konvergencijskim kriterijima ključna je održivost jer se konvergencija mora ostvariti na trajnoj osnovi, a ne samo u određenom trenutku. Osim ekonomskih i pravnih kriterija, osobita pažnja zasigurno će se posvetiti stvaranju učinkovitih institucija i poticajnog poslovnog okruženja jer su oni uz primjerene ekonomske politike preduvjet održive konvergencije.

Rast realnog BDP-a – prognoze analitičara

Ove godine RBA analitičari, u trećoj ovogodišnjoj kvartalnoj RBAnalizi ‘Skromni koraci ka putu održivog rasta’, procjenjuju stopu rasta BDP-a na 2,9%. Podsjećaju da se rast hrvatskoga gospodarstva u drugom ovogodišnjem tromjesečju ubrzao predvođen osobnom potrošnjom, čiji je doprinos realnom rastu iznosio 3,3 postotna boda. Ujedno i upozoravaju da bi, srednjoročno do dugoročno gledano, upravo osobna potrošnja i s njom povezan ljudski kapital te tehnološki napredak mogli biti najveća kočnica bržeg i stabilnijeg rasta.

Također, unatoč solidnim stopama rasta izvoza roba i usluga, doprinos neto inozemne potražnje bio je negativan (0,5 postotnih bodova) jer je izvoz usluga, prvenstveno turizam, kao i rast domaće potražnje, generirao pojačani uvoz roba, naglašavajući potrebu daljnjeg jačanja konkurentnosti hrvatskog realnog sektora, ističu iz RBA, dodajući da se u pozadini izvrsnih rezultata izvoza roba i usluga krije još uvijek razmjerno niski udio roba srednje do visoke tehnološke složenosti, dok u strukturi usluga prevladavaju usluge vezane uz putovanja (turizam).

Financijska kriza u Agrokoru imala je ograničen utjecaj na makroekonomske trendove, no konačan rasplet situacije oko Agrokora još uvijek nije poznat. Prema njihovom mišljenju, pravi izazovi slijede u 2018. godini, koja će biti zahtjevnija i izloženija negativnim rizicima.

U skupini europskih gospodarstava u nastajanju i onih u razvoju, kojima pripada Hrvatska, aktivnosti bi ove godine u prosjeku trebale porasti 4,5%, te usporiti na 3,5% u 2018. godini.

Smjernice ekonomske i fiskalne politike Republike Hrvatske

Kako je nedavno najavio predsjednik Vlade, u 2018. godini očekuje se realan rast BDP-a od 2,9%, u 2019. od 2,6% te u 2020. od 2,5%. Plenković je poručio da će rast gospodarske aktivnosti biti izrazito važan za prihodnu stranu proračuna i dodao da su vidljivi pozitivni efekti sveobuhvatne porezne reforme. Što se tiče rashodne strane, nastojat će se voditi pametnom fiskalnom konsolidacijom. Naglasio je da se u 2018. očekuje manjak proračuna od 0,5% BDP-a, što je još bolji rezultat nego prošle godine.

Važno je nastaviti i s dvostruko bržim od prosjeka EU, smanjivanjem udjela javnog duga u BDP-u. U 2018. ambicija je Vlade da to bude 76,6% BDP-a, u 2019. 73,4%, a u 2020. 69,5% BDP-a. To su okviri u kojima se kreće hrvatska politika fiskalne discipline, održivosti i vrlo racionalnog pristupa javnim financijama. Na kraju ove godine udjel javnog duga mogao bi biti 79,8% BDP-a. -Ukoliko to ispunimo, došli smo na ispod 80%. To je i simbolički izrazito važan signal i vjerujem da će ovakvu odgovornu fiskalnu i makroekonomsku politiku Republike Hrvatske prepoznati i svi oni koji nas promatraju kako se snalazimo u okviru Europskog semestra i svih obveza koje su pred nama, a osobito glede smanjenja makreokonomskih neravnoteža, što je, nakon izlaska iz Procedure prekomjernog proračunskog manjka, osnovni zadatak Vlade – poručio je Plenković.

Izvozna očekivanja u 2018.

Na negativne trendove jačanja uvoza nasuprot izvozu upozorio je predsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago, na poslovnom skupu ‘Ekonomska politika Republike Hrvatske i očekivanja za 2018. godinu’, održanom krajem listopada. Hrvatski izvoznici potiču aktivniju ulogu države i njenih ekonomskih politika u razvoju tehnološko-intenzivne proizvodnje i izvozno orijentiranih aktivnosti s većom dodanom vrijednošću. Također, očekuju snažno povećanje aktivnosti HNB-a u provođenju monetarne politike koja će jačati gospodarsku poziciju Hrvatske, a time i hrvatski izvoz, te snažniju ulogu HBOR-a i HAMAG BICRO-a u pružanju jeftinih izvora financiranja.

Bago je istaknuo kako je cilj hrvatskih izvoznika uočavati procese u hrvatskom društvu koji mogu utjecati na hrvatski izvoz, te upozorio kako je pao trend izvoza industrijskih proizvoda iz Hrvatske: 2012. godine iznosio je 130 milijardi kuna, dok je 2016. iznosio 10 milijardi kuna manje. Statistike uvoza i dalje rastu, što ima za posljedicu zatvaranje tisuća radnih mjesta. Na istom je skupu ministar financija Marić rekao da su, kada je kriza u Agrokoru počela jačati, prognoze pale, no sada su vraćene na početne projekcije od 3,2%. Marić je zaključio kako je izvoz glavni čimbenik koji pokreće gospodarski rast, te da Hrvatska treba smanjiti uvoznu komponentu, a to može samo jačanjem domaće proizvodnje.

Statistike uvoza i dalje rastu, što ima za posljedicu zatvaranje tisuća radnih mjesta.

Na 16. HBOR-ovoj Međunarodnoj konferenciji o poticanju izvoza početkom studenoga ministrica Dalić podsjetila je na nedavno predstavljanje novog proizvoda HBOR-a koji omogućava povoljno i kvalitetno kreditiranje na dugi rok, uz niske kamatne stope, a financirano iz europskih fondova. Predsjednica Uprave HBOR-a Tamara Perko poručila je da će se HBOR i u budućnosti snažno fokusirati na izvoznike, navodeći podatke da izvoznici u ukupnom broju poduzetnika imaju udjel od 15%, no zapošljavaju 50% ukupno zaposlenih, sudjeluju sa 66% u ukupnim prihodima, a u troškovima istraživanja i razvoja s 80%.

Pregled i očekivanja po ključnim sektorima hrvatskog gospodarstva

Turizam predstavlja iznimno važan sektor za cjelokupno hrvatsko gospodarstvo, što je posebice vidljivo u udjelu turizma u BDP-u zemlje, koji na godišnjoj razini iznosi oko 19 posto. -Naša predviđanja govore da će hrvatski turizam rasti i u sljedećoj godini, i to po minimalnoj stopi rasta od 3 do 5% – navodi Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice.

Turizam predstavlja iznimno važan sektor za cjelokupno hrvatsko gospodarstvo, što je posebice vidljivo u udjelu turizma u BDP-u zemlje, koji na godišnjoj razini iznosi oko 19 posto.

U uvjetima rastuće potražnje za kreditima i ostalim financijskim uslugama, RBA planira ostvariti rast kredita iznad prosjeka tržišta. Za ostvarivanje ambicioznih ciljeva u prodaji financijskih usluga povećat će prodajnu mrežu s četiri nove poslovnice. -U skladu s tendencijom smanjivanja rizičnosti poslovanja prilagođavamo kreditne politike tržišnim uvjetima. Razvoj komunikacijskih tehnologija mijenja odnos Banke s klijentima, stoga planiramo povećati investicije u inovativne kanale prodaje – rekao je Michael Georg Müller, predsjednik Uprave Raiffeisenbank Austrije d.d.

Zahvaljujući razvojno-istraživačkim aktivnostima te radu ekspertnih centara za usluge, Ericsson Nikola Tesla dugogodišnji je vodeći hrvatski izvoznik znanja. Prema riječima mr.sc. Gordane Kovačević, predsjednice Uprave, očekuju da će 2018. biti godina promjena i stvaranja poticajnog poslovnog okruženja za sve one koji, kao i oni, svoje poslovanje temelje na inovacijama, a tržištu mogu ponuditi konkurentne proizvode i usluge visoke dodane vrijednosti. Država treba osigurati stabilan zakonodavni okvir, obrazovanu radnu snagu, dobru prometnu povezanost, povoljne izvore financiranja te učinkovitu javnu upravu koja može promptno odgovarati potrebama gospodarstva.

-Prema svim predviđanjima stopa gospodarskog rasta trebala bi biti oko 3%, što nije dovoljno za skoro približavanje Hrvatske stupnju razvijenosti i životnom standardu većine država EU. U naftnoj industriji očekujemo da će visok rast cijena nafte, koje su u studenom 2017. bile za oko 150 $/toni više nego u istom razdoblju prošle godine, destimulirati potrošnju i preradu nafte, kao što su relativno niske cijene utjecale na rast potrošnje 2015.-2016. godine – kaže dr.sc. Dragan Kovačević, predsjednik Uprave JANAF-a, dodajući kako će kretanja u djelatnosti skladištenja i dalje ovisiti o očekivanjima budućih cijena, pa će to biti veliki izazov za sve naftne kompanije, ali i za gospodarstvo i potrošače.

-Gospodarstvo će u 2018. godini blago rasti, kao što je to predviđala i Vlada, do 3%. Taj rast nije još dostatan da bi nas zadovoljio, ali svakako nas raduje, jer ukazuje da smo na putu oporavka. Distribucija će svakako rasti, mislim iznad rasta BDP-a, prvenstveno zbog velikog rasta turizma, a time i potrošnje, kao što je to bio slučaj i prošlih godina – mišljenja je Branko Roglić, predsjednik Nadzornog odbora Orbico grupe.

-Za 2018. godinu priželjkujem nastavak rasta BDP-a, ali i jačanje pozitivne poslovne klime i povjerenja na tržištu. Ako pričamo o IT branši, koja je lani zabilježila dvoznamenkasti rast izvoza (15 posto prema podatcima Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti pri HUP-u), iznimno mi je drago vidjeti da je domaći IT sve konkurentniji u globalnim okvirima te očekujem nastavak istog trenda, uz dominantnu tržišnu potrebu za IT projektima koji unaprjeđuju poslovne procese, potpomažu razvoj novih proizvoda i usluga kompanija te digitalne transformacije – kaže Hrvoje Išek, predsjednik Uprave Combisa.

Ivan Čulo, predsjednik Uprave Hrvatske pošte, vjeruje da rast BDP-a daje razlog za optimizam jer će utjecati na još jači rast paketnog poslovanja, što je ionako globalni trend. -To konkretno znači da će se i nama povećavati količine paketa, a time dugoročno osiguravamo stabilno poslovanje. Upravo zato snažno provodimo investicijske cikluse i ključne projekte, da bismo imali razloga za optimizam ne samo u 2018., nego i u godinama koje slijede – rekao je Čulo.

-Unatoč dobrim makroekonomskim pokazateljima i projekcijama rasta većim od 3%, pred nama je izazovna godina. Unatoč deklarativnim zazivanjima reformi, nisam siguran da će se one i konkretizirati te ukloniti glavne prepreke jačem razvoju i većim ulaganjima – nesigurni pravni okvir, rigidan zakon o radu te neadekvatan obrazovni sustav. I dalje ćemo se mučiti s nedostatkom srednje kvalificirane radne snage, kakvu traže turizam ili proizvodnja. Ipak, u 2018. očekujemo daljnji rast Siemensa u Hrvatskoj – predviđa Mladen Fogec, predsjednik Uprave Siemensa Hrvatska.

U Zagrebačkoj pivovari nadaju se nastavku pozitivnog trenda i daljnjem rastu ekonomije i osobne potrošnje. Također, očekuju još bolje rezultate turističke sezone koji znače i bolju potrošnju njihovih proizvoda. -Kao lider na domaćoj pivskoj sceni i dalje ćemo pratiti globalne trendove, ulagati u inovacije i društveno odgovorne projekte sprječavanja zlouporabe alkohola. Zbog želje potrošača za raznolikošću ponude vjerujemo da će doći do daljnjeg rasta craft segmenta te umjerenog rasta pivske kategorije – očekuje Marko Njavro, predsjednik Uprave Zagrebačke pivovare.

Nakon što je 2016. godine prekinut negativni trend potrošnje električne energije u Hrvatskoj, u prvom polugodištu 2017. došlo je i do osjetnijeg rasta potrošnje, što se može dovesti u vezu s poboljšanjem općih makroekonomskih pokazatelja. Povećava se također i potrošnja plina.

-Iako se u kontekstu suvremenog upravljanja energetskim sektorom smanjuje izravna povezanost između rasta BDP-a i rasta potrošnje energije, možemo očekivati da će se zbog gospodarskog rasta nastaviti trendovi potrošnje energije na razini države, što bi trebao utjecati i na povećanje prodaje društava HEP grupe – rekao je Perica Jukić, predsjednik Uprave HEP-a.

-Vođeni najavama Vlade i ekonomskih analitičara, imamo optimistična očekivanja po pitanju rasta gospodarstva i farmaceutske industrije. Predviđeni rast BDP-a i najavljeno smanjivanje dugova prema proizvođačima lijekova imat će pozitivan učinak na poslovanje. Dodatne mjere, poput poreznih poticaja na istraživanje i razvoj te izjednačavanja stope PDV-a na lijekove koji se izdaju na recept i bez njega, mogle bi potaknuti puni potencijal farmaceutske industrije i tako doprinijeti daljnjem razvoju gospodarstva – smatra Mihael Furjan, glavni direktor za Južnu i Istočnu Europu Pliva Hrvatske.

-S obzirom na to da se velikom brzinom povećava broj kanala i formata kojima brandovi mogu prenositi svoje poruke, raste i želja za komunikacijom. S njom jača i potreba da se te poruke uklope u nekakav smisleni oblik ili kampanju, odnosno kvalitetan storytelling koji će realizirati ciljeve komunikacije i time klijentu pomoći u ostvarivanju poslovnih planova. Marketinška industrija u Hrvatskoj već nekoliko godina pokazuje trend rasta i vjerujem da će se pozitivni trend nastaviti – mišljenja je Tomislav Presečki, Managing Director agencije McCann Zagreb.

Zoran Košćec, predsjednik Uprave Varteksa, kaže kako na razini Hrvatske očekuju gospodarski rast ekvivalentan onom iz 2017. godine, između 2,5 i 3%, te dodaje: -No, u tekstilnoj industriji očekujemo nastavak negativnih trendova, naročito u području zaposlenosti. Smatramo da će pritisci na konkurentnost te smanjena atraktivnost sektora uz porast troškova rada i dalje biti ključni izazovi ukoliko ne dođe do institucionalnih mjera koje bi dale podršku podizanju konkurentnosti radno intenzivnih i izvozno orijentiranih sektora kao što je naš.

-Hrvatsko gospodarstvo bilježi određene pozitivne pomake: realni BDP raste treću godinu zaredom, ali i dalje kao posljedica povoljnog okruženja i činjenice da je hrvatski turizam među najtraženijim destinacijama na Mediteranu, dok će za dugoročno održiv rast i razvoj ključna biti provedba strukturnih reformi. U INA-i smo posvećeni razvijanju poslovnog modela otpornog na cikličke promjene te ostvarujemo snažne rezultate, a financijska stabilnost i novi projekti garancija su uspješne budućnosti – rekao je Zoltán Áldott, predsjednika Uprave INA-e.

Očekivanja iznosi i Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste&Steiermärkische Bank d.d.: -Ekonomski trendovi u 2018. trebali bi ostati povoljni po pitanju rasta, a nadamo se i po pitanju zadržavanja fiskalne discipline. U tom kontekstu izgledno bi bilo očekivati dodatno poboljšanje perspektiva kreditnog rejtinga, kao i pozitivan utjecaj na premiju rizika. Međutim, i dalje je potrebno jačati napore u provođenju strukturnih reformi kako bi se podigla potencijalna stopa rasta, povećala otpornost na eventualne globalne šokove te započeti pozitivni trendovi bili postavljeni na održiv kolosijek. Osim toga, važno je pronaći politički i ekonomski odgovor na demografske izazove i rastući trend iseljavanja, kako bi građani koji žele i mogu, svoje ambicije i ciljeve imali priliku ostvariti u Hrvatskoj, a ne u nekoj drugoj zemlji.

Zbog optimističnih prognoza koje donosi kraj godine, u Vindiji očekuju da će se uzlazni trendovi u znaku gospodarskog oporavka i rasta bruto domaćeg proizvoda nastaviti i u 2018. -Sektor primarne i sekundarne prehrambene proizvodnje iznimno je važan u tom procesu te ključ daljnjeg razvoja hrvatskog gospodarstva i očuvanja poslovnih procesa u cjelokupnom lancu proizvodnje i opskrbe hranom. To je važno i za očuvanje i revitalizaciju hrvatskog sela, što je Vindiji, kao domaćoj tvrtki dugogodišnje tradicije, iznimno važno – kaže Dragutin Drk, predsjednik Uprave Vindije d.d.

-S obzirom na projekcije daljnjeg rasta gospodarstava, kao i našu čvrstu vodeću poziciju na tržištu te inovativne usluge koje konstantno uvodimo, očekujemo nastavak uspješnog poslovanja, kao i dobrih financijskih rezultata HT-a u 2018. godini, a što uključuje i određeni rast prihoda. Naš jedinstveni premium koncept Magenta 1, temeljen na kombinaciji fiksnih i mobilnih usluga, ove je godine osvojio 100.000 korisnika i ta brojka nastavlja rasti. Korisnici žele premium ponudu, a u HT-u im to osiguravamo. HT nastavlja poslovati stabilno i odgovorno, što nam omogućuje nastavak investiranja i održivost poslovanja – pojasnio je Siniša Đuranović, stariji potpredsjednik i glavni pravni savjetnik Hrvatskog Telekoma.

Planovi vodećih hrvatskih tvrtaka i institucija za 2018. godinu

Kristjan Staničić – direktor Glavnog ureda, Hrvatska turistička zajednica

Hrvatski turizam determinira Strategija razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine i Strateški marketinški plan hrvatskog turizma do 2020. godine. Neki od glavnih ciljeva navedenih dokumenata obuhvaćaju jačanje snage nacionalnog branda, povećanje potrošnje gostiju te produženje turističke sezone. Sukladno tome su definirane i zadaće Hrvatske turističke zajednice, koja će tijekom 2018. godine provesti niz aktivnosti u svrhu postizanja istih. U tom će se smislu, zajedno s Ministarstvom turizma, aktivno raditi na redefiniranju i promjeni zakonskih okvira koji uređuju djelovanje sustava turističkih zajednica. Upravo su zakonski okviri osnovni preduvjet za uspješno i efikasnije jačanje nacionalnog turističkog branda.

Sljedeća važna aktivnost vezana je uz jačanje posebnih oblika turizma, poput zdravstvenog, kulturnog, MICE ili nautičkog turizma jer upravo selektivni oblici turizma mogu značajnije utjecati na produženje sezone. Naime, riječ je o proizvodima koji nisu vezani isključivo uz sunce i more i koji mogu biti motivi dolazaka tijekom cijele turističke godine. Svakako valja naglasiti i važnost kontinenta na kojem postoji velik potencijal, pa će tako jedna od ključnih zadaća biti i aktivacija tih turističkih resursa i potencijala. Međutim, gotovo svi navedeni ciljevi direktno ovise o prometnoj dostupnosti Hrvatske. Upravo zbog toga već sada intenzivno radimo na jačanju avioprometa prema ključnim destinacijama, a posebice vesele pozitivne najave brojnih aviokompanija koje će povećati broj rotacija i uvesti nove linije.

Michael Georg Müller – predsjednik Uprave, Raiffeisenbank Austria d.d.

Poslovanje banaka u 2017. godini obilježila je kriza u koncernu Agrokor. Iako još nije poznato kako će se okončati razdoblje privremene Uprave, ne očekujemo nove poremećaje u sektoru poduzeća. Rast poslovanja poduzeća rezultirat će povećanjem potražnje za kreditima. Cijena kunskih kredita konkurentna je cijeni eurskih, pa očekujemo rast potražnje poduzeća za kunskim kreditima. Strukturna promjena potražnje već je ostvarena u segmentu malih i srednjih poduzeća, a slijedi kod velikih poduzeća.

Gordana Kovačević – predsjednica Uprave, Ericsson Nikola Tesla d.d.

Ericsson Nikola Tesla bit će tijekom 2018. usmjeren na daljnje jačanje pozicije na domaćem, Ericssonovom te izvoznim tržištima, na jačanje baze kupaca, stjecanje novih odgovornosti te širenje ponude proizvoda, rješenja i usluga važnih za Industriju 4.0. U našem razvojno-istraživačkom centru, najvećem takve vrste u Hrvatskoj, već sada radi više od 1200 stručnjaka na globalnim poslovima razvoja najsloženijih informacijsko- komunikacijskih proizvoda, rješenja i usluga, a cilj nam je i dalje širiti posao i zapošljavati mlade ICT stručnjake.

Branko Roglić – predsjednik Nadzornog odbora, Orbico grupa

U poslovnoj 2018. godini planiramo značajan organski rast. Nakon što smo u proteklim godinama imali relativno velike akvizicije, iduće godine namjeravamo dodatno ojačati IT sektor na razini Grupe, te smanjiti troškove i iskoristiti sinergije u cilju povećanja profitabilnosti. Moguće su i manje investicije ili preuzimanja u regiji i jedna u Bjelorusiji. Kao i uvijek do sada, većinu profita ćemo reinvestirati i zadržati zaduženost Grupe na oko 3 EBITDA. Također želimo hrvatske proizvode približiti, odnosno predstaviti tržištu 19 zemalja u kojima poslujemo. Do sada smo omogućili plasmane vina Iločkih podruma, ribljih konzervi tvornice Postira, proizvode Ivanićplasta i proizvode pamučne industrije Ivo Lola Ribar iz Karlovca.

Dragan Kovačević – predsjednik Uprave, JANAF d.d.

U 2018. godini nastavljaju se ulaganja u projekte modernizacije, zaštite i sigurnosti, zatim u gradnju tri spremnika za skladištenje nafte i spremnika za skladištenje derivata. Završetak rekonstrukcije i dogradnje infrastrukture Terminala Omišalj iduće godine od strateškog je značaja za kompaniju jer će pridonijeti poboljšanju učinkovitosti operacija na terminalu i većem iskorištenju kapaciteta te otvoriti nove poslovne prilike. Ujedno, na taj način JANAF konkretnim projektima jača geostrateški položaj Hrvatske u europskim i globalnim energetskim tokovima.

Očekujemo i dalje uspješno poslovanje uz umjereni rast poslovnih aktivnosti koje će se odvijati u uvjetima promjenjivih cijena nafte koje su u studenom 2017. godine dosegle 65 $/bbl. Zbog toga smo vrlo oprezni i ulažemo napore u povećanje prihoda i smanjivanje troškova kako bi osigurali sredstva za investicije i održali postojeću profitabilnost kompanije.

Ivan Čulo – predsjednik Uprave, Hrvatska pošta d.d.

Ove smo godine pokrenuli važne projekte i najveći investicijski ciklus, a sve se, naravno, temelji na našoj razvojnoj strategiji. Iduće godine nastavit ćemo s gradnjom našeg novog sortirnog centra. Riječ je o ukupnoj investiciji u iznosu od 345 milijuna kuna. U nove sortirne strojeve već smo uložili gotovo 70 milijuna kuna, ulažemo u sortirnice u Osijeku i Rijeci, a nastavljamo i s obnavljanjem voznog parka dostavnih vozila tako što ćemo obnoviti ukupno 20% kapaciteta na godišnjoj razini. Snažno ulažemo i u digitalizaciju poslovanja. Iduće će godine svi poštari obavljati dostavu uz pomoć digitalnih uređaja, a digitalizirat ćemo i naše administrativno poslovanje. Ulagat ćemo i u našu mrežu poštanskih ureda te razvijati usluge u suradnji s našim mpartnerima. Što se rezultata tiče, očekujemo nastavak uspješnog trenda i iduće godine.

Mladen Fogec – predsjednik Uprave, Siemens Hrvatska

Planiramo i dalje jačati našu poziciju tehnološkog lidera u elektrifikaciji, automatizaciji i digitalizaciji. Upravo digitalizacija predstavlja pravu priliku za unaprjeđenje proizvodnih procesa i razvoj domaće industrije koja, nažalost, prilično kasni s primjenama koncepta Industrije 4.0. U Siemensu smo svjesni važnosti digitalizacije za budućnost poslovanja, a upravo na tim temeljima vidim i naš rast u 2018. u kojoj ćemo kupcima nastaviti pružati veću fleksibilnost, učinkovitost i kvalitetu.

Hrvoje Išek – predsjednik Uprave, Combis d.o.o.

Planovi i ciljevi Combisa, kao najvećeg Service i Cloud integratora u Hrvatskoj, uvijek su visoko postavljeni. Tako je 2016. godina bila najbolja i rekordna godina za Combis po svim financijskim pokazateljima otkako je dio HT Grupe, i najmanje što očekujemo je da te rezultate ponovimo i još malo poboljšamo, kako u pogledu ove, tako i u pogledu iduće poslovne godine. Najveći iskorak koji želimo postići kroz projekte u 2018. godini je širenje broja korisnika u zemlji i u inozemstvu.

Marko Njavro – predsjednik Uprave, Zagrebačka pivovara d.d.

U 2018. godini očekujemo daljnji nastavak rasta i pozitivnih trendova ostvarenih u ovoj godini. Jako smo ponosni što sljedeće godine obilježavamo i 20 godina sponzorstva nacionalne nogometne reprezentacije te se nadamo da će se taj jubilej obilježiti odličnim rezultatom naše reprezentacije na Svjetskom prvenstvu u Rusiji. Ujedno, nastavljamo oduševljavati naše kupce i potrošače koji su u srcu svega što radimo. Dokaz tome su i novi brandovi koje uvodimo, a krajem ove godine otvaramo i Mikropivovaru u Ilici 222, čime ulazimo i u craft segment.

Perica Jukić – predsjednik Uprave, HEP d.d.

Očekujemo da ćemo nastaviti ostvarivati primjerenu dobit, zadržati visok udjel na tržištu električne energije (danas imamo oko 84%), pojačati prisutnost na susjednim tržištima (prije svega u Sloveniji, a sve više i u Srbiji te BiH) te i nadalje biti jedan od najvećih investitora u Hrvatskoj, s ulaganjima od oko 2,5 milijarde kuna. Dovršit ćemo milijardu kuna vrijednu rekonstrukciju hidroelektrane Zakučac te ćemo u pogon pustiti bioelektrane-toplane na šumsku biomasu u Osijeku i Sisku. Među investicijama čiju ćemo realizaciju pripremiti ističemo izgradnju kombi-kogeneracijskog bloka u Elektrani-toplani Zagreb.

Mihael Furjan – glavni direktor za Južnu i Istočnu Europu, PLIVA Hrvatska d.o.o.

Kao vodeća farmaceutska kompanija u regiji i jedna od najuspješnijih hrvatskih kompanija, PLIVA već dugi niz godina kontinuirano ostvaruje poslovni rast. U proteklih godinu dana povećali smo prihode i izvoz za više od 25% i zaposli 200 novih stručnjaka. Osim toga, na domaće tržište lansirali smo 10 novih proizvoda i uložili više od pola milijarde kuna u istraživanje i razvoj. Uvjereni smo kako će navedene aktivnosti i ulaganja omogućiti nastavak pozitivnih trendova i u idućoj godini.

Tomislav Presečki – Managing Director, McCann Zagreb

Privodimo kraju rezultatski izvrsnu godinu u kojoj nas je struka proglasila agencijom godine i tijekom koje smo uspješno oblikovali temelje za još bolju 2018. Uz partnerske odnose koje već dugi niz godina razvijamo s nekim od najvećih domaćih tvrtaka i brandova, u ovoj je godini naš know-how privukao klijente i s drugih tržišta pa nam je dio planova neminovno vezan uz daljnji rast van granica Hrvatske. Svake godine težimo dizanju ljestvice – poslovno, organizacijski, kadrovski, kolektivno i individualno – pa ć tako biti i u 2018.

Siniša Đuranović – stariji potpredsjednik i glavni pravni savjetnik, Hrvatski Telekom d.d.

Hrvatski Telekom najveći je privatni investitor te je u posljednjih pet godina uložio 5,7 milijardi kuna, većinom u infrastrukturu, a rezultat toga je da imamo najbolju pokrivenost 4G mobilnom mrežom i da jedini u Hrvatskoj omogućavamo brzine prijenosa do 262 Mbit/s. U zadnje tri godine intenzivno smo ulagali i u fiksnu mrežu, pri čemu smo postigli da više od polovice naših korisnika ima brzine prijenosa veće od 30 Mbit/s, a za 180 tisuća korisnika smo početkom rujna podigli internetske brzine 2-5 puta bez dodatne naknade. Želja nam je nastaviti s daljnjim ulaganjima, no za to je potrebno stvaranje stabilnijeg i sigurnijeg poslovnog okruženja. To se ponajviše odnosi na snižavanje velikih poreznih i parafiskalnih opterećenja, uklanjanje administrativnih prepreka te jačanje pravne sigurnosti.

Zoran Košćec – predsjednik Uprave, Varteks d.d.

Provedbom dokapitalizacije, koja je u tijeku, osigurat ćemo sredstva za dovršetak restrukturiranja u 2018., te kapitalnu platformu za provedbu svih zacrtanih razvojnih projekata. Varteks će time u potpunosti stabilizirati poslovanje i stvoriti preduvjete za održivi rast i razvoj. U 2018. planiramo investicije u sve poslovne sektore. Navedena ulaganja utjecat će na naše poslovne rezultate te očekujemo porast operativnog rezultata i ključnih pokazatelja produktivnosti i prodaje.

Zoltán Áldott – predsjednik Uprave, INA d.d.

INA je najjača hrvatska kompanija i tu poziciju planiramo sačuvati, širiti poslovanje u regiji, ulagati u projekte istraživanja i proizvodnje s ciljem obnove rezervi ugljikovodika te ulagati u maloprodajnu mrežu i razvoj proizvoda i usluga. Tražimo održivo rješenje za sisačku rafineriju, a Postrojenje za obradu teških ostataka u Rafineriji nafte Rijeka, vrijedno oko tri milijarde kuna, budućnost je INA-inog rafinerijskog poslovanja. Konačnu investicijsku odluku planiramo donijeti u prvoj polovici 2018.

Christoph Schoefboeck – predsjednik Uprave, Erste&Steiermärkische Bank d.d.

Pozicija Erste banke na hrvatskom tržištu je stabilna i predstavlja zdrav temelj za budućnost. Želimo održiv i dugoročni uspjeh, koji će biti posljedica kvalitetnog odabira te praćenja zdravih i isplativih projekata, kao i održavanja partnerskog odnosa s klijentima koji će rezultirati i jačanjem međusobnog povjerenja baziranog na otvorenoj i transparentnoj komunikaciji. Zajednički nam je cilj uspjeh, zadovoljstvo i prosperitet – kako naših klijenata, tako i hrvatskog društva u cjelini.

Dragutin Drk – predsjednik Uprave, Vindija d.d.

Uvijek usmjerena na kvalitetu, Vindija je u prehrambenoj industriji u 2017. podignula standard kao jedini domaći GMO free proizvođač svježeg pilećeg i purećeg mesa robnih marki Cekin i Vindon. Riječ je o proizvodima koji u našem vlastitom laboratoriju godišnje prođu više od 100.000 analiza. Na taj način garantiramo da na police trgovačkih lanaca dolaze zdravstveno ispravne namirnice, zbog čega planiramo nastaviti s ulaganjem u proizvodne procese za dodatno unaprjeđenje kvalitete Vindijinih proizvoda.

Ivan Paić – generalni direktor, Schneider Electric

Ako uzmemo u obzir povoljno okruženje i potencijal naših usluga i rješenja, svakako očekujemo daljnji rast poslovnih pokazatelja Schneider Electrica u 2018. Globalni trendovi poput urbanizacije, digitalizacije i dekarbonizacije neće se zaustaviti, a mi razvijamo proizvode, rješenja i softver kako bismo smanjili utjecaj CO2 i riješili problem upravljanja energijom i energetskom učinkovitošću. Na izazove u segmentu energetike i industrije odgovaramo IoT baziranom platformom EcoStruxureTM.

Povezani članci

  • Ovu prijavu možete u svako doba povući, na kraju svakog Newslettera. Daljnje informacije možete pronaći u našim Pravilima Privatnosti.
  • This field is for validation purposes and should be left unchanged.

Ukoliko želite bez ograničenja čitati i preuzimati naše edukativne materijale registrirajte se. Za preuzimanje odabranog sadržaja, možete unijeti i e-mail adresu, na koju ćemo vam proslijediti poveznicu.

  • Više informacija kako skupljamo, obrađujemo i štitimo Vaše osobne podatke dostupne u našim Pravilima Privatnosti.
  • This field is for validation purposes and should be left unchanged.

Ova stranica koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke
mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku, a više o tome možete pročitati ovdje.

Close Popup