Modeli poslovanja u energetici, od proizvodnje preko distribucije, pa do potrošnje, iz korijena se mijenjaju. U Hrvatskoj i zemljama regije te se važne promjene ne prate pa će nam ih drugi, kada te promjene usvoje i provedu ih kod sebe, prodavati kao skupu visoku tehnologiju i poslovne modele.
Hrvatskoj je što hitnije potrebna nova energetska strategija usklađena s promjenama na tržištu te s energetskim smjernicama Europske unije. U Hrvatskoj udruzi poslodavaca ističu kako nova energetska strategija mora sadržavati planirani udio utrošaka energenata i ciljanih energetskih izvora za projekciju potreba hrvatskog gospodarstva za 2030. i 2050. godinu, koji će zadovoljavati hrvatske potrebe u smislu stabilnog rasta gospodarstva, održivog razvoja i zadovoljenja socijalnog aspekta. Usto, strategija mora ispuniti zahtjeve energetske učinkovitosti i potrebu smanjenja emisije stakleničkih plinova tijekom implementacije i primjene. Stručnjaci su utvrdili kako u energetskom sektoru Hrvatska ima potencijale u projektima vrijednima 8 milijardi eura, pa strategija mora biti osmišljena za privlačenje sredstava za njihovo financiranje iz fondova EU.
Kako će rast cijene energenata opteretiti hrvatsko gospodarstvo?
Još početkom veljače nagađalo se koliko će poskupjeti električna energija zbog rasta naknada koju će plaćati za obnovljive izvore energije (OIE). S početkom godine opskrbljivačima električnom energijom na domaćem tržištu trebala je prestati obveza plaćanja naknada za električnu energiju iz OIE, pa se očekivalo kako će se taj teret prebaciti na potrošače. No, krajem prošle godine Vlada je produžila opskrbljivačima obvezu plaćanja naknada za OIE do kraja ove godine.
Ipak, rast naknada za OIE utječe na tržišnu cijenu električne energije, pa je jasno kako će to netko morati plaćati i nakon 2017. godine. S obzirom na to da sljedećih godina u elektroenergetski sustav ulazi još nekoliko većih OIE, iznos naknada će dodatno rasti, a to znači da će veću tržišnu cijenu električne energije (nekoliko stotina milijuna kuna) makar dijelom snositi potrošači, i domaćinstva i gospodarski sektor. Doda li se tome rast cijene plina na tržištu i regulatorne promjene koje ograničavaju tzv. socijalnu cijenu tog energenta od države, imat ćemo značajnije povećanje cijena ključnih energenata.
Što Vlada bude duže zadržavala tzv. socijalne cijene energenata, to će njihov negativni utjecaj na nacionalni BDP biti veći.
Cijena plina je, prije svega zbog izrazito hladne protekle zime, na burzama rasla za čak 70%. Usto, s prošlom godinom, prema odluci Europske komisije, završila je obveza INA-e da HEP-u isporučuje domaći plin po reguliranim cijenama. INA, naime, plin iz svojih izvora u Hrvatskoj od ove godine može prodavati na inozemnom tržištu jer ga nema obvezu isporučivati HEP Toplinarstvu koje regulira Vlada. S obzirom na takve okolnosti, stručnjaci su procijenili kako cijena plina potrošačima u Hrvatskoj mora odmah porasti za najmanje 20%. No, i u tom slučaju intervenirala je Vlada odlukom da plin domaćinstvima neće poskupjeti. Očito je kako razliku između tržišne i regulirane niže cijene domaćinstvima netko mora platiti, a to će, izvjesno je, biti HEP.
I u slučaju električne energije i u slučaju plina odluke o zadržavanju postojećih cijena unatoč nepovoljnim tržišnim uvjetima, odnosno rasta cijena tih energenata, vjerojatno će biti kratkoročnije mjere i oba energenta će kućanstvima morati poskupjeti. Pri tome je za sada nepoznato koliko će rast cijena dva najvažnija energenta dodatno opteretiti hrvatsko gospodarstvo, odnosno koliko će negativno utjecati na nacionalni BDP.
Pasivni otvor prema liberalizaciji tržišta energenata
Energetika u svijetu je u radikalnim promjenama. Razvoj naprednih tehnologija, poput skladištenja energije, iz korijena mijenja globalne tržišne odnose i donosi nove poslovne modele. Kako nam je rekao suvlasnik tvrtke Nova Commodies d.o.o. iz Srbije, Nenad Savić, promjene na tržištu su izazovne.
-Energetikom su desetljećima dominirale vertikalno integrirane kompanije koje su ujedno i proizvođači, po pravilu kapitalno intenzivni i inertni sustavi. Sada se model poslovanja iz korijena mijenja, imamo nove sudionike na tržištu, njihov brz rast, u njihovim su poslovnim modelima integrirana telekomunikacijska tehnologija, digitalizacija procesa kroz poslovne modele. Mijenja se način na koji se energija proizvodi, kao što se mijenjaju i modeli upravljanjem prijenosa i distribucije električne energije. U konačnici mijenja se i način na koji se upravlja potrošnjom energije. Naime, kupac energije postaje sve važniji u cjelokupnom lancu od proizvodnje do potrošnje energije, i to uzrokuje duboke poslovne promjene – objasnio nam je Savić, dodajući kako, nažalost, naša regija uglavnom stoji po strani tih važnih promjena i čeka da nas „zapljusnu“ kada ih drugi usvoje i provedu, te nam ih onda počnu prodavati kao skupu visoku tehnologiju i poslovne modele.
-Energetsko tržište u zemljama jugoistočne Europe dijelom je liberalizirano, no glavni je problem nedostatak dovoljno razvijenih podzakonskih akata. Postoji svojevrstan pasivni otpor prema njihovom daljnjem razvijanju, što sprječava stvaranje ravnopravne tržišne utakmice – kaže Savić te dodaje kako zbog takve situacije nacionalnim tržištima u regiji dominiraju državne elektroprivrede koje uglavnom krajnjim korisnicima isporučuju električnu energiju ispod tržišnih cijena.
-Posljedica takve politike je što su nacionalne elektroprivrede, uslijed nedostatka investicija, sa zastarjelim portfeljem elektrana i prijenosnih sustava te viškom zaposlenih. Ništa bolja situacija nije ni s nacionalnim politikama prema OIE. Investiranje u OIE je nužno, no modeli kakvi se sada primjenjuju u regiji nisu održivi – ističe Nenad Savić, koji smatra kako postojeće subvencioniranje OIE za relativno siromašne zemlje u regiji nije dugoročno održivo.
Kako smanjiti energetsku ovisnost od uvoza
Umjesto u što veću energetsku ovisnost, Hrvatska, kako primjećuju u Hrvatskoj gospodarskoj komori, zbog loše privatizacije INA-e postaje i uvoznik naftnih derivata, što nitko prije nekoliko godina nije očekivao. Kako bi zadovoljila svoje energetske potrebe, Hrvatska mora iznaći načine izgradnje novih energetskih izvora, pa i s fosilnim gorivima, upozoravaju iz HGK, dodajući kako je nužno i daljnje istraživanje prirodnih resursa.
U Ministarstvu gospodarstva i obrta smatraju kako treba bolje iskoristiti potencijale OIE u vjetru i sunčevoj energiji te u hidroenergiji.
-Vezano uz istraživanje ugljikovodika, treba istaknuti da će fokus biti na istraživanjima ugljikovodika na kopnu, u panonskom dijelu Hrvatske i Dinaridima. Treba reći da je Panonski bazen u Hrvatskoj vrlo dobro istražen, da je izbušeno više od 4.000 bušotina, što znači da je to vrlo zreli bazen i ta će činjenica privući kompanije koje su specijalisti u razradi i proizvodnji starih naftnih polja. Pri tom će se voditi računa da se istraživanja provedu u skladu s najvišim ekološkim standardima. Nastojat ćemo u budućnosti valorizirati i geotermalni potencijal panonskog bazena, koji je znatan zbog visokog geotermalnog gradijenta – rekli su nam iz Ministarstva gospodarstva.
Europska komisija je sredinom ožujka dodijelila Hrvatskoj 142.638.013 eura u području transeuropske energetske infrastrukture, u okviru Instrumenta za povezivanje Europe za razdoblje 2014.-2020. Instrument za povezivanje Europe (Connecting Europe Facility) ključni je instrument financiranja za promicanje razvoja, zapošljavanja i konkurentnosti putem ciljanih infrastrukturnih investicija na europskoj razini. Usmjeren je na ulaganje u infrastrukturne prioritete Europe u području energetike, telekomunikacija i transporta.
Za izradu studije izvedivosti budućeg plutajućeg LNG terminala kod otoka Krka dodijeljeno je 747.000 eura, za izgradnju LNG terminala 101.400.000 eura (27,94 posto od ukupne cijene) te za dogradnju elektroprijenosne mreže između Slovenije i Hrvatske, odnosno izgradnju tzv. pametne mreže 40.489.013 eura.
EU najviše zainteresirana za LNG terminal
Ukupna procijenjena cijena izgradnje plutajućeg LNG terminala kod Krka iznosi 383,6 milijuna eura te Hrvatska mora pronaći strateškog partnera koji će sufinancirati projekt. Problem je što za njega nije osigurana poslovna dobit jer će ona ovisiti o tržišnim prilikama, ali je strateški važan kao alternativni pravac opskrbe u slučaju blokade isporuke plina iz Rusije u Europu.
Drugo izvješće o stanju energetske unije pokazuje da su u Europi u tijeku modernizacija gospodarstva EU i prelazak na niskougljično gospodarstvo. Kad je riječ o emisijama stakleničkih plinova, energetskoj učinkovitosti i OIE, Europa je na dobrom putu da ostvari svoje ciljeve za 2020. godinu.
U geopolitičkom okruženju podložnom brzim promjenama, uspješna energetska unija od ključne je važnosti za zaštitu dugoročnih gospodarskih interesa i dobrobiti EU. Zbog toga je rad na razvoju energetske unije zadnjih mjeseci uključivao i veću usmjerenost na jačanje sigurnosti opskrbe energijom, veći izvoz niskougljičnih tehnoloških rješenja EU i jačanje njene industrijske konkurentnosti. U takvim okolnostima Komisija je u Hrvatskoj odlučila sufinancirati izgradnju plutajućeg LNG terminala kod Krka.
EU u cjelini i dalje dobro napreduje u ostvarivanju ciljeva energetske unije. Godine 2015. emisije stakleničkih plinova u EU bile su 22% manje u odnosu na razine iz 1990. EU je na dobrom putu i u sektoru obnovljivih izvora energije u kojem je, na temelju podataka iz 2014., udio obnovljivih izvora dosegnuo 16% konačne bruto potrošnje energije u EU.
Na čekanju 531,8 milijuna eura europskog novca za energetiku
Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) u suradnji sa Zelenom akcijom analizirao je apsorpciju novca iz EU fondova za projekte OIE u razdoblju 2014.-2017. Rezultati su više nego razočaravajući.
Ukupna predviđena sredstva u Operativnom programu Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. za revitalizaciju hrvatske energetske infrastrukture iznose 531,8 milijuna eura.
Do kraja 2016. raspisano je natječaja za postizanje strateških ciljeva energetske učinkovitosti i OIE u vrijednosti 47 milijuna eura, no na njima je povučeno tek 9,4 milijuna eura. To je tek 2% od ukupno raspoloživog novca, jer potencijali su ogromni. Od 531,8 milijuna eura ukupni iznosi investicija za revitalizaciju energetskog sektora u okviru sredstava iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. (OPKK) su: OIE – energija Sunca 35 milijuna eura, energija biomase 60 milijuna eura, energetska učinkovitost javne infrastrukture 181,8 milijuna eura, energetska učinkovitost stambenih zgrada 90 milijuna eura, napredni distribucijski sustavi 20 milijuna eura, visokoučinkovita kogeneracija i centralizirani toplinski sustavi 80 milijuna eura, energetska učinkovitost i demonstracijski projekti u malim i srednjim poduzećima 20 milijuna eura, okolišno prihvatljivi procesi i učinkovitost resursa u malim i srednjim poduzećima 20 milijuna eura te energetska učinkovitost u velikim poduzećima 25 milijuna eura.
Da bi se iskoristila ta sredstva potrebna je brza reakcija. Uz potpuno iskorištenje Operativnog programa Konkurentnost i kohezija namijenjenih za OIE u samo sedam godina, ističu iz DOOR-a, udvostručili bi se kapaciteti u fotonaponu i postrojenjima na biomasu, i to samo u nekim industrijskim granama te djelatnostima turizma i trgovine.
Također, investicije u energetski sektor omogućile bi prelazak 10.451 kućanstva u viši energetski razred i 55.100 GWh godišnje uštede primarne energije u javnim zgradama i 167 GWh u stambenom sektoru.
Plin – gorivo za tranziciju u eru čiste i obnovljive energije
Prirodni plin je energent koji će sve više dobivati na važnosti zbog pozitivnih učinaka na okoliš, a stručnjaci ga nazivaju najvažnijim energentom u tranzicijskom razdoblju prema eri čiste i obnovljive energije.
-U energetici Hrvatske prirodni plin dobit će na važnosti i u količinskom učešću, što je u skladu s planovima i očekivanim zahtjevima u potrošnji energenata na razini EU i globalno u nadolazećim desetljećima. Prirodni plin pomiruje kriterij energetskog potencijala i zahtijeva smanjenja emisija CO₂ te predstavlja važan energent u tranziciji prema niskougljičnom gospodarstvu, nadasve u udjelu proizvodnje elektroenergije, ali imat će sve veću ulogu kao alternativno gorivo za teška vozila i velike brodove, kao ukapljeni PP (LNG) i stlačeni PP (CNG) u nadolazećem razdoblju – smatraju u HUP-u.
Značaj ugljikovodika u Hrvatskoj potvrđen je i odlukom Vlade o provedbi projekta LNG terminala na otoku Krku, a prihvatni terminal strateški je investicijski projekt za državu i važan čimbenik u diversifikaciji opskrbe prirodnim plinom, kao i u povećavanju sigurnosti opskrbe prirodnim plinom za zemlje jugoistočne Europe. HUP upozorava da, kako bi projekt bio uspješan, treba osigurati preduvjete, osim onih da se, ukoliko se želi da LNG terminal kod Krka bude isplativ, mora voditi računa i o izgradnji interkonekcija sa susjednim zemljama i njihovom mrežom, kao i o osiguranju velikih potrošača za razdoblje nakon izgradnje.
Sigurnost i diversifikacija opskrbe plinom prioritet EU
-Direktivom (EU) 2009/73/EC Europskog parlamenta i Vijeća definiraju se opća pravila internog tržišta prirodnog plina te se omogućava interno energetsko tržište, ali to tržište ostaje rascjepkano zbog nedovoljnog broja interkonekcija između nacionalnih energetskih mreža i iskorištenosti postojeće energetske infrastrukture – rekao nam je energetski stručnjak Igor Grozdanić, dodavši kako je EK još u listopadu 2011. izdala prijedlog Uredbe o smjernicama za Transeuropsku energetsku infrastrukturu kojom je utvrđeno 12 strateških transeuropskih prioriteta energetske infrastrukture, čija je implementacija do 2020. ključna za postizanje ciljeva energetske politike EU. Dakle, dovršenje internog tržišta, pouzdanost opskrbe prirodnim plinom i diversifikacija opskrbe postaju prioriteti europskih država.
Na drugoj PCI listi, od 18. studenog 2015. godine, projekti tvrtke Plinacro d.o.o. nalaze se na prioritetnom koridoru plinske interkonekcije sjever-jug u srednjoistočnoj i jugoistočnoj Europi (Priority Corridor North-South Gas Interconnections in Central Eastern and South Eastern Europe (“NSI East Gas”).
EU financiranje pametne elektromreže Slovenija – Hrvatska
Bilateralni tehnički razgovori između dva operatora prijenosnog sustava, ELES d.o.o., sistemski operater prenosnega elektroenergetskega omrežja (ELES) iz Slovenije te Hrvatskog operatora prijenosnog sustava d.o.o. (HOPS) iz Hrvatske tijekom 2014. godine ukazali su na mnoge sličnosti u nedostatku fleksibilnosti elektroenergetskih sustava (EES) u pogledu regulacije iznosa napona i frekvencije. Tada su stručnjaci ukazali kako bi slabosti prijenosne mreže potencijalno mogli ugroziti daljnji razvoj objekata za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije (OIE) te ugroziti operativnu pouzdanost EES-a.
Stoga su dva operatora prijenosnog sustava, ELES i HOPS, te dva operatora distribucijskog sustava SODO sistemski operater distribucijskega omrežja z električno energijo d.o.o. (SODO) iz Slovenije i HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. (HEP ODS) iz Hrvatske, počeli suradnju s ciljem pronalaska rješenja koje bi bilo primjenjivo u obje države. Temeljem te suradnje zaključeno je da bi najbolje rješenje bilo u vidu međunarodne suradnje u primjeni pametnih mreža (Smart Grid), s kojim bi se povećala tehnička i ekonomska učinkovitost investiranog kapitala, ljudskih resursa i tehničke stručnosti.
HOPS, ELES, HEP ODS i SODO zajednički su predali Europskoj komisiji prijedlog projekta Sincro.Grid za ulazak na PCI listu projekata naprednih mreža (Projects of Common Interest in the field of Smart Grids).
Na Drugom sastanku tematske grupe Europske komisije Smart Grid Deployment, koji je održan u Bruxellesu 17. travnja 2015. godine, izvršena je stručna evaluacija projekta od strane Zajedničkog istraživačkog centra DG JRC (Joint Research Centre), koja je pokazala da je projekt Sincro.Grid vrlo dobar prema svim glavnim tehničkim kriterijima ocjene projekata.
Svrha projekta je korištenjem naprednih tehničkih sustava i algoritama upravljati tokovima snaga na način da se poboljša kvaliteta napona u EES i poveća prijenosna moć postojećih vodova, te time osigura bolja integracija OIE u EES i poveća sigurnost opskrbe kupaca.
Virtualni prekogranični kontrolni centar (Virtual Cross-border Control Centre – VCBC) bit će integriran u postojeće upravljačke sustave operatora prijenosnog i distribucijskog sustava Slovenije i Hrvatske. Kontrolni centar će se sastojati od namjenske IT infrastrukture i alata koje će operatori koristiti za učinkovito i koordinirano upravljanje s obnovljivim izvorima energije.
Oprema i funkcije virtualnog centra će se rasporediti između postojećih kontrolnih sustava operatora (HEP OPS i HEP ODS). Uspostavit će se napredni algoritmi za optimizaciju regulacije iznosa napona, sekundarne rezerve te pogona mreže u stvarnom vremenu koristeći dinamičko određivanje prijenosne moći vodova.
Svrha projekta Sincro.Grid je da se korištenjem naprednih tehničkih sustava i algoritama upravlja tokovima snaga na način da se poboljša kvaliteta napona u elektroenergetskom sustavu i poveća prijenosna moć postojećih vodova, te time osigura bolja integracija obnovljivih izvora energije u elektroenergetski sustav i poveća sigurnost opskrbe kupaca.
Operatori prijenosnih sustava će u projektu Sincro.Grid biti odgovorni za provedbu predviđenih tehnologija u vlastitu mrežu, dok će operatori distribucijske mreže unaprijediti nadzor stanja distribucijske mreže u cilju korištenja naprednih alata za bolje prognoziranje. Upravljački centri operatora distribucijske i prijenosne mreže bit će spojeni putem ICT infrastrukture i integracije sustava.
Projekt Sincro.Grid nastavak je dobre dugogodišnje suradnje dvaju operatora prijenosnih sustava HOPS-a i ELES-a, rekao je Miroslav Mesić, predsjednik Uprave HOPS-a, posebno jer je riječ o projektu od posebnog interesa Europske komisije, čije će očekivane učinke kroz aktivnije korištenje infrastrukture osjetiti svi partneri uključeni u projekt.
