EU fondovi
Republika Hrvatska primila je potvrdu Europske komisije o odobrenju financiranja 15 prometnih projekata iz 3. Poziva CEF-a, u ukupnoj vrijednosti od 90.994.078,00 eura, od čega bespovratna sredstva.
Republika Hrvatska primila je potvrdu Europske komisije o odobrenju financiranja 15 prometnih projekata iz 3. Poziva CEF-a, u ukupnoj vrijednosti od 90.994.078,00 eura, od čega bespovratna sredstva, koja je Hrvatska dobila za provedbu ovih projekata, iznose 72.215.410,75 eura. Tako je dvanaest projekata dobilo maksimalni iznos sufinanciranja od 85 posto, a njih 9 Hrvatska će provoditi samostalno, dok će 6 provoditi u partnerstvu s ostalim zemljama članicama.
Neki od projekata koji su odobreni na ovom, trećem Pozivu su: Unaprjeđenje i razvoj terminala za prihvat opasnog tereta u riječnoj luci Slavonski Brod, nadogradnja infrastrukture luke Rijeka (Basin), priprema dokumentacije za rekonstrukciju dionice željezničke pruge Oštarije-Škrljevo i dionice željezničke pruge Okučani-Vinkovci, nadogradnja infrastrukture u luci Rijeka – cargo terminal Bakar, nadogradnja infrastrukture u luci Rijeka – lučki komunikacijski sustav, priprema studije utjecaja na okoliš za rijeku Savu, pridruživanje Croatia Airlines obitelji EGNOS, SESAR projekt Hrvatske kontrole zračne plovidbe, CROCODILE 3 Hrvatska i mnogi drugi.
Ukupno na tri Poziva CEF-a odobrena 32 prometna projekta u ukupnoj vrijednosti većoj od 422 milijuna eura
Odobrenjem ovih 15 projekata, Hrvatska ima odobreno ukupno 32 prometna projekta koji se sufinanciraju iz CEF-a, odnosno odobreno je projekata u ukupnoj vrijednosti 422.808.914,15 eura, što čini 93,05% iskorištenosti CEF instrumenta za promet. Iz Vlade ističu kako je Republici Hrvatskoj, odnosno Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, kao koordinatoru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) na dosadašnja dva poziva odobreno je 17 projekata sa ukupnim sufinanciranjem od 350.593.503,40 eura bespovratnih sredstava.
“Instrument za povezivanje Europe (Connecting Europe Facility – CEF) je instrument je osnovan za dodatna ulaganja u izgradnju nove te unapređenje postojeće prometne, energetske i telekomunikacijske infrastrukture, pomoću kojeg države članice, osim iz postojećih Strukturnih fondova i Kohezijskog fonda mogu financirati projekte na devet koridora Osnovne mreže Transeuropske prometne mreže (TEN-T). Cilj instrumenta je pomoći u stvaranju međusobno povezanih mreža visokih performansi širom Europe, koje će biti ekološki održive te pridonositi ekonomskom rastu, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji unutar Europske unije.” zaključuju iz Vlade RH.
