Godina izazova za Hrvatsku i korištenje EU sredstava

Za 2018. godinu predviđeno je povećanje alokacije sredstava namijenjenih poduzetnicima, a veliku ulogu u povlačenju 2.409 milijardi kuna imat će partnerski odnos poduzetnika i stručnjaka za izradu EU projekata.

Zadnjih nekoliko godina EU fondovi su vrlo popularna tema za svakog građanina Hrvatske, premda je njihova, doduše sada veća izdašnost bila na raspolaganju i prije punopravnog članstva RH, putem pred pristupnih fondova. Svakodnevno mediji izvještavaju o EU sredstvima, koliko je Hrvatska uplatila, koliko je sredstava na raspolaganju i kako ih povući.

Gotovo da nema općine ili grada koji u svoje proračunske projekcije nije uvrstio iznose koje planira ostvariti putem EU sredstava. Puno puta su ti iznosi prikazani u veličini jednog postojećeg proračuna jer nema segmenta koji se ne planira unaprijediti upravo sredstvima EU. Iako, realno, nedostaje veliki broj osoba osposobljenih za izradu, prijavu i provedbu EU projekata, tržište konzultanata cvijeta i svakim danom je sve veće i veće, te je u moru „stručnjaka“ za EU projekte puno puta poduzetnicima teško znati odabrati pravoga, onoga sa relevantnim referencama.

EU fondovi su javna sredstva poreznih obveznika Europske unije i dio su zajedničkog proračuna svih država članica te je stoga njihova namjena javno, a ne privatno dobro, no koliko o tom javnom dobru stvarno znamo,  kako raspolažemo s njime i koji je put povlačenja EU sredstava?

Europska unije funkcionira tako da se sredstva planiraju prema financijskim razdobljima. Trenutno se nalazimo u financijskom razdoblju od 2014. – 2020. godine u kojemu je Hrvatskoj na raspolaganju 10,7 milijardi eura iz ESI (Europski strukturni i investicijski fondovi). Zašto je 2018. godina onda toliko bitna? Naime, raspoloživa sredstva se koriste po pravilu N+3 do kraja 2023. godine. Pravilo N+3 znači da Hrvatska ima dodatne tri godine da apsorbira novac nakon godine u kojoj je projekt odobren, što znači da sredstva iz Partnerskog sporazuma 2014. – 2020. možemo koristiti do 2023. godine. U 2018. godini Hrvatska može realnije pogledati stvarno stanje iskorištenih sredstava od 2014. godine.

Iskorištenost EU sredstava u odnosu na planiranu alokaciju za 2017. godinu

2017. godinu obilježilo je značajno ubrzanje objava natječaja i stavljanje sredstava korisnicima na raspolaganje, te je tako od početka godine do 31. prosinca objavljeno natječaja u vrijednosti 2,76 milijarde eura. Navedeno je rezultiralo time da je ukupan iznos objavljenih natječaja porastao na 5,59 milijardi eura, odnosno, 52,23% alociranih sredstava za RH u financijskom razdoblju od 2014. do 2020. godine stavljeno je a raspolaganje potencijalnim korisnicima sredstava.

Od 2014. godine do 31. prosinca 2017. godine, ugovoreno je 34,75% alociranih sredstava tj. 3,72 milijardi eura, od toga je tijekom 2017. godine ugovoreno 2,44 milijardi eura. Najveći rast ostvaren je u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija u iznosu od 2 milijarde eura. Što se tiče plaćanja ugovorenih sredstava, dinamika je bila sljedeća: “Do 31. prosinca 2017. godine, plaćeno je 8,67% alociranih sredstava tj. 0,9 milijardi eura, od čega je tijekom 2017. godine plaćeno 0,6 milijardi eura. Najveći rast plaćanja zabilježen je u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali gdje iznosi 388% u 2017. godini u odnosu na plaćanja od početka provedbe programa do kraja 2016. godine.“, ističe Gabrijela Žalac, ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije.

Kao što smo ranije i spomenuli, EU sredstva planiraju se i provode po N+3 pravilu. Za praćenje provedbe ESI fondova ključan je podatak iznos ovjerenih sredstava kojim se mjeri ostvarenje planiranih N+3 ciljeva, što znači da se sredstva koja su alocirana za 2014, godinu iz ESI fondova moraju ovjeriti prema Europskoj komisiji do kraja 2017. godine.  Tako je do kraja 2017. godine bilo je potrebno ovjeriti 249 milijuna eura za Operativni program Konkurentnost i kohezija, 69,8 milijuna za Operativni program učinkoviti ljudski potencijali. 2018. godina je značajna i po tome što se tek od nje počinje primjenjivati N+3 pravilo i za Program ruralnog razvoja i Operativni program za pomorstvo i ribarstvo.

-Iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija je do kraja 2017. godine ovjereno 388,72 milijuna eura čime je premašen cilj za 2017. godinu (cilj 248,94 milijuna eura). Iz Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali je do kraja 2017. godine ovjereno 73,60 milijuna eura čime je premašen cilj za 2017. godinu (cilj 69,86 milijuna eura). Što se tiče cilja za 2018. godinu trenutno nema identificiranih rizika za ostvarivanje N+3 ciljeva, naglašava ministrica Žalac.

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta u sklopu Tematskih ciljeva 1. “Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija” i 3. “Jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, poljoprivrednog sektora te sektora ribarstva i akvakulture” u 2017. godini imalo je kao cilj za ovjeravanje sredstava u iznosu od 413,48 milijuna kuna, a ovjerena je 1,51 milijarda kuna, što predstavlja 265% više od zadane vrijednosti. Navedeni ovjereni iznos u cijelosti se odnosi na Tematski cilj 3. “Jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, poljoprivrednog sektora te sektora ribarstva i akvakulture”

-Ministarstvo je do danas objavilo ukupno 19 poziva na dostavu projektnih prijedloga vrijednosti 5,19 mlrd. HRK, odnosno 70% dostupnih bespovratnih sredstava. Do kraja 2016. godine Ministarstvo je dodijelilo 500 milijuna kuna potpora projektima poticanja poduzetništva i inovacija, a taj je iznos u 2017. i 2018. godini povećan za više od 4 puta u kojem je razdoblju ukupno dodijeljeno više od 2,4 milijardi kuna potpora, što ukupno iznosi 2,96 mlrd. HRK, za više od 1800 korisnika, čime je korisnicima dodijeljeno 57% sredstava dostupnih kroz objavljene pozive. U Tematskom cilju 3 dodijeljeno je 74% od vrijednosti objavljenih poziva, prenosi nam Martina Dalić, ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta.

-U okviru Operativnog programa konkurentnost i kohezija 2014.-2020. tijekom 2017. godine potpisano je 2785 ugovora od čega je 1631 ugovor namijenjen financiranju projekata u poduzetništvu. Taj podatak pokazuje kako je gotovo 2/3 potpisanih ugovora bilo u okviru Prioritetne osi 1 Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija  i Prioritetne osi 3 Poslovna konkurentnost koje direktno ili indirektno, putem potpornih institucija, istraživačkih centara dodjeljuju bespovratna sredstva poduzetnicima, a ujedno čine 11,6% ugovorenih bespovratnih sredstava Operativnog programa konkurentnost i kohezija, što je u apsolutnim brojkama oko 2,5 milijarde kuna od 22,3 milijarde kuna ukupno ugovorenih bespovratnih sredstava, rekla je Gabrijela Žalac.

Samo u Prioritetnoj osi 3 Poslovna konkurentnost u 2017. godini potpisano je  1597 ugovora vrijednosti 4,24 milijarde kuna (EU dio i sredstva korisnika) od čega su 2,15 milijarde kuna bespovratna sredstva.

2018. – godina izazova za Hrvatsku i korištenje EU sredstava

Kako nam govori Žalac iz MRRFEU-a, iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija u 2018. godini planira se ugovaranje bespovratnih sredstava u iznosu od 14.533,18 milijuna kuna, odnosno 1.912,26 milijuna eura. Uzimajući u obzir bespovratna sredstva i nacionalno sufinanciranje, planira se ugovaranje u iznosu od 18.462,37 milijuna kuna.

Iz Programa ruralnog razvoja u 2018. planira se ugovaranje bespovratnih sredstava u iznosu od 3.887,06 milijuna kuna. Kada se govori o ukupno ugovorenim sredstvima, bespovratna sredstva i nacionalno sufinanciranje, planira se ugovaranje u iznosu od 4.566,09 milijuna kuna. Godišnji planovi ugovaranja za Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali i Operativni program za pomorstvo i ribarstvo su u izradi te se njihov završetak očekuje tijekom veljače.

Također, za poduzetnike je kroz pozive namijenjene poticanju poduzetništva u 2018. godini predviđena alokacija više od 2.409 mlrd. kn. Kroz PO3 planirana je objava 15 poziva direktno ili indirektno namijenjenih poduzetništvu, dok se 548 mil. kn iz PO 1 odnosi na objavu druge faze Poziva Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja.

Od bespovratnih sredstava za razvoj poduzetničkog okruženja u 2018. godini planirana je objava tri poziva: Razvoj mreže Poduzetničkih potpornih institucija putem HAMAG-BICRO, Pružanje visokokvalitetnih usluga za MSP putem poduzetničkih potpornih institucija i Razvoj poslovne infrastrukture – zona, ukupne planirane vrijednosti 144,4 mil. kn.

Za poslovni razvoj MSP-ova, klastera, zadruga i mreža planira se objava osam poziva, a tijekom 2018. godine na raspolaganje će biti stavljeno gotovo 428 mil. kn.

Za potporu poduzećima za ispunjavanje standarda, ocjene sukladnosti i certifikacije proizvoda/usluga/procesa planirana je objava dva poziva: Znakovi kvalitete i Uvođenje sustava upravljanja poslovnim procesima i kvalitetom ukupne alokacije oko 30 mil kn. Također, ponovo će biti otvoreno zaprimanje prijava na Poziv iz 2017. godine „Certifikacijom proizvoda do tržišta“ ukupne alokacije od 38 mil. kn.

U području unaprjeđenja međusobne povezanosti MSP-ova na raspolaganje će biti stavljena potpora u visini od 91,2 mil kn putem Poziva „Jačanje međusobne povezanosti MSP (Klasteri)“, a za povećanje konkurentnosti i učinkovitosti poduzeća putem IKT-a namijenjena su dva poziva ukupne alokacije 68,4 mil kn.

Za internacionalizaciju rastućih i inovativnih MSP-ova planirana je objava druge faza poziva „Internacionalizacija poslovanja MSP-ova“ s alokacijom od 38 mil. kn.

Za komercijalizaciju rezultata istraživanja i razvoja planirana je objava tri poziva u 2018. godini te će MSP-ovima biti na raspolaganju čak 830 mil. kuna u okviru ovog cilja, a pozivom Inovacije u područjima S3 posebno će se poticati projekti koji odgovaraju tematskim prioritetnim područjima prepoznatim u Strategiji pametne specijalizacije Republike Hrvatske 2016.-2020.

Cjelokupna alokacija PO3 namijenjena je malim i srednjim poduzetnicima, dok veliki poduzetnici mogu koristiti potpore iz PO1, investicijskog prioriteta 1b, namijenjene promicanju poslovnih ulaganja.

Na prijavu projektnih prijedloga najčešće se odlučuju mikro poduzeća. Analiza poziva za izgradnju i opremanje poslovnih jedinica, certifikaciju proizvoda te za aktivnosti istraživanja, razvoja i inovacija pokazala je da najveći postotak uspješnih prijavitelja čine mikro s 33,2% i mala poduzeća s 38,1%, nakon čega slijede poduzeća srednje veličine s 27%. Mali udio velikih poduzeća od 1,6% ne čudi, s obzirom da su velika poduzeća prihvatljiva samo u pozivima u okviru specifičnog cilja 1.

„U sklopu poziva „Inovacije novoosnovanih MSP-ova sklopljeno je 59 ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava s mikro poduzećima te 3 s malim poduzećima. U okviru poziva „Kompetentnost i razvoj“ sklopljeno je 28 ugovora s mikro poduzetnicima, 95 s malim te 64 s poduzetnicima srednje veličine. Po pozivu „Certifikacijom proizvoda do tržišta“ ugovore je sklopilo 15 mikro, 15 malih te 10 srednjih poduzeća. „Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja (IRI)  rezultiralo je ugovorima s 5 mikro prijavitelja, 10 malih, 13 srednjih i 5 velikih korisnika.“ Ministrica Dalić.

Projekt Slavonija, Baranja i Srijem 2018.

Zbog postizanja ravnomjernijeg razvoja Hrvatske pokrenut je projekt Slavonija, Baranja i Srijem u sklopu kojega je do sada kako nam je potvrdila ministrica Žalac ugovoreno 4,5 milijarde kn bespovratnih sredstava iz EU fondova, što iznosi 24,3% planiranog iznosa ulaganja od 18,75 milijardi kn.

Tijekom 2017. godine ugovoreno je 4,12 milijardi kn. Najviše ugovorenih sredstava je bilo iz OP Konkurentnost i kohezija (3,09 milijardi kn), Programa ruralnog razvoja (479 milijuna kn), OP Učinkoviti ljudski potencijali (349 milijuna kn), Europske teritorijalne suradnje (183 milijuna kn), OP za pomorstvo i ribarstvo (22 milijuna kn) te OP za hranu i/ili osnovnu materijalnu pomoć (4 milijuna kn).

Za razdoblje 2016. – 2023. na raspolaganju je 18,75 milijardi kn za projekte na području iz pet slavonskih županija. Sredstva za ulaganja u poduzetništvo, poljoprivredu, obrazovanje, zdravstvo, istraživanje i razvoj, vodoopskrbu i odvodnju, kulturnu i prirodnu baštinu, sektor prometa, unutarnje plovne puteve i energetiku osigurana su u okviru postojećih OP i Programa ruralnog razvoja u financijskom razdoblju 2014. – 2020.

„Uvođenjem ovog projekta omogućen je usmjereniji pristup korištenju sredstava EU fondova kako bi se na području slavonskih županija osigurala što veća apsorpcija EU sredstava i znatno ojačali kapaciteti dionika na razini lokalne i područne samouprave za pripremu i provedbu projekata u ovom financijskom razdoblju“ rekla je Žalac.

Kako bi se osigurala dobra iskoristivost ovih sredstva osnovan je Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem među ostalima sudjeluju i župani pet slavonskih županija te predstavnici regionalnih koordinatora (razvojne agencije) koji su zaduženi za pripremu lokalnih razvojnih projekata.

Važnost Poduzetničkih potpornih institucija u procesu povlačenja EU sredstava

Poduzetničkih potpornih institucija (Razvojne agencije, Poduzetnički centri, Poslovni inkubatori, Poduzetnički akceleratori, Poslovni parkovi, Znanstveno-tehnološki parkovi, Centri kompetencije) u RH je 347. To su gospodarski subjekti usmjereni na stvaranje kvalitetnog, korisnički orijentiranog poduzetničkog okruženja u RH, a provode programe usmjerene na razvoj poduzetništva.

„Važnost Poduzetničkih potpornih institucija prepoznata je još prilikom programiranja operativnog programa, te su znatna sredstva namijenjena PPI-jevima, ali i promociji poduzetništva i stvaranju uspješnog poduzetničkog okruženja.“ rekla je ministrica Žalac.

Sredstva su namijenjena unaprjeđenju rada PPI-jeva kako bi PPI-jevi bili spremni odgovoriti na izazove s kojima se suočavaju poduzetnici u svom radu. Za PPI-je su u 2018. godini kroz raspisivanje 3 natječaja (Razvoj mreže Poduzetničkih potpornih institucija (PPI) putem HAMAG-BICRO – Faza 2,  Pružanje visokokvalitetnih usluga za MSP putem poduzetničkih potpornih institucija (PPI) – Faza 2 i Razvoj poslovne infrastrukture – zone – Faza 2) predviđena sredstva u iznosu od 144.400.000 kn.

Od ideje do uspješne provedbe EU projekta

-Glavni preduvjeti koje poduzetnici moraju zadovoljiti za prijavu na EU natječaje propisani su specifično za svaki objavljeni natječaj. Uobičajeno se traži da imaju pozitivan EBITDA (dobit prije kamata, poreza i amortizacije), da nisu bili u blokadi, da imaju jednog zaposlenog na temelju radnih sati te da imaju dostatne kapacitete za provedbu projekta. Naravno, uvjet je osigurati udio sufinanciranja, odnosno zatvoriti financijsku konstrukciju projekta vlastitim sredstvima ili kreditom banke, za što pak moraju ispuniti kreditne zahtjeve prema bankarskim standardima, ističe Frano Šesnić.

Faktori koji utječu na uspjeh projekta su: dobro planiranje, potrebna sredstva, razvijeni sustavi i procedure, usmjerenost na stvarne potrebe, kompetentan i motiviran tim ljudi, podržavajuća okolina.

Na putu ostvarenja zacrtanoga, potrebno je odabrati dobrog suradnika/konzultanta/stručnjaka za izradu, prijavu i provedbu EU projekta. Rješavanjem ovog koraka olakšavate si cijeli nastavak zahtjevnog postupka koji će za vas prolaziti osoba u koju morate imati povjerenja.

Konzultant će za vas pratiti natječaje i odabrati one za potencijalne prijave. Tada se kreće sa provjerom da li  projekt odgovara uvjetima natječaja. Provjera uvjeta prihvatljivosti vrši se izučavanjem Uputa za prijavitelje koje budu objavljene uz sam natječaj. Za početak se provjerava je li vaša tvrtka  prihvatljiva kao prijavitelj te udovoljavaju li vaši projektni partneri (ako ćete ih imati) uvjetima natječaja.

Najbitnije je da projekt doprinosi ostvarenju ciljeva i prioriteta natječaja naznačenih u Uvjetima za prijavitelje.

Projekte je uvijek potrebno pripremati na temelju stvarnih potreba s ciljem postizanja ciljeva koji se odnose na unapređenje početne situacije od koje se kreće. Često se događa da oni koji pripremaju projekte previše se orijentiraju na objavljene natječaje kojima prilagođavaju svoje projekte kako bi postigli financiranje, a pri tome zaborave na stvarne uočene probleme i postizanje ciljeva. Takvi projekti na kraju i ako budu odobreni znaju biti teško provedivi.

Nakon toga slijedi izrada projekta, popunjavanje natječajne dokumentacije: prijavni obrazac A (standardiziran i obvezan u svim natječajima), prijavni obrazac B (nestandardiziran i prilagođen pojedinom natječaju), logička matrica (nije obavezna u svim natječajima, obično dio obrasca ‘’B’’), izjave prijavitelja, studije, poslovni plan ili drugi traženi dokumenti.

Proračun projekta je sastavni dio projektne dokumentacije. Mora biti usko vezan uz projektne aktivnosti – idealno je da se izrađuje istodobno s razradom aktivnosti projekta.

Prijava projekta je u zadanom obliku (poštivanje zadane forme, izgleda omotnice, sa svim potrebnim prilozima i u zadanom vremenskom roku) i za nestručne osobe zna predstavljati jako stresno razdoblje. Nakon prijave slijedi postupak procjene projektne prijave koji se sastoji od nekoliko faza i obavlja se sljedećim redoslijedom:  zaprimanje i registracija projektnih prijava, administrativna provjera, odabir (evaluacijska pitanja), provjera prihvatljivosti/ nositelj + suprijavitelji, odluka o financiranju.

Nakon svake faze, kao prijavitelj dobivate obavijest o stanju vašeg projekta koji se vodi pod određenim brojem. Po odluci o odobrenju projekta za financiranje, vaš projekt će morati proći fazu čišćenje proračuna, potpisivanje ugovora i početak provedbe projekta. Kada sredstva budu odobrena, slijedi dio provedbe koji uključuje administrativno zahtjevan angažman osobe na provedbi projekta.

Naše sugovornike smo upitali o problemima s kojima se susreću prilikom izrade i prijave EU projekata i odgovori su gotovo bili identični, a odnosili su se na rokove evaluiranja projektnih prijedloga, koji su još uvijek predugi i kod poduzetnika stvaraju i određenu averziju prema EU projektima.

-S godinama smo se već naviknuli na probleme koji se javljaju na tom putu, ali mislim kako se presporo stvari razvijaju na bolje. I dalje se sporo objavljuju natječaji, evaluacije su netransparentne i dugotrajne što troši vrijeme kao najvrjedniji resurs i jedini koji se ne može nadoknaditi, važnim naglašava Tomislav Barbarić iz Centra za poduzetništvo Osijek.

Veliki EU projekti u hrvatskom gospodarstvu – u provedbi ili u fazi ugovaranja

Veliki EU projekti u hrvatskom gospodarstvu uglavnom se odnose na infrastrukturne projekte prometne povezanosti i zaštite okoliša te su financirani iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija. U nastavku slijedi pregled ugovorenih velikih projekata te bespovratna ugovorena sredstva.

S druge strane veliki strateški projekti planiraju se u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija.

Najčešće greške prilikom prijave projektnih prijedloga

Poduzetnici bez potrebnih kompetencija potrebnih za izradu EU projekata koji sami pišu projektne prijave najčešće čine pogreške: oko rokova prijave, načina (ispunjavanje omotnice prema uputama za prijavitelje, neovjeravanje svih potrebnih priloga, izostanak svih priloga, format projektne prijave (elektronički i papirnati) i podudarnost s MIS-om) što znači pad projekta na prvom evaluacijskom koraku. Praksa je pokazala da preko 40% projekata padne upravo na administrativnoj provjeri.

Što se tiče same izrade projekta najčešće greške su:

• prijavitelj ne prezentira pozadinski kontekst problema te ne daje podatke relevantne za stvarnu lokalnu situaciju i problem,
• opis problema ne daje jasnu poveznicu sa svrhom projekta,
• navedeno je previše specifičnih ciljeva ili preambicioznih za prijavitelja,
• prijavitelj često jasno ne opisuje međusobnu povezanost i redoslijed projektnih aktivnosti pa je teško razumjeti je li plan izvediv,
• nerazlikovanje neposrednih rezultata (outputa) i rezultata,
• zatraženi iznos sredstava nije unutar financijskih  pragova postavljenih u Uputama za prijavitelje,
• loše objašnjena održivost projekta/nepoznavanje 4 vrste održivosti,
• multiplikacijski učinci jedva da se razumiju i spominju u projektnoj prijavi,
• nerealno postavljeni troškovi kao rezultat ne provedenog istraživanja tržišta,
• projekt uključuje troškove koji su u Uputama za prijavitelje navedeni kao neprihvatljivi,
• brojke navedene u opisnom dijelu projekta ne odgovaraju brojkama u proračunu,
• nerazumijevanje značenja doprinosa horizontalnim temama, prijavitelj nema ljudskih kapaciteta za provedbu velikog broja planiranih nabava, ne poznaje postupke nabave te predviđa nerealistične planove aktivnosti nabave.

Kako bi se izbjegle navede greške, potrebno je uzeti dovoljno vremena za pripremu projektnog prijedloga. Najidealnije bi bilo izraditi projekt i onda čekati objavu natječaja, pa izrađeni projektni prijedlog prilagoditi natječaju. Kako EU fondovi nude velike i lijepe prilike za poduzetnike, bilo bi dobro izradu, prijavu i provedbu EU projekta odraditi sa osobom kompetentnom za navedeni posao.

Kako pratiti raspoložive natječaje i odabrati konzultanta za izradu EU projekata

Raspoložive natječaje je moguće pratiti na nekoliko načina. Prvo je, dakako da to učinite sami prateći stranicu www.strukturnifondovi.hr ili se pretplatite na Newsletter navedene i sličnih stranica. U tom ćete slučaju na vašu e-poštu dobivati obavijesti o otvorenim natječajima. Jedan od načina je i iščitavanje indikativnog plana objave natječaja koji bude objavljen na navedenoj stranici. Ovo je idealna prilika da se pobliže upoznate sa načinom funkcioniranja EU fondova, no za ovu opciju se odlučite samo ukoliko ste sigurni da ćete se tome moći vremenski posvetiti.

Praćenje natječaja zahtjeva kontinuiranost, a propuštanje određenog natječaja, može značiti čekanje i po godinu, dvije da se natječaj ponovno objavi. Drugi način je da potražite pomoć osoba koje se bave EU projektima. Na raspolaganju su vam PPI (poduzetnički centri, razvojne agencije) koje često znaju imati svoju bazu korisnika koje onda putem e-pošte obavještavaju o otvorenim ili natječajima u najavi. Ovakva usluga je najčešće besplatna i idealna je prilika da budete adekvatno informirani. Na raspolaganju su vam i konzultantske tvrtke koje nude različite pakete praćenja natječaja za vas.

-Poduzetnici koji se nama obrate za pomoć ulaze u našu bazu i mi ih pratimo i besplatno informiramo o natječajima i relevantnim radionicama i predavanjima koje za njih organiziramo, kaže nam Tomislav Barbarić, CZP Osijek.

-Putem komunikacijskih kanala Razvojne agencije Zagreb (web i Facebook stranica) naše korisnike i zainteresiranu javnost redovito obavještavamo o aktualnim natječajima, naglašava i Frane Šesnić, direktor Razvojne agencije Zagreb – TPZ d.o.o.

Mogućnosti kreditiranja za pred financiranje i sufinanciranje EU projekata

Osim kroz bespovratna sredstva poduzetnicima su na raspolaganju i dugoročni krediti za ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu putem financijskih instrumenta.

Od kraja 2018. godine, temeljem potpisanih sporazuma sa odabranim poslovnim bankama krajnji korisnici HBOR-ovih kredita, mali i srednji poduzetnici, mogu ulagati u djelatnostima prerađivačke industrije, turizma te kreativne industrije i usluga temeljenih na znanju. Ukupni kreditni potencijal „ESIF Kredita za rast i razvoj“ iznosi oko 200 milijuna eura.

Kao jedna od najvažnijih institucija za poduzetnike u provedbi ESIF fondova, Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) podupire jačanje konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva kroz financiranje njihovog poslovanja i razvoja izdavanjem jamstava za odobrene kredite, dodjelom bespovratnih sredstava, mikrokreditiranjem, te poticanjem investicija, a također i pružanjem financijske potpore inovativnim i tehnološki usmjerenim tvrtkama u RH kroz inovacijske programe.

-Od otvaranja programa ESIF Mikro i Malih zajmova 1.10.2016. do 8.2.2018. godine odobreno je ukupno 736 Mikro i Malih zajmova u iznosu od  206.251.686,31 kn. Iznos potaknutih investicija kroz isplaćene zajmove je 219.090.201,35 kn. Stoga su se ovi financijski instrumenti pokazali vrlo pristupačnim i brzim izvorom financiranja. Način prijave na ESIF Mirko i Male zajmove je online, a postupak prijave je jednostavan, naglasili su iz HAMAG BICRO-a.

Od otvaranja programa odobreno je ukupno 73 ESIF Jamstava u iznosu od 292.238.123,26 kn, dok je iznos investicija uz izdana jamstava 347.758.223,79 kn.

Što se tiče mogućnosti dodjele bespovratnih sredstava, trenutno su u provedbi preko 1.653 potpisana ugovora, ugovorenog iznosa bespovratnih potpora više od 2.028.004.795 kn, ukupne vrijednosti projekata 5.372.038.145 kn. Sukladno javno dostupnom Indikativnom godišnjem planu Poziva za dostavu projektnih prijedloga (PDP) sufinanciranih iz OPKK 2014.-2020. za 2018. godinu, u pripremi je šest novih poziva. Trenutno je otvoren Poziv Certifikacijom proizvoda do tržišta te Poziv Izgradnja i opremanje proizvodnih kapaciteta MSP.

ESIF financijske instrumente nije moguće koristiti za predfinanciranje  projekata financiranih bespovratnim sredstvima. Sufinanciranje projekata je moguće isključivo u slučajevima kada se kumulacijom svih dobivenih potpora poštuju maksimalni dopušteni intenziteti propisani Uredbama o skupnom izuzeću i uredbom o potporama male vrijednosti.

Kako poduzetničko NE za EU sredstva pretvoriti u jasno DA

Osiguravanje potrebnih vlastitih sredstava, dug period neobjavljivanja natječaja, velike razlike u odnosu na indikativne planove i stvarne datume objava natječaja, komplicirana dokumentacija kada je riječ o prijavi i provedbi EU projekata, zahtjevne i nejasne metode provođenja procesa nabava, dugi rokovi evaluiranja projekata zbog čega su poduzetničke planirane investicije neizvjesne i na čekanju, kašnjenja u isplatama sredstava, komplicirana administracija u provedbi, trošak konzultantskih usluga su najčešći razlozi zbog kojih poduzetnici odluče reći NE EU sredstvima.

 

Uz kampanje MRRFEU i MINGO veliku ulogu u mijenjanju odlučnoga NE u jasno poduzetničko DA za EU projekte imaju PPI, nositelji poduzetničkog razvoja. Ono što je najteže za mijenjati je svakako nečije definirano mišljenje. Put ka promjenama unatoč tome što može biti dug, u svakom slučaju treba biti temeljit i orijentiran na ljude.

 

Održavanje informativnih radionica, predstavljanje primjera dobre prakse, gostovanja poduzetnika koji posluju zahvaljujući EU sredstvima je ono što PPI nude poduzetnicima, a sve s ciljem mijenjanja njihova mišljenja o EU sredstvima. Također, nude i zanimljive sadržaje na svojim web stranicama i društvenim mrežama, a veoma korisna metoda je obavještavanje poduzetnika o novinama putem newslettera.

 

-Kao organizacija promoviramo natječaje, radimo radionice kako bi pomogli poduzetnicima s prijavama i vodimo ih na putu od ideje do realizacije projekta, govori nam Tomislav Barbarić.

 

-Najčešći razlog odustajanja od izrade ili prijave projektnih prijedloga možemo definirati kroz tri ključne prepreke. Prva je vezana uz veće investicijske projekte i neprihvatljivost PDV-a kao troška, budući prilikom nabave opreme ili gradnje za realizacije investicije poduzetnici moraju osigurati PDV vlastitim sredstvima. Druga prepreka odnosi se na složenost postupaka prijava i visoke troškove priprema u slučajevima kada je potrebno izraditi investicijsku studiju. Dug period od prijave projekta do njegova odobrenja i isplate sredstava također predstavlja značajnu prepreku, ističe Šesnić.

 

Nedostatak stručnih kadrova u institucijama/tvrkama/organizacijama koje se bave EU projektima

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU i SAFU proveli su veliko istraživanje apsorpcijskog kapaciteta za pripremu i provedbu projekata na regionalnoj i lokalnoj razini u RH koje je pokazalo da nedostaje oko 2.700 stručnjaka za EU fondove.

Unatoč tome podatku, na tržištu djeluje velik broj konzultanata koji svoje usluge nude putem e-pošte. Cijene izrade projektnih prijedloga za EU natječaja, kao i usluge praćenja natječaja za poduzetnike se uvelike razlikuju, pa nije ni čudo da su poduzetnici zbunjeni i ne znaju kome povjeriti izradu EU projekta. Preporuka za poduzetnike je da biraju one konzultante koji imaju relevantne reference. Te reference nije dovoljno da uključuju popis prijavljenih projekata, već moraju uključivati broj odobrenih projekata. Ukoliko vam netko može ponuditi i reference iz područja provedbe projekata onda znate da ste kontaktirali pravog konzultanta.

Uvijek je dobro krenuti od vama geografski bliskih konzultanata, čisto zbog lakše komunikacije i odrađivanja sastanaka potrebnih u postupku izrade EU projekta. Nikako nemojte sa konzultantom projekt izrađivati komunicirajući preko e-pošte ili telefona. Konzultant koji radi na izradi projekta treba „zaživjeti“ s vašom tvrtkom, a to može jedino ukoliko s vama osobno odradi potrebne sastanke u kojima će saznati sve potrebne informacije za izradu projekta.

Da bi se organizacija, PPI mogla smatrati kompetentnom za izradu i provedbu EU projekata ona mora imati stručne osobe, osposobljene za izradu i provedbu EU projekata ili imati stručnjaka sa iskustvom u navedenom koji će od postojećih zaposlenika edukacijama stvoriti kompetentne ljude. Za izradu projekta angažirati konzultantsku tvrtku ili PPI koja nema takve ljude sa relevantnim iskustvom i kompetencijama ili još gore, angažirati ih za provedbu projekta je ravno ludosti, s obzirom da se riskira povrat dobivenih EU sredstava, kao i uzaludan iznos uložen za njihove usluge.

-Ključne kompetencije kod zaposlenika koji rade na izradi, prijavi i provedbi EU projekata su poznavanje metodologije pripreme projekata, aktivno znanje engleskog jezika, visoka motiviranost i sposobnost samostalnog izvršenja većeg broja različitih zadataka. Što se pak struke tiče, poželjna je visoka stručna sprema društvenog usmjerenja, smatra Frane Šesnić iz Razvojne agencije Zagreb.

-Potrebna su znanja iz područja upravljanja projektnim ciklusom, ekonomije i sklonost daljnjem učenju. Teško je pronaći gotovu osobu na tržištu rada stoga smo se mi u tim slučajevima odlučili za stvaranje kadrova. Proces je dugotrajniji, ali s vremenom dobijete osobu kakva vam treba za taj posao koja je stasala u kulturi organizacije, završava Barbarić iz CZP Osijek.