Kreiranje korisničkog računa, slažete se sa našim pravnim napomenama i pravilima privatnosti.

ILI

[TheChamp-Login]

Kreiranje korisničkog računa, slažete se sa našim pravnim napomenama i pravilima privatnosti.

ILI

[TheChamp-Login]

Pratite nas:

Hrvatska makroekonomija u plusu

Hrvatska makroekonomija u plusu

Svijet je u posljednjih nekoliko godina doživio brojne promjene u geopolitičkom smislu. Nakon velike ekonomske krize 2008. i blagog oporavka svjetske ekonomije koji je uslijedio tek za nekoliko godina, Europu je potresla i izbjeglička kriza. EU je zbog rata u Ukrajini uvela zabranu izvoza u Rusku Federaciju, što je poljuljalo cijelo europsko tržište, a Velika je Britanija referendumom izglasala izlazak iz EU. U međuvremenu je američko gospodarstvo pretrpjelo određene štete s dolaskom konzervativca Trumpa na predsjedničko mjesto. Hrvatska se pak posljednjih mjeseci bori s krizom koncerna Agrokor, ali i krizom vlasti. Međutim, unatoč tome, bilježi značajan gospodarski rast.

Uz velike promjene na svjetskoj geopolitičkoj sceni, Hrvatsku je nedavno potresla kriza koncerna Agrokor. Prema nalazima analitičara HNB-a u publikaciji Financijska stabilnost, izdanoj u svibnju ove godine, unatoč nastavku rasta gospodarstva te i dalje dobrim makroekonomskim pokazateljima, strukturne ranjivosti domaćega gospodarstva povećale su se, uglavnom pod utjecajem materijalizacije rizika vezanih uz koncern Agrokor. Još uvijek neizvjestan ishod restrukturiranja tog koncerna utječe na rast rizika solventnosti i likvidnosti u sektoru nefinancijskih poduzeća te u skladu s tim na rast ranjivosti u bankarskom sektoru. Povećana neizvjesnost dovela je i do porasta domaće komponente indeksa financijskog stresa, ponajprije zbog velike kolebljivosti na domaćem dioničkom tržištu.

Znatne strukturne ranjivosti domaćega gospodarstva potvrđuje i nadalje visoka premija rizika za Republiku Hrvatsku na međunarodnim tržištima u odnosu na usporedive zemlje. Visok javni dug upućuje na potrebu za dugoročno održivom fiskalnom konsolidacijom. Stoga, iako je strukturni proračunski manjak značajno smanjen, niži proračunski manjak u prošloj godini valja promatrati i u kontekstu relativno visokih stopa gospodarskog rasta te relativno povoljnih uvjeta financiranja. U skladu s tim, radi smanjenja rizika vezanih uz državni proračun potrebno je nastaviti s naporima za smanjenje proračunskog manjka, što je trajno moguće ostvariti jedino povećanjem potencijalnih stopa rasta gospodarstva. Slično tome, iako znatno smanjene, vanjske ranjivosti mjerene omjerom inozemnog duga i BDP-a i nadalje su prisutne te čine zemlju vrlo ranjivom s obzirom na moguće promjene u uvjetima financiranja.

Proces restrukturiranja koncerna Agrokor, koji je značajno sudjelovao u hrvatskom inozemnom dugu, mogao bi smanjiti teret kamata, odnosno novčani odljev koji plaćaju subjekti iz Republike Hrvatske. Osim toga, eventualno pretvaranje duga u vlasničke udjele dovelo bi do smanjenja inozemnog duga, a restrukturiranje i otvaranje kompanija iz koncerna Agrokor prema vanjskim tržištima do rasta profitabilnosti i izvoza u srednjem roku, ali i mogućeg rasta izravnih stranih ulaganja u proizvodne kapacitete. Ipak, preduvjet je za takav razvoj događaja uspješna provedba tek započetog procesa restrukturiranja. U međuvremenu, unatoč tome što se u 2017. godini očekuju bolji rezultati poslovanja, u sektoru nefinancijskih poduzeća prevladavaju negativni rizici zbog značenja koncerna Agrokor kao dužnika, ali i kao kupca proizvoda, u prvom redu domaće prehrambene industrije, navodi se u HNB-ovoj publikaciji Financijska stabilnost.

Mapa rizika, Financijska stabilnost

Zagrebačka burza u društvu ‘velikih igrača’

Od 2010. Zagrebačka burza uvela je neke značajne novitete na domaće tržište kapitala – pokrenuta je specijalistička trgovina (market making), započelo je trgovanje strukturiranim proizvodima, Burza je počela upravljati Multilateralnom trgovinskom platformom, uvedeno je osam novih indeksa, a započelo je i izdavanje LEI oznaka, navodi se u dokumentu Zagrebačka burza d.d. iz svibnja 2016. Zajedno s Bugarskom i Makedonskom burzom, Zagrebačka burza 2014. godine osnovala je društvo SEE LINK s ciljem stvaranja regionalne infrastrukture za trgovanje dionicama uvrštenima na ta tri tržišta. Platforma je postala funkcionalna krajem prvog kvartala 2016. i omogućit će lakši i efikasniji pristup investitorima na tržište čija je ukupna vrijednost gotovo 30 milijardi USD. Na samome kraju 2015. godine, Zagrebačka burza uspješno je završila proces preuzimanja Ljubljanske burze od CEE Stock Exchange Group. Već 25 godina Zagrebačka burza predvodi trendove u razvoju regionalnog tržišta kapitala.

Prema Mjesečnom izvješću Zagrebačke burze za travanj 2017., zamjetno je usporavanje negativnog trenda. U travnju je promet dionicama unutar knjige ponuda bio -31,2% niži nego mjesec ranije, a ukupan promet unutar knjige ponuda bio je -13% slabiji nego u ožujku. Pad ukupnog prometa donekle je ublažilo trgovanje obveznicama, čiji je promet unutar knjige ponuda porastao +197,4%, dok izraziti rast ukupnog volumena od +273,2% svjedoči o intenzivnom trgovanju. Indeksi su većinom zabilježili negativan rezultat, uz rijetke iznimke (CROBEXindustrija +7,3% i CROBEXtransport +0,3%). Kao i u ožujku, i ovaj mjesec najviše je korigiran CROBEXnutris (-25,3%). CROBEX i CROBEX10 nastavili su negativan trend, iako je on donekle usporen u odnosu na mjesec ranije, a ukupna tržišna kapitalizacija bila je -1,8% manja nego u prethodnom mjesecu.

Kretanja na hrvatskom i svjetskom tržištu kapitala

O tržištu kapitala u Hrvatskoj razgovarali smo s Aleksandrom Bojanić iz HANFA-e. Kako nam je ispričala, tržište kapitala sastoji se od trgovine financijskim instrumentima na uređenom tržištu (burza) i izvan njega. U Republici ga Hrvatskoj čine: Zagrebačka burza d.d. Zagreb (tržišni operater i operater multilateralne trgovinske platforme – MTP), Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. Zagreb (SKDD; operater središnjeg depozitorija nematerijaliziranih vrijednosnih papira i operater sustava poravnanja i namire nematerijaliziranih vrijednosnih papira te operater Fonda za zaštitu ulagatelja), ulagatelji (investitori) u financijske instrumente, posrednici (investicijska društva, kreditne institucije i ostali), izdavatelji vrijednosnih papira i ostalih financijskih instrumenata te Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA; nadzorno tijelo u čiji djelokrug i nadležnost spada nadzor financijskih tržišta, financijskih usluga te pravnih i fizičkih osoba koje te usluge pružaju).

Stručnjaci se slažu da je na svjetskom tržištu kapitala iza nas turbulentno razdoblje, s obzirom na političku nestabilnost koja traje već duže vrijeme. U Hrvatskoj su se također dogodili određeni poremećaji, u najvećem dijelu nastali zbog krize Agrokora. Sveukupni promet na Zagrebačkoj burzi skočio je u prvom tromjesečju ove godine u odnosu na zadnji kvartal prošle za gotovo 30%, uglavnom zahvaljujući nevjerojatnom skoku prometa dionicama od 111%.

Najviše se trgovalo dionicama Leda, Adris grupe, Jamnice, Valamar Riviere i HT-a, a najveću tržišnu kapitalizaciju postigle su dionice INA-e, Zagrebačke banke, PBZ-a, HT-a i Janafa, vidljivo je iz Mjesečnog izvješća Zagrebačke burze za travanj 2017.

Struktura prometa dionicama, Mjesečni izvještaj za travanj 2017. – Zagrebačka burza

Stabilnost hrvatske kune

Pojačana kolebljivost međunarodnih financijskih tržišta i politička neizvjesnost oko ekonomskih politika u pojedinim razvijenim zemljama povećavaju rizike povezane s mogućim pooštravanjem uvjeta financiranja, dok nastavak domaćega gospodarskog oporavka i konsolidacija javnih financija donekle smanjuju rizike koji bi mogli ugroziti financijsku stabilnost zemlje, navodi se u publikaciji HNB-a Financijska stabilnost iz svibnja 2017.

Hrvatska kuna godinama drži stabilan tečaj te postoji određena bojazan javnosti oko toga što možemo očekivati prijeđe li Hrvatska na euro. O tome se govorilo 31. ožujka na 5. susretu guvernera regije, kojem je domaćin bio guverner Hrvatske narodne banke, Boris Vujčić (izvor: HNB). Izražen je zajednički stav da će se monetarni režimi kretati prema bližoj integraciji s eurozonom, jer u malim i otvorenim ekonomijama, kakve su ekonomije u regiji, monetarni suverenitet ne donosi posebne benefite. Prema najavi guvernera Vujčića, uskoro se očekuje izlazak dokumenta Eurostrategije u izdanju HNB-a. U tom dokumentu bit će izračuni koristi i mogućih rizika ulaska u eurozonu, što će u konačnici poslužiti za argumentiranu javnu raspravu. U Hrvatskoj je valutni rizik osobito izražen zbog visoke devizne zaduženosti svih sektora koja premašuje 500 milijardi kuna, što je više od jednog i pol hrvatskog BDP-a (od čega se 220 milijardi kuna odnosi na državu, oko 200 milijardi kuna na poduzeća i oko 80 milijardi kuna na stanovništvo).

Valutni rizik predstavlja teret za gospodarstvo jer pogoršava uvjete financiranja. U takvim uvjetima monetarna politika nužno se fokusira na održavanje stabilnosti tečaja kao osnovnog preduvjeta za očuvanje financijske stabilnosti. Za monetarnu politiku koja djeluje uz takva ograničenja postoje dvije potencijalne opcije za smanjenje valutnog rizika – jedna je politika deeuroizacije, a druga je uvođenje eura kao vlastite valute. Guverner je na panelu rekao da je, s obzirom na ograničene mogućnosti monetarne politike u smanjivanju stupnja euroiziranosti gospodarstva, za Hrvatsku uvođenje eura optimalna strategija za uklanjanje visokog valutnog rizika kojem je zemlja izložena. U skladu s tim, uvođenje eura za Hrvatsku bio bi najbolji put i za razvoj investicija i za ekonomski rast. Prednosti ulaska u eurozonu su uklanjanje valutnog rizika, smanjenje troška zaduživanja, smanjenje rizika likvidnosti za banke, itd., poručio je guverner Vujčić.

 Hrvatska – investicijski potencijal s birokratskom kočnicom

O Hrvatskoj se najčešće govori u superlativima, međutim, potencijalni investitori nerijetko odustaju od investicija zbog velikih birokratskih poteškoća s kojima se trebaju izboriti ako žele investirati u Hrvatskoj. Ima li promjena u pogledu investiranja u Hrvatskoj doznajemo od Aleksandre Bojanić iz HANFA-e.

Investicijska društva (brokerske kuće) i kreditne institucije (koje su za pružanje investicijskih usluga dobile odobrenje) posrednici su na tržištu kapitala, ispričala nam je. Usluge posrednika na tržištu kapitala koriste ulagatelji (investitori) u financijske instrumente, a to su: građani, trgovačka društva, investicijski i mirovinski fondovi, društva za osiguranje, kreditne institucije (banke) i dr. Svi oni trguju financijskim instrumentima izdavatelja (kompanije koje nude financijske instrumente radi trgovanja, odnosno prikupljanja kapitala).

U zadnjih par godina ukupan broj ulagatelja u investicijske fondove bilježi kontinuirani porast, i to uglavnom fizičkih osoba, dok broj pravnih osoba bilježi pad. Na kraju prvog kvartala 2017. bilo je otprilike 217.480 ulagatelja u investicijske fondove, od čega je bilo otprilike 215.220 fizičkih osoba i 2.260 pravnih osoba. U odnosu na kraj četvrtog kvartala 2016. kad je u fondove ulagalo otprilike 213.570 osoba povećao se broj fizičkih osoba za otprilike 0,77 %, a smanjio se broj pravnih osoba za otprilike 2,58 %.

Makroekonomski pokazatelji za Hrvatsku i budućnost mirovina

Makroekonomski pokazatelji za Hrvatsku (izvor: HNB) za razdoblje od 2012. do 2016. godine pokazuju, između ostalog, da je BDP u stalnom rastu i za zadnji kvartal je iznosio 2,5%, da je tečaj kune stabilan u posljednjih 5 godina, da postoji blagi rast izvoza roba i usluga, kao i blagi pad inozemnog duga te da je smanjena stopa nezaposlenosti. Kako ukazuju brojke, hrvatsko je gospodarstvo u usponu te se prema europskim statistikama smješta u sam vrh prema rastu.

Ipak, postoje gorući problemi u segmentu mirovina. Naime, prema publikaciji Demografski razvoj Hrvatske kao temelj planiranja mirovinskog sustava, demografa i profesora sa zagrebačkog PMF-a, Stjepana Šterca, mirovinski sustav kakav trenutno poznajemo je dugoročno neodrživ. Razloga za to je više. Stopa mortaliteta je drastično premašila stopu nataliteta u Hrvatskoj, u posljednjih 5 godina zemlju je napustilo oko 5% ukupne populacije, i to radno sposobne populacije, a nastavi li se takav trend i nadalje, svakih 5 godina, izgubit ćemo dvije generacije ljudi, a za 10 godina imat ćemo 30% populacije starije od 60 godina. Podatci za 2015. pokazuju da je bilo 1.413 637 zaposlenih osoba na 1.228 020 umirovljenika. Drugim riječima, Hrvatska prolazi kroz proces depopulacije i ne promijeni li se demografska politika, budućnost mirovinskog sustava neće izgledati dobro.

Kunski krediti tvrtkama za obrtna sredstva i investicije u porastu

Nedavno su Europski investicijski fond (EIF) i Privredna banka Zagreb d.d. (PBZ) potpisali sporazum u okviru programa COSME, doznajemo od Dražena Dumančića iz PBZ-a. Sporazum je ostvaren zahvaljujući podršci Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU). EFSU je središnji stup Plana ulaganja za Europu Europske komisije.

Navedenim sporazumom PBZ-u se omogućuje lansiranje tri nova kreditna proizvoda namijenjena mikro i malim te srednje velikim poduzećima (MSP). Mikro i malim poduzećima bit će dostupni kredit za financiranje investicija te kredit za obrtna sredstva, a srednje velikim poduzećima kredit za financiranje investicija. Zahvaljujući jamstvu EIF-a u okviru programa COSME i financijskoj potpori EFSU-a, krediti će se odobravati uz znatno manje zahtjeve za instrumentima osiguranja.

Očekuje se da će kredite tijekom sljedeće tri godine iskoristiti 600 hrvatskih mikro, malih te srednje velikih poduzetnika, koji će zahvaljujući tim kreditima moći proširiti poslovanje, uvesti inovacije i otvoriti nova radna mjesta. Iz COSME programa odobrit će se ukupno 350 milijuna kuna kredita, pri čemu obrtnici te mali i srednji poduzetnici koji zapošljavaju manje od 50 djelatnika i ostvaruju godišnji prihod manji od 10 milijuna kuna  mogu dobiti kredit za tekuću likvidnost, u kunama, u iznosu do 250.000 kuna  i na rok do 3 godine (36 mjeseci), samo uz mjenice i zadužnice, dok za investicije, obrtnici i  poduzetnici s manje od 250 zaposlenih, mogu dobiti i kredit u kunama na rok do 7 godina (84 mjeseca). Maksimalan iznos kredita je 1 milijun kuna, a uz mjenice i zadužnice kao instrument osiguranja uzima se zalog na predmetu investicije. Bitno je istaknuti da se kod COSME kredita ne traži hipoteka na nekretninu, u zaključku dodaje Dumančić.

Povezani članci

  • Ovu prijavu možete u svako doba povući, na kraju svakog Newslettera. Daljnje informacije možete pronaći u našim Pravilima Privatnosti.

Ukoliko želite bez ograničenja čitati i preuzimati naše edukativne materijale registrirajte se. Za preuzimanje odabranog sadržaja, možete unijeti i e-mail adresu, na koju ćemo vam proslijediti poveznicu.

  • Više informacija kako skupljamo, obrađujemo i štitimo Vaše osobne podatke dostupne u našim Pravilima Privatnosti.

x

Ova stranica koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke
mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku, a više o tome možete pročitati ovdje.

Slažem se Ne Slažem se