Energetika
Iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike najavili su da će energetska strategija Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. predstavljati sveobuhvatnu ekonomsku, razvojnu i okolišnu strategiju, te će kroz inovacije i transfer naprednih tehnologija omogućiti poticanje rasta industrijske proizvodnje, razvoj novih djelatnosti te gospodarske konkurentnosti.
Hrvatskoj je prijeko potrebna nova energetska strategija, prije svega zbog budućnosti INA-e, restrukturiranja HEP-a, novih dobavnih pravaca prirodnog plina, obveza niskougljičnog razvoja, utjecaja novih tehnologija u energetici… Stručnjaci se slažu kako je potrebno definirati energetski miks koji će prije svega osigurati stabilnost energetske opskrbe i najniže cijene energenata.
Što donosi otkup MOL-ovog vlasništva u INA
Kod prelaska na niskougljičnu energetsku strategiju većina stručnjaka u prirodnom plinu vidi prijelazno rješenje. Da se na plin misli ozbiljno potvrdio je i ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović, ustvrdivši kako će LNG terminal na Krku imati mjesto u novoj energetskoj strategiji Hrvatske.
Izrada nove energetske strategije odvija se u nepovoljnim okolnostima proisteklim iz sukoba oko upravljačkih prava u INA-i hrvatske Vlade i MOL-a. Nakon što je Hrvatska izgubila spor pred Arbitražnim sudom UN-a za međunarodno trgovačko pravo u Ženevi, koji je odlučivao u sporu što ga je Hrvatska pokrenula protiv MOL-a osporavajući dioničarski ugovor iz 2009. godine, kojim su upravljačka prava nad INA-om predana MOL-u, uslijedila je odluka hrvatske Vlade o reotkupu MOL-ovih dionica.
Vlada je zamislila da prodajom 25% svojeg vlasništva u HEP-u otkupi MOL-ov vlasnički udjel u INA-i. Takva odluka izazvala je brojna suprotstavljena mišljenja o ispravnosti navedene namjere. Za sada je izvjesno samo da će rješenje pitanja vlasništva u INA-i imati bitnog utjecaja na energetsku strategiju koja se planira.
Zašto Hrvatska još nema energetsku strategiju
Izrada energetske strategije pokrenuta je krajem prošle godine. Iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike rekli su nam da će energetska strategija do 2030. s pogledom na 2050. predstavljati sveobuhvatnu ekonomsku, razvojnu i okolišnu strategiju te će kroz inovacije i transfer naprednih tehnologija omogućiti poticanje rasta industrijske proizvodnje, razvoj novih djelatnosti, gospodarske konkurentnosti i stvaranje novih radnih mjesta.
-U tijeku je revizija stručnih podloga te je ona usmjerena prema usklađivanju svih pokazatelja s korigiranom energetskom bilancom, ciljem za obnovljive izvore i energetsku učinkovitost, odnosno u revidiranju pretpostavki za energetski sektor i koncepta za održivo gospodarenje otpadom. Revizija ima međusektorski, integralni pristup koji sagledava dugoročno planiranje kroz strateške i razvojne te planske i programske odrednice relevantnih resora, odnosno sektora – energetike, prometa, industrije, poljoprivrede, šumarstva i gospodarenja otpadom – objasnili su nam iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike, dodavši kako je to složen i organizacijski zahtjevan proces koji obuhvaća višekratnu međusektorsku suradnju te će izrada niskougljične strategije potrajati još neko vrijeme tijekom ove godine.
Odgađanje rješenja za povlaštenu cijenu OIE
U nedostatku energetske strategije treba gledati i odluku Vlade pred kraj prošle godine o odgodi poskupljenja električne energije, odnosno uredbe o izmjenama Zakona o OIE. Prijedlogom uredbe o izmjenama Zakona o OIE i visokoučinkovitoj kogeneraciji od 1. siječnja 2017. ne prestaje obveza opskrbljivača električne energije za preuzimanjem električne energije koju operator otkupljuje od povlaštenih proizvođača. Opskrbljivači nezadovoljni takvom odlukom najavili su i podizanje tužbi za naknadu štete koja bi prema okvirnim procjenama mogla za Vladu biti i do milijardu kuna.
Uredbom se opskrbljivačima produljuje obveza za otkup ‘zelene’ energije od povlaštenih proizvođača do 31. prosinca 2017., po reguliranoj cijeni od 0,42 kune po kWh, znatno većom od tržišne. Tu obvezu opskrbljivači imaju već osmu godinu zaredom, a sada im je produžena na još godinu. Da nije bilo Vladine uredbe od 1. siječnja ove godine Hrvatski operator tržišta energije (HROTE) trebao je početi prodavati električnu energiju iz OIE na burzi po tržišnim cijenama. Vlada do kraja godine treba iznaći rješenje za električnu energiju iz OIE koja bi zadovoljila sudionike na tržištu.
Opskrbljivačima teret povlaštene cijene OIE
No osim socijalne kategorije, Vladina uredba ima najveće negativne posljedice na sam HEP, koji plaćanjem skuplje električne energije iz OIE umanjuje dobit, a time i mogućnost nužnih investicija i obnovu postojećih izvora i gradnju novih.
-Produženje obveze otkupa električne energije iz poticane proizvodnje iz obnovljivih izvora energije u HEP-u razumijemo, kako je Vlada i interpretirala, kao privremenu mjeru u sklopu sveobuhvatnog rješavanja problema financiranja poticane proizvodnje iz OIE, a o čemu postoji komunikacija između opskrbljivača i nadležnih državnih tijela – rekli su nam iz HEP-a, dodavši kako su svjesni nužnosti razvoja OIE u Hrvatskoj.
-Povećanje udjela OIE u vlastitom proizvodnom portfelju jedna je od temeljnih odrednica strateškog razvoja HEP-a. U tom smislu podržavamo napore Države da kreira stimulativno okruženje za razvoj OIE. Pritom se zalažemo za takva rješenja koja će biti na dobrobit kupaca, energetskih subjekata i čitavog gospodarstva – dodaju iz HEP-a.
Predsjednik Uprave RWE Energije, Zoran Miliša, smatra pak da obvezu otkupa električne energije opskrbljivačima treba ukinuti u najkraćem mogućem roku. Na naše pitanje kako uklopiti OIE u tržite, Miliša nije želio konkretno odgovoriti, rekavši kako takav problem ‘nadilazi ulogu i odgovornost RWE-a, ali smatraju da odgovorni u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike na temelju korektnih informacija zasigurno imaju kvalitetno i cjelokupno rješenje u skladu sa zakonom i Europskim direktivama’.
Deregulacija tržišta plina
Od 1. travnja kućanstva će, slično onom što smo već vidjeli na tržištu električne energije, moći birati tko će ih opskrbljivati plinom i dobiti povoljniju cijenu plina. Usto, od početka travnja na snagu treba stupiti novi Zakon o tržištu plina, prema kojemu će trebati izabrati hoće li opstati model jednog veleopskrbljivača za opskrbu u javnoj usluzi ili će u budućnosti svi opskrbljivači samostalno nabavljati plin za svoje tarifne kupce. Promjena bi trebalo biti i u režimu pristupa skladištu plina, a INA bi trebala dobiti mogućnost i pravo sav svoj domaći plin po nereguliranim uvjetima ponuditi tržištu.
-Hrvatska je nakon šest recesijskih godina, nakon velikog pada BDP-a od skoro 8% u 2009., tek 2015. zabilježila rast potrošnje plina. Ako znamo da je najznačajniji pokazatelj u procjeni potrošnja energije, tada nam pozitivni trendovi vezano uz procjene rasta BDP-a u ovoj i narednim godinama ulijevaju optimizam. Vjerujemo da će doći do povećanja potrošnje plina u Hrvatskoj, a u području Dalmacije da će poslovni i privatni korisnici početi pokazivati veću želju za prelazak na plin – rekao nam je Werner Casagrande, direktor tvrtke EVN Croatia, dodavši kako će se EVN Croatia posebno usmjeriti na javne institucije poput škola, vrtića i bolnica kojima upravljaju gradovi i županije, jer vide veliki potencijal za prelazak na plin u okviru projekata povećanja energetske učinkovitosti. Tržišnu šansu novi opskrbljivači plinom vide i u činjenici da je Hrvatska plinoficirana 60% te da postoji veliki potencijal za daljnju plinofikaciju u Istri, Jadranskom primorju i Dalmaciji. Usto, plin kao energent također ima i veliki potencijal zamjene mazuta i loživog ulja.
32. Međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plin
Najvažnija međunarodna plinska konferencija i izložba u JI Europi, koja će u tri dana okupiti gotovo 600 stručnjaka za plin i energetiku, od čega oko 60 uglednih predavača i 40 izlagača iz više od 20 zemalja, pravo je mjesto za poslovno umrežavanje i sklapanje novih poslova. Skup će obraditi brojne teme važne za plinsko gospodarstvo, koje se protežu duž cijelog lanca prirodnog plina, te ključnu problematiku, koja će odrediti razvoj tržišta prirodnog plina u bliskoj budućnosti. Pariški sporazum, kojim su se Vlade gotovo svih država svijeta obvezale na smanjenje emisije CO2, znatno utječe na transformaciju plinskog gospodarstva globalno, a tako i u zemlji. Izrada nisko-ugljične strategije te projekt izrade nove energetske strategije Republike Hrvatske dio su napora za smanjenjem emisija CO2, a svakako predstavljaju izazov za pozicioniranje plina kao energenta u cjelokupnoj energetskoj strategiji. Ova će problematika, uz sigurnost opskrbe u uvjetima liberaliziranog tržišta te razvoj plinskih projekata u Hrvatskoj, biti središnji dio nadolazećeg događanja. Susret će se održati 3. – 5. svibnja, u Kongresnom centru Grand Hotela Adriatic u Opatiji.
Hrvatska novi europski dobavni pravac plina?
Prema najavama s nedavno održane Energetske konferencije posvećene novoj hrvatskoj energetskoj strategiji, Hrvatska bi u dogledno vrijeme imala dva velika plinska infrastrukturna projekta: plutajući LNG terminal na otoku Krku i Jadransko-jonski plinovod kao poveznica na Trans-jadranski plinovod, koji bi trebali diversificirati izvora dobave plina.
-Ministarstvo zaštite okoliša i energetike intenzivno radi na prilagodbi zakonskog okvira koji se odnosi na tržište plina, a koji će voditi računa o uređenju odnosa na unutarnjem tržištu plina, kao i voditi prema daljnjoj deregulaciji tržišta plina – rekli su nam iz tog Ministarstva, dodavši kako se cijeli plinski sustav Plinacroa radi kako bi se u budućnosti mogao omogućiti tranzit plina kroz Hrvatsku, i to iz smjera juga prema sjeveru i smjera zapada prema istoku.
-U cilju uspostave tih tranzitnih pravaca upravo su u postupku pripreme za prijem LNG brodova u okolici Omišlja na otoku Krku, pripreme za izgradnju prve kompresorske stanice na plinovodu prema Mađarskoj, kao i povećanje tog plinovoda za prihvat plina iz juga Hrvatske i plina iz LNG postrojenja te su isto tako usmjereni svi napori da se omogući dolazak plina iz jugoistoka Europe, odnosno iz Turske preko Grčke za Albaniju i Crnu Goru te povezivanje na hrvatski plinski sustav na jugu Hrvatske – rekli su iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike, dodavši da, ukoliko se u kraćem vremenu realizira neki od tih projekta, povećavaju se šanse da Hrvatska bude značajni sudionik na plinskom tržištu jugoistoka Europe. Istaknuli su kako je jugoistok Europe posebno osjetljivost na opskrbu iz Rusije, što se vidjelo s redukcijama u opskrbi plinom koje su bile 2009. godine u Hrvatskoj, Bugarskoj, Srbiji i BiH.
Prilagođavanje EU Direktivi o trgovanju emisijskim jedinicama plinova
Hrvatska provodi odredbe ETS Direktive 2003/87/EZ o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova i o izmjeni Direktive Vijeća EU 96/61/EZ od 2010. U početku je to bilo djelomično, a od 2013. Hrvatska sudjeluju u punom opsegu. To znači da osim praćenja i izvješćivanja obveznici sustava i trguju emisijskim jedinicama. Obveznici sustava trgovanja emisijskim jedinicama su gospodarski subjekti koji obavljaju djelatnost navedenu u ETS Direktivi, a koja za posljedicu ima značajno emitiranje stakleničkih plinova.
Cilj Direktive je smanjenje emisija stakleničkih plinova u industrijskom i energetskom sektoru. Hrvatska je sukladno Zaključcima Vijeća iz listopada 2014. preuzela, kao i sve druge države članice EU-a, obvezu ukupnog smanjenja emisija stakleničkih plinova za najmanje 40% do 2030.
U Hrvatskoj u sustavu trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova sudjeluje 53 postrojenja iz različitih industrijskih sektora (rafinerije, petrokemijska, keramička, metalna, prehrambena industrija te industrija vapna, cementa i mineralnih sirovina) i jedan operator zrakoplova. Oni prate emisije, izvješćuju o njima i podmiruju obveze u skladu s ETS Direktivom.
Vijeće Europe više od godine dana raspravlja o Prijedlogu Europske komisije o izmjeni Direktive radi poboljšanja troškovno učinkovitih smanjenja emisija i ulaganja za niske emisije ugljika, a u svrhu poboljšanja sustava trgovanja emisijskim jedinicama koji predstavlja važan instrument smanjenja emisija stakleničkih plinova i ostvarenja vrlo ambicioznih ciljeva, a s obzirom na velik broj jedinica na tržištu, bilo je potrebno sustav unaprijediti, što se želi postići izmjenama ETS Direktive, čime će se postaviti nova pravila za EU ETS u razdoblju od 2021.-2030. godine.
-U 2015. Hrvatska je uprihodila značajna sredstva na temelju volumena emisijskih jedinica dodijeljenih za prodaju na dražbama za 2013., 2014. i 2015. U 2016., s obzirom na pad cijena fosilnih goriva, pala je i vrijednost CO₂ na tržištu, tako da je uprihođeno znatno manje sredstava nego 2015. – rekli su nam iz Ministarstva zaštite okoliša i energije te dodali kako se okvirne projekcije cijena CO₂ za razdoblje 2017.-2020. kreću oko 10,00€/tCO₂, međutim u 2017. očekuje se blagi porast cijena u odnosu na 2016. te se očekuju prihodi u iznosu od otprilike 180 milijuna kuna.
Investicije u energetske projekte
Investicije u obnovu postojećih elektroenergetskih izvora kojima istječe rok uporabe te izgradnja novih izvora nužne su aktivnosti za stabilnu elektroenergetsku opskrbu Hrvatske.
-Projekti dviju kogeneracijskih elektrana na biomasu u Osijeku i Sisku odvijaju se prema planu te se u prvom tromjesečju ove godine očekuje prva potpala i početak probnog rada – rekli su nam iz HEP-a, dodavši kako je u visokoj fazi pripreme i projekt kombi-kogeneracijskog plinskog bloka na lokaciji pogona Elektrane-toplane Zagreb (KKE EL-TO Zagreb). Postupak nabave za izgradnju i isporuku opreme odvija se prema pravilima EBRD-a, koji je iskazao interes za financiranje projekta.
Usto, HEP razmatra mogućnosti razvoja i izgradnje više novih hidroelektrana. Prema veličini i značaju za sustav izdvaja se projekt druge faze hidroenergetskog sustava Senj, koji uključuje izgradnju HE Kosinj i HE Senj 2. U tijeku je izrada tehničke projektne dokumentacije i Studije utjecaja zahvata na okoliš u svrhu ishođenja lokacijske dozvole za HE Kosinj i HE Senj 2.
Društvo u sastavu HEP grupe, Program Sava, nositelj je Programa zaštite, uređenja i korištenja rijeke Save i zaobalja od granice s Republikom Slovenijom do Siska. Program, osim glavnih funkcija zaštite od poplave i poboljšanja vodoopskrbe, uključuje i izgradnju nekoliko hidroelektrana. Taj kompleksan projekt traži usku suradnju niza državnih i gradskih tvrtaka i institucija.
Također, nastavlja se ciklus revitalizacije hidroelektrana. Sredinom ove godine HEP će u pogon pustiti zadnji, četvrti agregat u svojoj najvećoj hidroelektrani – Zakučac. U tijeku je izrada projektne dokumentacije za rekonstrukciju još nekoliko HEP-ovih hidroelektrana.
Strategija gospodarenja otpadom
Hrvatska je imala obvezu do kraja 2014. godine usvojiti nacionalni Plan gospodarenja otpadom, ali je tadašnja Vlada uspjela dobiti odgodu od strane EU za njegovo donošenje do kraja 2016. godine. Za projekt je predviđeno 475 milijuna eura iz operativnog programa Konkurentnost i kohezija.
U zadnje dvije godine Hrvatska je imala čak tri javne rasprave o nacionalnom Planu gospodarenja otpadom za razdoblje 2016.-2022. U mandatu ministra Dobrovića napravljene su dvije verzije, a prva je predstavljena u lipnju 2016. godine. Tada predloženi Plan doživio je vrlo oštre kritike većeg dijela stručne javnosti. Ništa manje oštre kritike nisu bile ni one pristigle iz EU. Glavne primjedbe su se odnosile na nerealnost mjera iz Plana, a time i na nemogućnost ispunjavanja kvalitativnih te kvantitativnih kriterija koje smo kao obvezu preuzeli prilikom pristupanja u EU.
Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. usvojen je s malim zakašnjenjem, početkom ove godine. Prema usvojenom planu Vlada se opredijelila za odvojeno prikupljanje na kućnom pragu, uvođenje stimulativnih mjera pri naplati javne usluge prikupljanja otpada prema sastavu i količini te uvođenje naknade za odlaganje komunalnog otpada. Neke od najznačajnijih mjera su poticanje odvojenog sakupljanja papira, kartona, metala, stakla, plastike i bio otpada, odvojeno prikupljanje otpada na kućnom pragu, uvođenje stimulativnih mjera pri naplati javne usluge prikupljanja komunalnog otpada prema sastavu i količini, uvođenje naknade za odlaganje komunalnog otpada, poticanje kućnog i komunalnog kompostiranja, izgradnja sortirnica, informatička potpora praćenju tokova otpada i niz edukativno-informativnih mjera.
Kako su nam objasnili iz Ministarstva zaštite okoliša i energije, Plan se temelji na kružnom gospodarstvu koje će omogućiti razvoj industrije recikliranja, otvaranje novih zelenih radnih mjesta i ispunjavanje preuzetih EU obveza u pogledu recikliranja. U prvom planu su sprječavanje nastanka otpada, ponovna uporaba, recikliranje i kompostiranje. Poticanje tih mjera omogućit će domaćim poduzetnicima veće količine materijala za recikliranje, a ponajviše u segmentu plastike. Time se stvaraju preduvjeti za značajniji razvoj industrije recikliranja i stvaranje novih ‘zelenih’ radnih mjesta.
Operativni program zaštite okoliša
Kroz Operativni program Zaštita okoliša za razdoblje 2007.-2013. Hrvatskoj je na raspolaganju bilo 2,1 milijardu kuna europskih sredstava. Kroz taj program pokrenuto je više od 170 projekata diljem Hrvatske. Riječ je o projektima u gospodarenju otpadom i vodnom gospodarstvu. Njima smo unaprijedili infrastrukturu, omogućili kvalitetniji sustav, manju ugrozu za okoliš i veću kvalitetu života građana.
Ukupno se radi o čak 158 projekata u području zaštite vodnih resursa Hrvatske, među kojima je i 13 kapitalnih infrastrukturnih projekata izgradnje sustava vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, među ostalima, u Slavonskom Brodu, Kninu, Sisku, Poreču, Osijeku, Vukovaru, Čakovcu, Županji. Također, realizirani su i brojni projekti manjih zahvata, sanacija i rekonstrukcija postojećih sustava. Kroz OPZO pokrenuta je i uspostava infrastrukture za gospodarenje otpadom te su izgrađena dva centra za gospodarenje otpadom i provedene su sanacije 13 odlagališta otpadom diljem Hrvatske.
Nakon financiranja tog programa od Europske komisije Hrvatskoj je od 2014. godine dostupan Operativi program Konkurentnost i kohezija za razdoblje 2014.-2020. sa znatno većim sredstvima. Mnogi projekti već su pripremljeni te će se njihovom realizacijom, najavio je ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović, učiniti zaokret prema resursno učinkovitom društvu. Kako su do sada Hrvatskoj nedostajali sadržaji koji omogućuju uspostavu održivog sustava gospodarenja otpadom i značajno povećanje stope recikliranja, projekti su usmjereni izgradnji sortirnica, reciklažnih dvorišta, kompostišta, kao i svih ostalih dijelova sustava važnih za odvojeno prikupljanje otpada.
Zbrinjavanje otpada i ‘kružno’ gospodarstvo
‘Kružno’ gospodarstvo je tendencija što veće iskoristivosti upotrjebljenih materijala, odnosno što više recikliranje otpada. To usmjerenje, naravno, donosi značajne uštede gospodarstvu te doprinosi značajnom smanjenju crpljenja prirodnih resursa i smanjenju zagađenja okoliša.
Prelazak na gospodarstvo s više obilježja ‘kružnoga’ gospodarstva donosi velike prilike za Europu i njezine građane. To je važan dio naših napora za moderniziranje i pretvorbu europskoga gospodarstva kako bi ono postalo održivije. Taj se prelazak temelji na čvrstoj poslovnoj logici koja poduzećima omogućuje znatne gospodarske dobitke i povećanje konkurentnosti. Time se ostvaruju važne uštede energije i pogodnosti za okoliš. Stvaraju se radna mjesta na lokalnoj razini i prilike za socijalnu integraciju. Prelazak na takvo gospodarstvo usko je povezan s ključnim prioritetima EU-a u pogledu radnih mjesta i rasta, ulaganja, socijalnog programa i industrijskih inovacija.
Kako je Hrvatska praktično tek na početku ozbiljnijeg posla sa zbrinjavanjem i recikliranjem otpada, ‘kružno’ gospodarstvo je nešto što će se izgraditi tek u budućnosti. Naime, prema posljednjem izvješću Europske komisije u pogledu zaštite okoliša, stopa recikliranja komunalnog otpada u Hrvatskoj je, prema podatcima za 2014., samo 17% i od nje su lošije samo Rumunjska (16%), Malta i Slovačka po 12%. Europski prosjek je 44%.
Još u 2015. godini Europska komisija je, definirajući održivost razvoja kroz ‘kružno’ gospodarstvo, izradila smjernice za stvaranje energije iz otpada i kroz suradnju s Europskom investicijskom bankom osigurala financiranje takvih projekata.
Godinu dana nakon donošenja Paketa o kružnom gospodarstvu, Komisija je izdala smjernice državama članicama Unije o stvaranju energije iz otpada, te predložila ciljano poboljšanje zakonodavstva o određenim opasnim tvarima u električnoj i elektroničkoj opremi. Europska komisija prošle je godine definirala i platformu za financiranje ‘kružnog’ gospodarstva, koja podrazumijeva bolju suradnju institucionalnih financijera i privatnih investitora.
