Gospodarstvo
Komparativna prednost prerade drva i proizvodnje namještaja, uz svoju povezanost sa šumarstvom u lancu stvaranja dodane vrijednosti, pravi su primjer kružne ekonomije kao novoga koncepta ekonomije Europske unije te stoga njeni protagonisti smatraju nužnim da ju Vlada proglasi strateškom gospodarskom djelatnošću.
Prerada drva i proizvodnja namještaja zajedno sa šumarstvom pripadaju kategoriji najperspektivnijih industrijskih djelatnosti u Republici Hrvatskoj, ostvaruju 3,6% BDP-a, u ukupnom nacionalnom izvozu sudjeluju s 10,4%, odnosno prihoduju 1,1 milijardi eura deviznih priljeva.
Drvoprerađivačka industrija izvozom ostvaruje 65% prihoda, koristi 94% domaće sirovine i osigurava intenzivno zapošljavanje na ruralnim područjima. Na šumi temeljene industrije u Hrvatskoj zapošljavaju 53.000, a sama drvna industrija ukupno 35.000 radnika, što, također, ima veliki socijalni značaj. Redovito proteklih godina ostvaruje dvoznamenkasti rast, kako u izvozu, tako i u proizvodnji, koja je u 2015. porasla za čak 14,3%. Budući da drvoprerađivačka industrija sadrži sve elemente kružne i zelene ekonomije koja postaje vodeća europska politika, jasno je da je u toj industriji golemi još neiskorišteni potencijal.
Strategija razvoja proizvoda više dodane vrijednosti
Zbog tog potencijala Ministarstvo poljoprivrede nedavno je izradilo Nacrt Strategije razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja Republike Hrvatske 2017.-2020. s Akcijskim planom provedbe 2017.-2019. Nacrt Strategije s Akcijskim planom prvi je nacionalni dokument izrađen nakon ulaska u EU, kojim se planira strateški razvoj drvoprerađivačkih djelatnosti, čime se za tu gospodarsku djelatnost prihvaćaju načela i vođenje politika u europskim okvirima. Nužnost takve strategije proizašla je iz činjenice da dosadašnjim pristupom ekonomskim djelatnostima prerade drva i proizvodnje namještaja nije bilo moguće stvoriti preduvjete za njihov razvoj, što je uvidjela i Vlada.
Strategija bi trebala omogućiti stvaranje preduvjeta za restrukturiranje postojećeg nezadovoljavajućeg stanja u preradi drva i proizvodnji namještaja te oblikovati ekonomski privlačno okruženje za nova ulaganja i prostor za razvoj novih poslovnih subjekta. -Taj dokument naglašava smjernice za postizanje strateških ciljeva drvoprerađivačke industrije. Temeljni preduvjet da bi se iskoristili svi potencijali jest da Vlada promijeni gospodarsku strategiju, te drvoprerađivačku i na šumi temeljene industrije uvrsti u strateške hrvatske industrije. Temeljni razlog za takav pristup jest osobito vrijedan raspoloživi resurs, hrvatske šume, koje čine 48% teritorija Hrvatske. Taj resurs naša je ključna komparativna prednost, a na toj osnovi otvara se ogroman prostor za rast, razvoj, investicije i zapošljavanje – smatra predsjednik HUP-Udruge drvne i papirne industrije, Renato Radić.
Daniel Smiljanić, predsjednik Udruženja drvoprerađivačke industrije Hrvatske gospodarske komore, pohvaljuje što je Strategija dobro identificirala ograničenja za rast i razvoj prerade drva i proizvodnje namještaja te je ujedno predložila mjere i aktivnosti za ostvarenje razvojnih smjernica. -Jasno su postavljani ciljevi rasta i razvoja drvnog sektora. Bitno je naglasiti da mi sami, gospodarstvenici, trebamo pridonijeti provedbi Strategije, naravno, u mogućim okvirima svojega poslovanja i proizvodnje – ističe Smiljanić.
Najperspektivnija industrijska grana u Hrvatskoj
Drvoprerađivački sektor u potpunosti je zaokružio svoj privatizacijski i tranzicijski ciklus i vrlo konkurentno nastupa na svjetskom tržištu, štoviše, u nekim tržišnim nišama uspijeva zauzeti i vrlo značajne i prepoznatljive pozicije, poput proizvodnje parketa, koja zauzima četvrto mjesto u svijetu u proizvodnji masivnih podova. Drvoprerađivačke i šumarske tvrtke i udruženja integrirani su u europske i svjetske asocijacije, posjeduju relevantne tržišne i razvojne informacije i aktivni su dionici usvajanja sektorskih dokumenata i globalnih tržišnih procesa.
-Drvoprerađivačka industrija, te druge na šumi temeljene industrije, trebaju pripadati u skupinu važnih, strateških grana hrvatskoga gospodarstva. Na šumi temeljena industrija je potpuno komplementarna s prevažnom turističkom i poljoprivredno-prehrambenom industrijom, imaju vrlo izražen sinergijski učinak, te zajedno mogu biti najvidljiviji elementi nacionalnog identiteta i konkurentnosti na globalnom tržištu. Dakle, to bi bio troplet plave (more), zelene (poljoprivreda) i smeđe (šume) magistrale – mišljenja je Renato Radić, ističući kako potencijal smeđe magistrale, tj. šuma i na šumi temeljenih industrija, nažalost, nije dovoljno prepoznat i iskorišten.
Predsjednik HUP-Udruge drvne i papirne industrije upozorava na nezadovoljavajuću razinu novostvorene vrijednosti u industriji namještaja u odnosu na utrošenu sirovinu, na visoke troškove energije i skupe izvore financiranja.
Drvo – uvijek dobar odabir za opremanje interijera
Suvremeno stanovanje, temeljeno na ekološkoj i socijalnoj osviještenosti, ističe drvo kao neizostavni materijal za uređenje prostora u kojem živimo, radimo ili se opuštamo. Premda je Hrvatska bogata kvalitetnim drvnim resursima koji imaju niz prednosti, upotreba drveta jedna je od najnižih u Europi, svega 0,1m2 po stanovniku godišnje.
Zbog svoje trajnosti i postojanosti, načina obrade, elastičnosti, specifičnosti godova, kao i mogućnosti oblikovanja, drvo je jedan od najboljih materijala za stvaranje prostornih vrijednosti.
Suvremena tehnologija obrade drveta upotrebljava ekološke materijale za završnu obradu drva za izradu namještaja, jer nisu štetni za zdravlje, ne otpuštaju u prostorije štetni formaldehid, smole i druge štetne sastojke, omogućuju reciklažu i biorazgradivost. Razvijena svijest o zaštiti okoliša i zdravom stanovanju bit će povod odabira ekološki tretiranog drvenog namještaja, koji je jednostavan za održavanje i preporučljiv za osobe koje pate od alergija.
Drvo ne samo da je pogodno za namještaj, bilo da je riječ o furnirskom namještaju ili od punog drveta, bilo minimalističkog ili raskošnog dizajna, nego je i najpogodniji materijal i za podove, klasični parket, lamelirani parket, brodski podovi, najpogodnije i za vrata i prozore, u kombinaciji s drugim materijalima, na primjer, aluminijem, najpraktičniji je izbor za vanjske otvore. Drvo se dizajnerski koristi i za zidne i stropne obloge, a masivni drveni namještaj posebno su vrijedni elementi interijera kroz sve stilove u povijesti jer najbolje izražava estetsku funkciju unutrašnjeg uređenja prostora.
Brandiranje hrvatskog namještaja
-Uz nedostatak kvalificirane radnu snage, općenito je u proizvodnji namještaja premalo istraživanja i novih znanja, a gotovo je zanemariva količina i vrijednost finalnih proizvoda koji nose identitet hrvatskog drva i dizajna. Strategija za drvoprerađivačku industriju trebala bi dati odgovore i na dugoročno rješavanje toj stanja te osigurati uvjete za razvoj i brandiranje hrvatskog dizajna i proizvodnje visokovrijednog namještaja – ističe Radić, dodajući kako je hitno potrebno nakon strategije donijeti odgovarajuća zakonska rješenja i propise za djelovanja drvne industrije.
Predsjednik Uprave požeške tvrtke Spin Valis Zdravko Jelčić najveći potencijal drvoprerađivačke industrije, kako je rekao za Privredni vjesnik, vidi u izvrsnoj domaćoj sirovini, u prvom redu u hrastu i bukvi. Prednost nalazi i u znanju domaćih stručnjaka i tradiciji te povoljnoj konjunkturi na europskom i globalnom tržištu, te već u velikom dijelu osvojenom inotržištu, prije svega u blizini velikog moćnog europskog tržišta, a na kojem su hrvatski drvoprerađivači tradicionalno dominantno prisutni. Da bi se ostvario taj potencijal, Jelčić ističe kako treba investirati u nove tehnologije, u znanje, u nova tržišta, nove proizvode i dizajn…
Uključivanje u EU projekte
Budući da se drvoprerađivačka industrija uklapa u sve elemente kružne i zelene ekonomije koja je vodeća europska gospodarska politika, Renato Radić upozorava kako ne koristimo sve prednosti koje donosi članstvo u EU i ne usklađujemo svoje nacionalne strategije s EU strategijama, stoga ni približno ne koristimo financijski potencijal EU fondova.
-Drvoprerađivačka i ostale na šumi temeljene industrije uklapaju se u važeće EU strategije, no sadašnje stanje hrvatske drvne industrije i financijski problemi, te dugogodišnje nerazumne ekonomske politike iscrpile su i potkapitalizirali sektor te dovele do tehničkog i tehnološkog zaostajanja. Dakle, moguće je i poželjno uključivanje projekata hrvatske drvne industrije kroz strukturne EU fondove i tu nužno očekujemo jaču potporu resornog ministarstva i Vladinih institucija – ističe Radić.
Kada je u pitanju mogućnost povlačenja sredstava iz programa i fondova Europske unije, Danijel Smiljanić smatra kako nema prepreka za apliciranje projekata poslovnih subjekata iz prerade drva i proizvodnje namještaja. Ističe kako bi apliciranju za europski novac dobro došla pomoć i sudjelovanje jedinica lokalne i područne, odnosno regionalne samouprave. -Naše će resorno ministarstvo pokrenuti projektni zadatak uspostave jedinstvenoga informacijskog i komunikacijskog sustava o izvorima (su)financiranja investicijskih ulaganja u preradu drva i proizvodnju namještaja, što će uvelike olakšati povlačenje sredstava iz programa i fondova Europske unije jer sada nedostaje izvor informacija specijaliziran samo za naše djelatnosti. Bez ulaganja u tržište, razvoj i nova znanja, teško je zamislivo veće uključenje hrvatske drvne industrije u EU i globalne tokove. EU fondovi, a osobito Centar kompetencije, izvrsne su prilike putem kojih se hrvatska drvna industrija može brže uključiti u europske projekte i europske trendove – smatra Smiljanić.
Drvna se industrija uklapa u EU projekt kružne ekonomije
-Prerada drva i proizvodnja namještaja, uz svoju povezanost sa šumarstvom u lancu stvaranja dodane vrijednosti, pravi su primjer kružne ekonomije kao novoga koncepta ekonomije Europske unije jer je gospodarski rast ovih djelatnosti primarno baziran na osnovi održavanja šuma, odnosno na korištenju sirovinskog resursa, u skladu s trajnim održivim razvojem, uz smanjenje emisija ugljičnog dioksida, povećanja energetske učinkovitosti, bez negativnog učinka na okoliš i pojavu stakleničkih plinova – naglašava Daniel Smiljanić, dodajući kako je potencijal za daljnje korištenje drvne biomase velik, i u proizvodnji energenata na bazi drva, i u proizvodnji električne energije (toplinske), čime se značajno pridonosi povećanju korištenja obnovljivih izvora energije.
Uloga i mjesto biomase u proizvodnji OIE
Kada je u pitanju uloga i mjesto drvne sirovine, odnosno biomase u korištenju za obnovljive izvore energije, Renato Radić naglašava da se takva djelatnost u potpunosti uklapa u važeće EU strategije, te u potpunosti zadovoljavaju sve bitne sastavnice kružne ekonomije, bioekonomije i niskougljične ekonomije.
-Korištenje energetskog drva i biomase proteklih je godina bio vrlo dinamičan, ali
i kaotičan proces u Hrvatskoj. Odgovornost prije svega snose mjerodavne institucije koje su pogodovale određenim skupinama izvan sektorskih ulagača. Može se zaključiti da se sve to ostvaruje mimo energetske strategije Hrvatske i da energetski potencijali sektora nisu uključeni u energetsku bilancu države, što treba radikalno i žurno izmijeniti – upozorava Radić, koji smatra da je ključ rješenja tog problema jasno stajalište države kroz strategije i zakone, da su šume i na šumi bazirane industrije strateški nacionalni interes te da čine važan dio nacionalnog identiteta.
Predstavnike udruženja drvoprerađivačke industrije posebno brinu neslužbene najave, zbog raznih izazova s kojima se suočavaju OiE u Hrvatskoj, o uvođenju trošarina 10-15% na kogeneracije na biomasu. Smatraju tu mogućnost opasnom i pogubnom za daljnji razvoj sektora.
U Hrvatskoj se provodila netransparentna politika poticanja izgradnje obnovljivih izvora energije, podsjećaju iz sektorskih udruženja drvoprerađivačke industrije, naglašavajući kako se u tu kategoriju svrstava i biomasa, koja kroz kogeneracije osigurava nova zapošljavanja, zadržavanje starih radnih mjesta u drvnoj industriji i šumarstvu te ima pozitivan utjecaj na ruralni razvoj i na kružnu ekonomiju.
Uvođenje trošarina na kongregacije zasigurno bi znatno derogiralo investicijsku klimu u Hrvatskoj, smatra Raoul Cvečić Bole, predsjednik CROBIOM-a.
