Investicijski vodič
Završena je Konferencija Meeting G2.4. „Pogled u budućnost“ koja je u dva dana u Kongresnom centru Forum Zagreb okupila više od 200 sudionika, od čega preko 70 uspješnih poslovnih ljudi hrvatskog porijekla iz 19 zemalja. Na Konferenciji, usmjerenoj na poslovno povezivanje domovinske i iseljene Hrvatske, održano je sedam panela o raznim temama iz gospodarstva, brojne sesije umrežavanja te natjecanje hrvatskih startupa.
Jedan od glavnih zaključaka Konferencije jest da država treba iskoristiti potencijale uspješnih poslovnih ljudi hrvatskog porijekla, posebice na udaljenim tržištima, te ih imenovati komercijalistima za povezivanje hrvatskih izvoznika s lokalnim gospodarstvima. Primjerice u Južnoj Americi živi 425 milijuna ljudi, od čega 600.000 Hrvata, no Hrvatska tamo nema niti jednog komercijalista.
S druge strane, Španjolska samo u Čileu ima čak 40 komercijalista. Komercijaliste bi predstavljali Hrvati iz iseljeništva koji žive u tamošnjih zemljama i odlično poznaju tržište te bi mogli biti najbolja pomoć hrvatskim tvrtkama koje žele izvoziti u uspostavljanju relevantnih poslovnih kontakata. Ujedno ne bi generirali nikakve troškove jer žive i rade u tim zemljama. Da je potencijal ogroman pokazuje podatak i da se trenutačno čak 87 % robne razmjene Hrvatske odvija sa Europom dok na obje Amerike i Australiju otpada tek 3,1 % što predstavlja ogroman potencijal za rast.
“Krajnje je vrijeme da nađemo jedan smjer, moramo znati što želimo i tražimo. Zato smatramo da je inicijativa Predsjednice Republike u vezi brendiranja Hrvatske od državnog interesa! To je ključna stvar, jer se u tom brendiranju povezuje sve – stanovništvo, kultura, baština, gospodarstvo. Dakle, imamo baš sve! Ali ako ne posložimo ideje i ne pronađemo pravi smjer, to je isto kao da – nemamo ništa! Smatram da moramo s optimizmom gledati u budućnost koju svi zajedno danas krojimo za Lijepu našu”, rekao je Josip Hrgetić, predsjednik Udruge Meeting G2, organizatora Konferencije.
Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović službeno je otvorila Konferenciju, čije je četvrto izdanje ponovo usmjereno na poslovno povezivanje domovinske i iseljene Hrvatske. Iz 19 zemalja doputovalo je više od 70 uspješnih poslovnih ljudi koji žele izgrađivati poslovne veze s Hrvatskom pri čemu su najveće delegacije iz Australije i Austrije s više od 20 sudionika.
Prilikom otvorenja Konferencije Predsjednica RH je izjavila: „Cijela jedna Hrvatska živi izvan službenih granica Republike Hrvatske, a Meeting G2 daje važan doprinos u povezivanju Hrvata iz Hrvatske sa onima izvan zemlje. Mi moramo osvijestiti da su ljudi najveća vrijednost i prednost te da grade budućnost, stoga su ulaganja u demografsku obnovu prioritet. Osobito me veseli što je ova inicijativa potekla od povratnika i želim da se čuje glas poslovnih ljudi. Njihovi prijedlozi i konstruktivne kritike vezano uz mjere koje moramo poduzeti u zemlji za razvoj poslovanja kao i aktivnosti koje možemo poduzeti u inozemstvu su ono od čega svi možemo imati koristi“.
Konferencija je započela natjecanjem osam hrvatskih startupa koji su pred okupljenim investitorima u svega 10-ak minuta trebali predstaviti svoje inovativne projekte. Žiri sastavljen od profesionalaca iz biznisa i poduzetništva iz zemlje i svijeta najboljim je proglasio startup RioBot, chatbot koji funkcionira na temelju umjetne inteligencije i olakšava rezervaciju i praćenje zakazanih termina kod raznih ponuđača usluga. Pobjednički projekt dobio je konzultantske usluge od EY u vrijednosti od 15.000 kuna.
Zanimljivo je što su ostalih sedam projekata – 3Dtech, Authland, ExRey, Good Game, MONAstays, Tinja i WePark – također aplikacije, odnosno razne platforme, primjerice za gaming, booking autohtonih turističih iskustava, povezivanje instalatera solarnih panela s korisnicima, rezervaciju parkinga i slično.
Tijekom sesije Who is Who in G2, koja se održala prvog dana konferencije, svaki sudionik je dobio priliku u jednoj minuti predstaviti svoj biznis i izraziti želje s kime se želi povezati. Na taj način brzo su nakon događanja ciljano razmijenjeni kontakti i ostvarene poslovne veze. Na jednom mjestu se u nešto manje od dva sata moglo čuti o nizu uspješnih projekata – od građevinskih projekata, financijskih, logističkih, teške industrije do ICT-a, umjetne inteligencije, arhitekture, raznih konzalting usluga te mnogih drugih.
Kako bi se ubuduće što bolje povezala dijaspora s Hrvatskoj i međusobno, Središnji državni ured za Hrvate izvan RH predstavio je projekt izrade Registra hrvatskih subjekata izvan RH. Do kraja godine će biti izveden pilot projekt u tri države (Njemačka, SAD, Argentina) kroz koji će se dobiti podaci o fizičkim i pravnim subjektima u tim zemljama, a korisnici će moći iskazati svoje interese za povezivanje sa određenim događanjima i organizacijama. Inače, ideja je da Registar funkcionira i kao komunikacijska platforma između svih korisnika.
Na Konferenciji je zaključeno i kako se hrvatske tvrtke na početku poslovanja i kasnije ne bi trebale isključivo orijentirati na pozicioniranje na domicilnom tržištu već shvatiti da potencijal leži u velikom svjetskom tržištu te se orijentirati na izvoz. U tim bi aktivnostima veliku pomoć mogli dobiti od uspješnih hrvatskih iseljenika u raznim zemljama.
Također, institucionalno bi ih se trebalo usmjeravati na komore hrvatskih iseljenika u raznim zemljama koje im mogu dati relevantne informacije o tamošnjim poslovnim prilikama, državnim poticajima i slično. Također, razmišlja se o povezivanju iseljeničkih komora na globalnom nivou što bi još više olakšalo izvoznu ofenzivu. I ove je godine na Konferenciji MG2 naglašeno da nam nedostaje volja i hrabrost napraviti promjene, posebice vezano uz smanjenje državnog aparata, promjenu pravnog okvira, smanjenje poreza te stvaranje ekonomskog okvira za velike kompanije i onog za manje i srednje.
Tijekom Konferencije je održano i sedam panela. Na panelu od potencijalima hrvatskih komora u svijetu, predstavljen je pristup australskih komora koje s našim tvrtkama uspostavljaju povjerenje i transparentan odnos te ih tek onda upućuju na poslovne prilike kako s našim iseljeništvom tako i s drugim lokalnim tvrtkama. Na panelu od netradicionalnim oblicima turizma naglašeno je kako samo jedinstveni koncepti mogu obogatiti sadržaj i produžiti sezonu, a kad se pristup obogati s pozitivnom energijom i emocijama, to rezultira vrhunskom kombinacijom.
- U dva dana na Konferenciji Meeting G2.4. sudjelovalo je više od 200 poslovnih ljudi, od čega preko 70 uspješnih poslovnih ljudi hrvatskog porijekla iz 19 zemalja svijeta, što je najviše dosad.
- Od ukupne robne razmjene sa svijetom na Europu otpada 87 %, a na obje Amerike i Australiju samo 3,1 %. Kad bi država kao komercijaliste postavljala Hrvate koji žive i rade na tim tržištima i dobro ih poznaju, ne bi se generirali dodatni troškovi, a istodobno bi se omogućio jači izvoz hrvatskih tvrtki u te zemlje.
- Ostali zaključci Konferencije: hrvatske tvrtke odmah bi na početku poslovanja trebale koristiti izvozne mogućnosti i pomoć hrvatskog iseljeništva na velikom svjetskom tržištu, nezaobilazne točke za kontakt trebaju postati komore hrvatskih iseljenika u raznim zemljama.
