Kreiranje korisničkog računa, slažete se sa našim pravnim napomenama i pravilima privatnosti.

ILI

[TheChamp-Login]

Kreiranje korisničkog računa, slažete se sa našim pravnim napomenama i pravilima privatnosti.

ILI

[TheChamp-Login]

Pratite nas:

Hrvatsko gospodarstvo u 2017.
,

Hrvatsko gospodarstvo u 2017.

Ove godine došlo je do ubrzanja gospodarskog oporavka i, prema najnovijim jesenskim ekonomskim prognozama Europske komisije, Hrvatska će ostvariti gospodarski rast od 2,6 posto, što je više od većine država Srednje i Istočne Europe i prosjeka Europske unije. Nova hrvatska Vlada radit će s ciljem da ove pozitivne trendove ojača te gospodarstvo postavi na putanju trajnog i stabilnog rasta.

Međunarodni monetarni fond potvrdio je u listopadu travanjsku procjenu prema kojoj bi hrvatsko gospodarstvo ove godine trebalo porasti 1,9 posto. U 2017. aktivnosti bi trebale dodatno blago ubrzati, na 2,1 posto. Procjene inflacije ipak su izmijenjene. U ovoj godini MMF sada očekuje pad cijena za 1,0 posto, dok su u travnju predvidjeli pozitivnu stopu inflacije od 0,4 posto. U idućoj godini očekuje se rast cijena za 0,8 posto (predviđeni rast iz travnja iznosio je 1,3 posto). U aktualnom je izvješću MMF dodatno povisio procjenu ovogodišnjeg BDP-a na 3,0 posto, s 2,7 posto procijenjenih u travnju, dok u 2017. predviđaju 2,2 posto.

MMF je snizio i procjenu ovogodišnjeg rasta skupine europskih gospodarstava u nastajanju, kojoj pripada i Hrvatska, na 3,3 posto. Iduće bi godine aktivnosti trebale usporiti na 3,1 posto. Najviše bi u skupini europskih gospodarstava u nastajanju ove godine trebalo porasti rumunjsko gospodarstvo – 5,0 posto. Za cijelu skupinu gospodarstava u nastajanju i razvoju MMF za ovu godinu prognozira rast po stopi od 4,2 posto, što je 0,1 više od prognoza u srpnju. U idućoj godini rast bi trebao ubrzati na 4,6 posto.

Za svjetsko gospodarstvo u cjelini u MMF-u u ovoj godini i dalje predviđaju rast po stopi od 3,1 posto, a u idućoj bi godini aktivnosti trebale ubrzati na 3,4 posto.

Kako je poslovati u Hrvatskoj – Doing Business 2016.

Prema aktualnom izvještaju Doing Business Svjetske banke, Hrvatska se nalazi na 43. mjestu od 190 zemalja (72,99 DTF bodova od maksimalnih 100). U prekograničnoj trgovini i dalje smo među najuspješnijima, no povećanjem javnobilježničkih naknada otežano je pokretanje poslovanja, a plaćanje poreza zakomplicirano je uvođenjem radijske i televizijske naknade, te poništavanjem smanjenja naknade Hrvatskoj gospodarskoj komori za nove kompanije.

Poboljšanje je zabilježeno u rješavanju insolventnosti te u zaštiti manjinskih dioničara, dok smo po izvršenju ugovora napredovali za tri mjesta. Po dostupnosti kredita smo na 75. mjestu, po dostupnosti električne energije na 68., a po uknjižbi imovine na 62. mjestu. Najslabiji plasman ostvaren je u kategoriji izdavanja građevinskih dozvola ( 128. mjesto).

Po povoljnoj poslovnoj regulativi, prvih 10 čine Novi Zeland, Singapur, Danska, Hong Kong, Južna Koreja, Norveška, Ujedinjeno Kraljevstvo, SAD, Švedska te Makedonija. Slovenija je zauzela 30. mjesto, Srbija 47., Crna Gora 51., a Bosna i Hercegovina 81. mjesto. Ove je godine prvi put na popis uvrštena Somalija, koja se ujedno nalazi i na posljednjem mjestu.

Robna razmjena Hrvatske

Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku objedinjenim pod nazivom ‘Robna razmjena Republike Hrvatske s inozemstvom za razdoblje od siječnja do lipnja 2016.’, objavljenom u rujnu, hrvatski je izvoz u ovoj godini od siječnja do lipnja iznosio 43,5 milijardi kuna, dok je uvoz dosegnuo iznos od 71,9 milijardi.

Tako je od siječnja do lipnja Hrvatska završila s vanjskotrgovinskim deficitom u iznosu od 28,5 milijardi kuna. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 60,4%. Iskazan u eurima, hrvatski je izvoz od siječnja do lipnja iznosio 5,7 milijardi eura, dok je uvoz istodobno porastao na 9,5 milijardi eura. Vanjskotrgovinski deficit izražen u eurima iznosi 3,8 milijardi eura.

Među djelatnostima sa značajnijim udjelima u ukupnom robnom izvozu, najveći postotni rast robnog izvoza ostvarila je farmaceutska industrija (52,5 posto) na 2,9 milijarde kuna, potom proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica (32,4 posto) na 1,6 milijardi kune, te gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme (28,4 posto) na 3,68 milijardi kuna.

Znatniji pad izvoza iskazan je u proizvodnji naftnih proizvoda, za 37,4 posto, na 1,86 milijardi milijuna kuna, u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava 49,9 posto itd.

Najvažnije tržište za hrvatske proizvode bila je Europska unija, gdje je u prvih šest mjeseci izvezeno robe u vrijednosti 29,3 milijarde kuna ili 2,9 posto više nego u prvih šest lanjskih mjeseci. Uvoz iz EU istovremeno je porastao za 5,5 posto, na 57,2 milijarde kuna. Izvoz u zemlje CEFTA-e u tom je razdoblju dosegnuo 7 milijardi kuna i bio 3,7 posto niži, dok je uvoz istodobno porastao za 16,3 posto, na 4,1 milijardu kuna.

Najznačajniji hrvatski vanjskotrgovinski partneri i dalje su Njemačka, Italija i Slovenija. U Njemačku je u prvih šest mjeseci izvezeno 5,4 milijardi kuna roba (13,7 posto više), a uvezeno za 11,8 milijardi kuna (10 posto više). U Italiju je izvezeno robe za više od šest milijardi kuna (4,4 posto više), a uvezeno za 9,5 milijardi kuna – 0,6 posto manje nego u prvih šest mjeseci lani. Istodobno, izvoz u Sloveniju povećan je za 4,9 posto, na 5,4 milijarde kuna, a uvezeno je robe za 8,05 milijardi kuna (10,4 posto više).​

Konačni podatci o robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom za 2016. godinu bit će objavljeni u svibnju 2017. godine.

Izvozne aktivnosti Hrvatske u usporedbi s ostalim EU članicama

Budući da je rast izvoza Hrvatske u prvih osam mjeseci ove godine znatno usporen u odnosu na protekle dvije godine, što je prvenstveno posljedica pada globalnih cijena i iscrpljivanja efekata pristupanja Europskoj uniji, zanimljivo je vidjeti kakvo je kretanje u drugim članicama EU.

Prema podatcima Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize pri HGK, vrijednost izvoza i uvoza Europske unije u prvih devet mjeseci ove godine i dalje pada – vrijednost izvoza za 4,0%, a uvoza za 2,6%. Promatrano u strukturi prema glavnim grupama izvezenih proizvoda, najviše je smanjena vrijednost izvoza energije, odnosno energenata, te strojeva, uređaja i vozila. Pad je zabilježen kod svih promatranih grupa, osim kod hrane i pića.

Najveći utjecaj na smanjenje vrijednosti uvoza imao je uvoz energenata. Kretanje uvoznih cijena za eurozonu, koje su istodobno i pokazatelj trendova u cijenama izvoznih proizvoda, pokazuje da se i u devet mjeseci bilježio znatan pad cijene energenata i dijela sirovina na globalnoj razini. Tako su uvozne cijene sirove nafte smanjene za 26%, plina oko 20%, naftnih derivata oko 23%, ugljena i lignita oko 13%, a električne energije oko 11%. Istodobno su za približno 10% smanjene i cijene metalnih ruda, a baznih metala za približno 9%. Takvo kretanje cijene energenata i sirovina utjecalo je i na druge vrste proizvoda uslijed čega niti kod jedne osnovne djelatnosti NKD-a nije zabilježen rast uvoznih cijena veći od 0,8%, koliko je iznosio kod odjeće i nemetalnih mineralnih proizvoda. Navedena kretanja cijena na globalnom tržištu znatno su utjecala i na robnu razmjenu članica EU.

Kada se promatra vrijednost izvoza, čak je kod dvanaest članica došlo do njezinog pada na godišnjoj razini. Pri tome je najveća stopa pada, čak 13%, zabilježena kod Ujedinjenoga Kraljevstva. Broj članica čija je vrijednost Extra EU izvoza, odnosno izvoza prema nečlanicama smanjena bio je još i veći, odnosno čak je kod šesnaest zabilježen njegov pad.

U usporedbi s takvim kretanjima, Hrvatska je u prvih devet mjeseci bila među uspješnijim članicama. Prema podatcima Eurostata, Hrvatska je, s rastom izvoza od 4% u prvih devet mjeseci, bila među pet članica koje su ostvarile najveću stopu rasta svog izvoza, te sedma među članicama koje su najviše povećale vrijednost svoga Extra EU izvoza. No nismo bili tako uspješni kada je u pitanju kretanje salda robne razmjene – u grupi smo od deset članica koje nisu poboljšale ili su pogoršale svoj deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom.

Rast realnog BDP-a – prognoze analitičara Hrvatske narodne banke

U 2016. godini rast realnog BDP-a vjerojatno će biti viši od 2,3 posto, koliko je projicirano u srpnju, navodi se u Biltenu Hrvatske narodne banke, u kojem analitičari HNB-a iznose procjene gospodarskog rasta.

Mjesečni pokazatelji upućuju na intenziviranje gospodarske aktivnosti u trećem tromjesečju 2016. godine, znatnim  dijelom pod utjecajem povoljnih ostvarenja u turizmu. Na tržištu rada nastavila su se povoljna kretanja, no njihov je intenzitet bio slabiji nego u prvoj polovini godine. Godišnji pad potrošačkih cijena usporio se s -1,5% u kolovozu na -0,9% u rujnu. HNB je u rujnu te na početku četvrtog tromjesečja nastavio s provođenjem ekspanzivne monetarne politike povećanjem sredstava plasiranih putem redovitih tjednih obratnih repo operacija, kao i snižavanjem fiksne repo stope.

U prvih devet mjeseci ukupni plasmani domaćim sektorima (bez središnje države) povećali su se za  1,1% (temeljeno na transakcijama), što je bilo potaknuto poglavito snažnijim kreditiranjem poduzeća. Fiskalni podatci za prvo polugodište pokazuju kako je ostvarena snažna fiskalna prilagodba, a povoljna kretanja nastavila su se i tijekom ljetnih mjeseci.

Mogućnosti za investicije hrvatskog privatnog sektora

U organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca, Ministarstva vanjskih i europskih poslova i Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj 11. studenoga održana je konferencija pod nazivom ‘Mogućnosti za investicije hrvatskog privatnog sektora u EU i trećim zemljama’.

Povjerenik Europske komisije za međunarodnu suradnju i razvoj Neven Mimica predstavio je budući Europski vanjski plan ulaganja za Afriku i europsko susjedstvo, a konferenciji su uz stručnjake iz Europske komisije i predstavnike iz gospodarske zajednice i bankarskog sektora prisustvovali i potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Branko Baričević, te voditelj ureda Europske investicijske banke u Zagrebu, Anton Kovačev.

Svrha Konferencije bila je ponuditi hrvatskim poduzetnicima konkretne informacije o mogućnostima podrške iz novih europskih fondova pri ulaganju u Hrvatskoj, državama članicama Europske unije te u Afriku i europsko susjedstvo.

Davor Majetić, glavni direktor HUP-a, naglasio je da hrvatske tvrtke trebaju iskoristiti prisutnost EU predstavništava u trećim zemljama kako bi uključile svoje ulagačke projekte u Europski plan vanjskih ulaganja.

Predstavljajući Europski vanjski plan ulaganja, Neven Mimica izjavio je kako sudjelovanje u programima vanjske pomoći EU hrvatskim tvrtkama predstavlja novu poslovnu priliku, nova tržišta, a to može značiti nove prihode i povećanje broja zaposlenih. Istovremeno, to traži od njih i dobro poznavanje natječajnih procesa u EU, sposobnost kvalitetnog osmišljavanja projekata, okretnost u pronalaženju poslovnih partnera, ali i dobar uvid u političke i poslovne prilike u trećim zemljama – što je opet općenito korisno za jačanje konkurentnosti na tržištu.

Stručnjaci iz Europske komisije predstavili su i Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) i Europski fond za održivi razvoj (EFOR). Sredstva predviđena za EFSU iznose 21 milijardu eura, s prijedlogom povećanja na 33,5 milijarde eura, a namijenjena su poticanju dodatnih ulaganja u realno gospodarstvo u Europskoj uniji u iznosu od najmanje 315 milijardi eura do sredine 2018., odnosno 500 milijardi do kraja 2020. Olakšat će se i kombiniranje financiranja u okviru EFSU-a s drugim izvorima financiranja Unije, uključujući europske strukturne i investicijske fondove, a cilj je dosegnuti iznos investicija iz razdoblja prije početka krize.

Jedna od najvažnijih značajki Investicijskog plana za Europu jest to što ne postoje kvote – ni regionalne ni sektorske – te je dodjeljivanje potpore projektima prilagođeno potražnji. Predstavnici komisije su objasnili da se svi projekti procjenjuju prema svojoj kvaliteti, bez obzira na državu članicu iz koje dolaze, a ključni kriterij je izvedivost odnosno održivost projekta. Stoga je važno ulagati u jačanje kapaciteta za pripremu kvalitetnih i izvedivih projekata, naglasili su.

Predstavnici Hrvatske banke za obnovu i razvitak podsjetili su kako je u srpnju ove godine potpisan prvi sporazum između HBOR-a i Europskog investicijskog fonda (EIF) u okviru programa InnovFin za mala i srednja poduzeća uz osiguranu potporu Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU), središnjeg elementa Plana ulaganja za Europu.

Sporazum će HBOR-u omogućiti da inovativnim poduzećima u Hrvatskoj tijekom sljedeće dvije godine ponudi jamstva za bankovne zajmove. Očekuje se da će podrška EU inovativnim hrvatskim poduzećima generirati portfelj zajmova u vrijednosti od 20 milijuna eura (150 milijuna kuna).
Što se tiče EFOR-a, predviđena sredstva iznose 4,1 milijardu eura, a namijenjena su poticanju novih ulaganja u zemljama Afrike i susjedstva EU u iznosu od najmanje 44 milijarde eura do 2020. godine s ciljem stvaranja uvjeta za smanjivanje siromaštva, poticanje gospodarskog rasta, zapošljavanje i socijalno-ekonomsku integraciju ponajprije mladih i žena u zemljama u razvoju u Africi i Europskom susjedstvu.

Što će obuhvatiti porezna reforma

Za provedbu ove, cjelovite i sveobuhvatne reforme, kako je naglasio ministar financija Zdravko Marić, u vrlo kratkom roku potrebna je izmjena 15 zakonskih propisa od kojih će sedam biti potpuno novih prijedloga zakona, i to: Zakona o porezu na dohodak, Zakona o porezu na promet nekretnina, Zakona o lokalnim porezima, Općeg poreznog zakona, Zakona o Poreznoj upravi, te Zakona o upravnim pristojbama, dok će se ostali zakonski propisi mijenjati kroz izmjene i dopune postojećih.

Što se porezne reforme tiče, ministar Marić izdvojio je ono najvažnije, bez davanja prioriteta pojedinim poreznim oblicima. Ministar financija osobito snažnom porukom hrvatskome gospodarstvu i poduzetnicima smatra izmjenu Zakona o porezu na dobit, odnosno spuštanje opće stope poreza na dobit s 20 na 18%. -Za male i srednje poduzetnike te obrtnike, poljoprivrednike i sve one koji imaju promet do tri milijuna kuna, stopa poreza na dobit ide na 12%, uz ukidanje svih olakšica izuzev olakšica za PP1 područja Grad Vukovara, odnosno ono što sigurno nije bilo razmatrano, da se ukidaju olakšice za istraživanje i razvoj, znanstvena istraživanja i tako dalje – kazao je ministar financija i dodao:  -Sve olakšice koje se tiču Zakona o poticanju ulaganja ostaju.  I tamo smo preuzeli neke obveze, ali ono što je bitno je da se olakšice miču iz Zakona o porezu na dobit. Time predlažemo jedno veliko pojeftinjenje rada administracije, ali i pojednostavnjenje cijelog sustava. Što se poreza na dohodak tiče, neoporezivi dio dohotka, osnovni odbitak koji najviše zanima hrvatsku javnost,  jer se radi o 2 milijuna i 750.000 poreznih obveznika, ide na 3.800 kuna. Razlog je, između ostalog, to što smo nastojali poravnati, odnosno izjednačiti tretman svih poreznih obveznika.

Vezano uz porez na promet nekretnina, tu je ukidanje otegotnih i otežavajućih olakšica koje su komplicirale rad Porezne uprave. Time se pojednostavljuje, ali istodobno i snižava opća stopa s 5 na 4%, i taj se porez prepušta jedinicama lokalne i područne samouprave. Od 1.1.2018. komunalne naknade neće biti, uvodi se porez koji je praktički ista stvar, s dodatna dva poboljšana kriterija na postojeća tri,  koji za većinu građana neće značiti nikakvu promjenu, dakle, nešto povećanu naknadu, odnosno taj jednostavni porez na nekretnine plaćat će građani za novije i kvalitetnije nekretnine u odnosu na one koji će manje plaćati.

Novi projekti Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta

Koji su planovi Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta u 2017. godini, pitali smo dr.sc. Martinu Dalić, potpredsjednicu Vlade i ministricu gospodarstva, poduzetništva i obrta.

-Osnovni fokus mog djelovanja u Vladi kao njezine potpredsjednice i ministrice bit će pokretanje i provođenje promjena za stvaranje povoljnog poslovnog i ulagačkog okruženja. Tri su ključna prioriteta koje sam postavila preuzimajući Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, a na kojima ću, zajedno sa svojim timom, raditi naredne četiri godine. Najznačajniji prioritet jest regulatorna giljotina, odnosno sveobuhvatno pojednostavljenje zakonodavstva u smislu pojednostavljenja i poboljšanja uvjeta poslovanja – rekla je ministrica, dodavši kako postoji niz administrativnih prepreka koje opterećuju poduzetnike, kako vremenski, tako i troškovno. Radi se o složenim, a u mnogim slučajevima i nepotrebnim te skupim procedurama, dugotrajnim procesima, kompleksnim propisima, brojnim neporeznim davanjima koji stvaraju nepotrebne troškove poduzetnicima i otežavaju poslovanje. Oslobađanjem tih sredstava, poduzetnici će moći ulagati u nove ideje i zapošljavanja.

-Ono što sada trenutno radimo i ono što očekujemo, već u sljedećih nekoliko tjedana, jest donošenje niza mjera za smanjivanje administrativnog opterećenja gospodarstva i smanjivanje parafiskalnih nameta. Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta tu će nastupati kao koordinativno tijelo, a u tome će sudjelovati brojni resori u čijoj se nadležnosti nalaze različite uredbe koje propisuju različita parafiskalna opterećenja gospodarstvu – navodi ministrica Martina Dalić.

Ministrica dodaje kako će se donošenjem novog Zakona o javnoj nabavi smanjiti troškovi gospodarstva za 42 milijuna kuna. Uštede će se ostvariti prije svega uvođenjem Europske jedinstvene dokumentacije o nabavi, kao izjave gospodarskog subjekta da udovoljava svim traženim uvjetima sposobnosti te da ne postoje razlozi za isključenje, umjesto dostave izvadaka i potvrda koje izdaju nadležna tijela. Dodatne uštede će se ostvariti povezivanjem postojećih registara koje vode nadležna tijela s Elektroničkim oglasnikom javne nabave Republike Hrvatske, čime će se podatci u Europskoj jedinstvenoj dokumentaciji o nabavi moći automatski popunjavati i provjeravati.

-Kao drugi prioritet, a što je usko povezano s prvim, jest procjena učinaka propisa na malo i srednje poduzetništvo, tzv. MSP test, koji ćemo uvesti. S obzirom na to da s jedne strane uklanjamo postojeće administrativne prepreke poslovanju, želimo onemogućiti stvaranje novih. Vjerujem kako će jedan od rezultata napora Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta u idućoj godini biti uspostavljanje trajnog i stabilnog sustava kroz koji će upravo poduzetnici moći, da se tako izrazim, prijavljivati i ukazivati na one zakonodavne i administrativne odredbe gdje se nalaze različite prepreke. Dakle, želimo, osim same regulatorne giljotine, stvoriti i sistemska i strukturirana rješenja koja će poduzetnicima biti otvorena trajno – rekla je Martina Dalić.

Vezano uz očekivanja u vezi gospodarskog rasta u Hrvatskoj tijekom iduće godine, ministrica kaže kako polazna osnova koje moramo biti svjesni jest da je hrvatsko gospodarstvo prošlo višegodišnje razdoblje krize i tek je prošle godine nakon šestogodišnjeg pada BDP-a zabilježilo skroman oporavak. U 2015. godini u odnosu na 2008. BDP je realno manji za 11 posto, industrijska proizvodnja za 14,6 posto, a broj zaposlenih manji je za 12,7 posto.

Ove godine došlo je do ubrzanja gospodarskog oporavka i, prema najnovijim jesenskim ekonomskim prognozama Europske komisije, Hrvatska će ostvariti gospodarski rast od 2,6 posto, što je više od većine država Srednje i Istočne Europe i prosjeka Europske unije.

-Nova hrvatska Vlada radit će s ciljem da ove pozitivne trendove ojačamo. Želimo postaviti naše gospodarstvo na putanju trajnog i stabilnog rasta, koji će omogućiti rast životnog standarda svih građana. Naše gospodarstvo je malo, ali s brojnim potencijalima i resursima od kojih mnogi nisu u funkciji. Odlučni smo te resurse staviti u funkciju te stvoriti povoljno poslovno i ulagačko okruženje. Godina ispred nas, 2017., bit će godina promjena. Pred nama su mnogi teški zadatci, neke od promjena neće biti popularne, ali će ih biti nužno napraviti. U ostvarivanju ovih zadataka i promjena njegovat ćemo stalni dijalog i partnerski odnos s poduzetnicima. U konačnici, zajednički cilj nam je olakšavanje njihovog poslovanja i jačanje konkurentnosti – zaključila je ministrica Dalić.

Mjere za poticanje zapošljavanja

S obzirom na kretanja na tržištu rada, ravnatelja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Antu Lončara pitali smo koje mjere za poticanje zapošljavanja HZZ ima u planu realizirati u 2017. godini.

-Zaključno odluci Upravnog vijeća HZZ-a, imenovano je Radno tijelo za redefiniranje mjera aktivne politike zapošljavanja u nadležnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Radno tijelo sastoji se od  članova socijalnih partnera (sindikat i poslodavci), predstavnika Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, Ministarstva obrazovanja i udruga civilnog društva. Radno tijelo još uvijek se sastaje te prijedloge navedenoga treba analitički procijeniti i utvrditi usklađenost istih s postojećom zakonskom regulativom i osiguranim sredstvima za provedbu. Po prihvaćanju programa mjera za iduću provedbenu i financijsku godinu korisnici i šira javnost  bit će informirani putem medija,prezentacija, radionica i društvenih mreža – navodi Ante Lončar.

Hrvatski zavod za zapošljavanje u okviru svog djelokruga prikuplja i analizira statističke podatke vezane uz registriranu nezaposlenost, potrebe za radnicima te zapošljavanje iz evidencije nezaposlenih.

-Gore spomenuti statistički podatci i analiza postojećeg stanja ono su o čemu možemo govoriti, dok predviđanja nadilaze našu nadležnost. Ono što možemo potvrditi je da statistički podatci ukazuju na pozitivne trendove te se nadamo da će se ti pozitivni trendovi nastaviti i u 2017. uz daljnji pad registrirane nezaposlenosti, kao i stope nezaposlenosti – zaključuje Lončar.

Pregled i očekivanja po ključnim sektorima hrvatskog gospodarstva

Marko Njavro, predsjednik Uprave Zagrebačke pivovare, kaže kako su optimistični kada je riječ o gospodarskom rastu u sljedećoj godini, smatraju da ce stabilna politička situacija u zemlji i regiji pomoći gospodarstvu da kroz rast osobne potrošnje nastavi rasti i oporavljati se, nakon niza recesijskih godina. Dodatno očekuje da će i turizam nastaviti s pozitivnim trendovima, kojih smo svjedoci proteklih nekoliko godina. U takovom okruženju rasta gospodarstva kroz osobnu potrošnju i daljnjeg rasta turizma, očekuju da će industrija piva zabilježiti blagi rast, a time i Zagrebačka pivovara kao tržišni lider, s više od 45% udjela na tržištu.

-U 2017. godini očekujemo nastavak rasta gospodarstva utemeljen na povećanju optimizma poduzetnika i potrošača. Potražnja za kreditima mogla bi se značajno povećati u sektoru poduzeća, a nešto blaže u sektoru stanovništva. Prevladavat će potražnja za kunskim kreditima, a nastavit će se tendencija smanjivanja kamatnih stopa na depozite i na kredite. Također, očekujemo nastavak procesa ujednačavanja cijene kapitala na domaćem tržištu s ponudom na financijskim tržištima u eurozoni – navodi Michael Georg Müller, predsjednik Uprave Raiffeisenbank Austria d.d.

-Hrvatsko gospodarstvo mora imati nekoliko sektora koji će osiguravati stabilnost zemlje, a meni je, kao turističkom djelatniku, drago što je jedan od stupova sigurnosti upravo turizam. Međutim, udio turizma u BDP-u zemlje približava se brojci od 20 posto. Riječ je o visokom udjelu i velikoj ovisnosti nacionalnog gospodarstva o turizmu. Turizam će u Hrvatskoj i dalje jačati, a ako se stvari ne promijene, rast će i udio turizma u BDP-u. Iskreno se nadam da do toga ipak neće doći jer će isto značiti da su u Hrvatskoj ojačale i druge gospodarske grane – rekao je Ratomir Ivičić
direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice.

Mihael Furjan, predsjednik Uprave i generalni direktor PLIVE Hrvatska, kaže: -Kao nositelj jedne od strateških industrija za gospodarski razvoj Hrvatske, PLIVA pozdravlja najavljeno uvođenje novih poreznih razreda, što će u konačnici za naše zaposlenike značiti i veći neto iznos plaća te će sigurno mnogima pomoći u zadržavanju kvalitetnih stručnjaka u Hrvatskoj. Farmaceutska industrija prepoznata je kao jedna od okosnica razvoja hrvatskog gospodarstva i jedna je od rijetkih grana u Hrvatskoj koja uz poticajnu razvojnu politiku može značajno doprinijeti pozitivnijoj ekonomskoj situaciji u zemlji. Vjerujemo kako će PLIVA i u 2017. godini biti jedan od generatora daljnjeg gospodarskog oporavka Hrvatske.

-Pozitivan trend gospodarskog rasta je prisutan i očekujemo njegov nastavak koji će, nadamo se, dovesti do veće kupovne moći građana, a što će se pozitivno odraziti i na našu djelatnost, posebice u segmentu paketskog poslovanja, kako u unutarnjem, tako i međunarodnom prometu. Svjesni smo da sve većim korištenjem elektroničkih supstituta neminovno dolazi do smanjenja broja pismovnih pošiljaka te ćemo se kroz nove usluge i nadalje prilagođavati potrebama tržišta – kaže Josip Udiljak, član Uprave  Hrvatske pošte.

Prema riječima Christopha Schoefboecka, predsjednika Uprave Erste&Steiermärkische Bank d.d., intenziviranje pozitivnih ekonomskih trendova, blagi rast BDP-a te pad stope nezaposlenosti, nastavak procesa fiskalne konsolidacije, stabilizacija javnog i pad inozemnog duga te pad premije rizika pokazatelji su dugo željenog početka oporavka hrvatskog gospodarstva, čiji nastavak očekuju i u 2017. Zato je bitno staviti jaki naglasak na potrebu daljnje konsolidacije javnih financija te osiguravanje nastavka oporavka gospodarske aktivnosti, i to prije svega aktivnijim provođenjem strukturnih reformi. Uspjeh na ta dva kolosijeka otvara put ka daljnjoj makroekonomskoj stabilizaciji te ujedno kreira potencijal za pozitivne pomake i po pitanju kreditnog rejtinga, odnosno daljnjeg pada premije rizika.

-S obzirom na ostvareni gospodarski rast u tekućoj godini, pozitivne projekcije rasta BDP-a za 2017. godinu, te izbor nove Vlade koja djeluje stabilno, imamo razloga za optimizam. Taj se optimizam već počeo osjećati u realnom sektoru, kao i u cijelom društvu. Iz perspektive avioindustrije, vjerujemo da će ovogodišnji rekordni turistički rezultati i dobre najave za sljedeću godinu, zajedno s Vladinim mjerama za rasterećenje građana i gospodarstva, pridonijeti dodatnom rastu BDP-a te broja naših putnika, što će nam dati još bolje temelje za daljnje jačanje kompanije – mišljenja je Krešimir Kučko, predsjednik Uprave Croatia Airlinesa d.d.

Perica Jukić, predsjednik Uprave HEP-a, kaže kako je u 2015. godini rast gospodarskih aktivnosti utjecao na povećanje potrošnje električne energije u Hrvatskoj, koja je nakon niza godina ponovo zabilježila veći rast, i to od 3,7%. Daljnji oporavak gospodarstva pozitivno će utjecati na povećanje potrošnje električne energije, toplinske energije i plina kod poslovnih korisnika i u ovoj te idućoj poslovnoj godini. Oporavak gospodarstva ide u prilog i poboljšanoj naplati potraživanja od kupaca, koja je proteklih godina bila iznimno otežana.

-Prognozirani gospodarski rast ukazuje da ulazimo u zdraviju fazu gospodarskog razvoja koju kompanije u Hrvatskoj dugo iščekuju. Potencijal te faze treba u potpunosti iskoristiti dosljednom provedbom strukturnih reformi i potpunim otvaranjem tržišta, kao i poboljšanjem investicijske klime kako bi se privukli i zadržali pouzdani investitori te osigurala radna mjesta. Govoreći o naftnoj industriji, očekujemo određen rast cijena nafte nastavno na pad proizvodnje najvećih proizvođača, međutim, isto se ne očekuje kod potražnje za naftnim derivatima, što ostaje jedan od glavnih izazova naše industrije u kombinaciji s viškom rafinerijskih kapaciteta u Europi – navodi  Zoltán Áldott, predsjednik Uprave INA-e.

Davor Tomašković, predsjednik Uprave Hrvatskog Telekoma, kaže kako je stvaranje poticajne klime za daljnje investicije u broadbandizaciju Hrvatske temeljni preduvjet za dostizanje ciljeva Digitalne agende, što je ujedno i jedan od strateških ciljeva HT-a. Dostupnost brzog Interneta uvijek i svugdje temelj je digitalizacije, a ona je preduvjet ubrzanog razvoja zemlje, jer ubrzavanje cijelog gospodarstva otvara nova radna mjesta, poboljšava javnu upravu, a cijelo društvo postaje prilagodljivije i efikasnije.

-Oglašivačka industrija usko je vezana uz sve ostale industrije u kojima posluju naši klijenti, a već neko vrijeme dobivamo informacije o kontinuiranom rastu BDP-a, najviše zahvaljujući rastu osobne potrošnje. U skladu s time naša predviđanja za 2017. su optimistična, iako smo svjesni da će biti potrebno još neko vrijeme da se tržište oporavi te da se promijeni trend smanjenih investicija u oglašavanje, koji traje još od 2010. godine – smatra Andrea Šumanovac, generalna direktorica tvrtaka Unex Grupa i Unex Media.

Planovi vodećih hrvatskih tvrtaka i institucija za 2017. godinu

Marko Njavro, predsjednik Uprave, Zagrebačka pivovara d.d.

U 2017. godini očekujemo nastavak pozitivnog trenda poslovanja i daljnji rast prihoda Zagrebačke pivovare, kako u Hrvatskoj, tako i na ostalim tržištima naše poslovne jedinice, BiH i Sloveniji. Planiramo nastaviti oduševljavati naše potrošače i kupce s atraktivnim kampanjama i aktivnostima naših glavnih brandova. Naravno, planiramo i određene inovacije o kojima je u ovom trenutku prerano govoriti detaljnije. Naša vizija je da budemo izbor broj 1 u svim segmentima u kojima poslujemo, pa su i naši planovi i očekivanja u skladu s tom vizijom. I naravno, planiramo nastaviti ulagati u naše ljude, omogućiti im da kroz projekte, treninge i edukacije ostvaruju svoj maksimalni potencijal i vode Zagrebačku pivovaru prema naprijed. Zbog tog fokusa na razvoj vlastitih kadrova Zagrebačka pivovara prepoznata je kao jedan od TOP 5 poslodavaca u Hrvatskoj te u tom području planiramo nastaviti raditi u istom ritmu.

Photo: Sanjin Strukić,PIXSELL

Ratomir Ivičić, direktor Glavnog ureda, Hrvatska turistička zajednica

Turistička sezona 2016. godine po svim je pokazateljima bila rekordna i kao takva najbolja u hrvatskoj povijesti. Rezultat je to doprinosa svih turističkih dionika, a kada govorimo o doprinosu Hrvatske turističke zajednice, možemo govoriti o znatno boljem strateškom planiranju i definiranju promotivnih aktivnosti. Naime, istraživanja pokazuju kako je samo tijekom ove godine svjesnost o hrvatskom turističkom brandu porasla za 23 posto, dok je samo razumijevanje branda poraslo za 16 posto. Sve naše buduće aktivnosti će za cilj imati zadržavanje pozitivnih trendova rasta.

Michael Georg Müller, predsjednik Uprave, Raiffeisenbank Austria d.d.

Aktivnosti banke i lokalne grupe podređenih financijskih institucija odvijat će se u skladu sa strateškim ciljevima poslovanja. Planiramo nastavak izgradnje dugoročnih odnosa s klijentima uz ponudu cjelovitoga financijskog servisa. Nastavit ćemo usvajati napredne tehnologije komunikacije i modernizirati kanale prodaje usluga klijentima. U 2017. godini očekujemo ubrzano restrukturiranje i smanjivanje neprihodujućih plasmana, što bi se trebalo pozitivno odraziti na rezultate poslovanja.

Zoltán Áldott, predsjednik Uprave, INA d.d.

INA će 2016. zaključiti s više od 80% reinvestirane zarade, što je u usporedbi s drugim velikim kompanijama u Hrvatskoj jedan od najvećih omjera reinvestiranja. Ovo je smjer koji namjeravamo zadržati i sljedeće godine, a fokus će nam biti na planiranom ulaganju u tehnologiju obrade teških ostataka u riječkoj rafineriji. Ovo ulaganje, procijenjene vrijednosti veće od 400 milijuna dolara, bit će INA-ino najveće pojedinačno domaće ulaganje dosad, kao i jedno od najvećih ulaganja u povijesti Hrvatske, što dovoljno govori o važnosti ovog projekta. Upravo radi toga očekujemo podršku svih naših dionika kako bismo osigurali sve preduvjete za finalnu odluku o investiciji, a koja je planirana za kraj 2017.

Mihael Furjan, predsjednik Uprave i generalni direktor, PLIVA Hrvatska d.o.o.

U protekloj godini PLIVA je dovršila investiciju u novi pogon višenamjenske sinteze u Savskom Marofu vrijedan pola milijarde kuna, čime je nastavljen pozitivan trend daljnjeg razvoja kompanije, posebice u kontekstu novih zapošljavanja. Samo u protekloj godini PLIVA je zaposlila 150 novih kolega, od čega je više od 60% njih mlađe od 30 godina. U narednom razdoblju, uz očekivani nastavak rasta proizvodnje, u planu je i plasiranje 15 novih proizvoda na tržište.

Osim ulaganja u nove proizvodne kapacitete, u posljednje dvije godine PLIVA je investirala preko milijardu kuna u istraživanje i razvoj, što prema posljednjim brojkama čini petinu ukupnih ulaganja u R&D u Hrvatskoj. Upravo zbog toga očekujemo od nove Vlade da u narednom razdoblju stavi veći fokus na važnost poreznih poticaja za R&D, koji su u protekle dvije godine izostali, kako bi se umanjio rizik smanjenih ulaganja u budućnosti, ali i premještanja istraživačkih procesa u neke poticajnije zemlje.

Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave, Erste&Steiermärkische Bank d.d.

U 2016. godini bankarski sektor vratio se u zelenu zonu rezultata, nakon negativnih financijskih učinaka CHF konverzije koji su obilježili godinu ranije. Banke i dalje žele adekvatno pratiti pozitivne inicijative i kvalitetne projekte privatnog sektora, koji treba biti generator kvalitetnog gospodarskog rasta i kreiranja radnih mjesta, osiguravajući pritom dugoročnu stabilnost. Poduzetnici i njihova inicijativa trebaju biti u središtu pozornosti i potrebno je raditi na uklanjanju svih prepreka koje stoje na putu realizacije njihovih potencijala.

Erste banka će u 2017. biti snažno okrenuta malom i srednjem poduzetništvu. Uz otvorenu komunikaciju, nastojat ćemo adekvatno pratiti potrebe klijenata. Uspjeh banke može doći samo ako su naši klijenti uspješni i zadovoljni, jer ovisimo jedni o drugima. Naš cilj je održivi rast i dugoročni uspjeh na hrvatskom tržištu, a pozitivan financijski rezultat banke, u konačnici, donosi korist i za hrvatsko društvo u cjelini.

Josip Udiljak, član Uprave, Hrvatska pošta d.d.

Hrvatska pošta u 2017. planira započeti izgradnju novog sortirnog centra, najvećeg i najvažnijeg projekta za njezino poslovanje. Radi se o našoj najvećoj investiciji, ne samo u 2017. godini, već u posljednjih nekoliko desetljeća. Izgradnjom novog sortirnog centra stvaraju se preduvjeti za odgovor na nove zahtjeve tržišta u segmentu paketskog poslovanja, koji je sve važniji za naše poslovne rezultate. Očekujemo da će 2017. biti kako izazovna, tako i stabilna i uspješna poslovna godina za Hrvatsku poštu.

Krešimir Kučko, predsjednik Uprave, Croatia Airlines d.d.

Godina koja je gotovo u cijelosti iza nas bila je uspješna za Croatia Airlines jer smo  unatoč značajnim ulaganjima u imovinu i otvaranju čak četiri nove linije u istoj godini, što je napravljeno prvi put u povijesti kompanije, nastavili poslovati profitabilno, s gotovo 3,9 milijuna kuna neto dobiti u prvih devet mjeseci. U 2017. godini planiramo širenje mreže odredišta na skandinavskom, ruskom i irskom tržištu, a zbog povećanja linija u planu je i unajmljivanje dodatnog zrakoplova u odnosu na ovu sezonu. Također, nastavit ćemo sa svim aktivnostima usmjerenima na optimizaciju poslovanja i jačanje tržišne pozicije, kako bismo osigurali dugoročno stabilno poslovanje Croatia Airlinesa, kao ključnog čimbenika za povezivanje gradova unutar Hrvatske te Hrvatske sa svijetom tijekom cijele godine.

Perica Jukić, predsjednik Uprave, HEP d.d.

Očekujemo zadržati visoku razinu dobiti ostvarenu u posljednje dvije godine. Prioritet nam je zadržati i jačati tržišni položaj u Hrvatskoj (sada više od 84% prodaje električne energije) i Sloveniji (12,5% u segmentu poslovnih korisnika). S oko 2,5 milijardi kuna ulaganja zadržat ćemo položaj jednog od najvećih investitora u Hrvatskoj. Završit ćemo opsežnu rekonstrukciju naše najveće hidroelektrane Zakučac i izgradnju dviju elektrana na šumsku biomasu, u Osijeku i Sisku. Dovršit ćemo pripremu izgradnje  visokoučinkovitog kombi-kogeneracijskog plinskog bloka u EL-TO Zagreb.

Davor Tomašković, predsjednik Uprave, Hrvatski Telekom d.d.

Hrvatski Telekom najveći je privatni investitor te je u posljednjih pet godina uložio 5,7 milijardi kuna, većinom u infrastrukturu, a rezultat toga je da imamo najbolju pokrivenost 4G mobilnom mrežom i da jedini u Hrvatskoj omogućavamo brzine prijenosa do 262 Mbit/s. U zadnje tri godine intenzivno smo ulagali i u fiksnu mrežu, pri čemu smo postigli da više od polovice naših korisnika ima brzine prijenosa veće od 30 Mbit/s, a za 180 tisuća korisnika smo početkom rujna podigli internetske brzine 2-5 puta bez dodatne naknade. Želja nam je nastaviti s daljnjim ulaganjima, no za to je potrebno stvaranje stabilnijeg i sigurnijeg poslovnog okruženja. To se ponajviše odnosi na snižavanje velikih poreznih i parafiskalnih opterećenja, uklanjanje administrativnih prepreka te jačanje pravne sigurnosti.

Andrea Šumanovac, generalna direktorica, Unex Grupa i Unex Media

U sljedećoj godini namjeravamo dodatno učvrstiti vodeću poziciju na tržištu koju suvereno držimo posljednjih nekoliko godina, zadržati povjerenje svojih postojećih klijenata i osvojiti nove, pružajući im 360 komunikacijska  rješenja koja odgovaraju komunikacijskim i tržišnim trendovima. Što se tiče poslovnih rezultata, očekujemo dodatni trend rasta koji smo započeli već u prošloj godini.

Povezani članci

  • Ovu prijavu možete u svako doba povući, na kraju svakog Newslettera. Daljnje informacije možete pronaći u našim Pravilima Privatnosti.

Ukoliko želite bez ograničenja čitati i preuzimati naše edukativne materijale registrirajte se. Za preuzimanje odabranog sadržaja, možete unijeti i e-mail adresu, na koju ćemo vam proslijediti poveznicu.

  • Više informacija kako skupljamo, obrađujemo i štitimo Vaše osobne podatke dostupne u našim Pravilima Privatnosti.

x

Ova stranica koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke
mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku, a više o tome možete pročitati ovdje.

Slažem se Ne Slažem se