Kreiranje korisničkog računa, slažete se sa našim pravnim napomenama i pravilima privatnosti.

ILI

[TheChamp-Login]

Kreiranje korisničkog računa, slažete se sa našim pravnim napomenama i pravilima privatnosti.

ILI

[TheChamp-Login]

Pratite nas:

Ekološka proizvodnja svjetski je trend

Ekološka proizvodnja svjetski je trend

Bez obzira o kojoj se poljoprivrednoj kulturi radi, siguran plasman poljoprivrednih proizvoda nešto je što za poljoprivrednike treba biti stvarnost. Bez jasne strategije na državnoj razini i na razini samih poljoprivrednih gospodarstava, teško je govoriti o samoj specijalizaciji u poljoprivrednoj proizvodnji.

Je li bolje proizvoditi pšenicu, kukuruz, jabuke ili maslinovo ulje? Na ovo pitanje najbolji odgovor daju protupitanja: Proizvodi li Hrvatska u nekoj od poljoprivrednih proizvodnji dovoljno da bi zadovoljila svoje potrebe, odnosno koliko poljoprivrednih proizvoda Hrvatska uvozi? S druge strane, velik broj domaćih poljoprivrednika uspio je plasirati svoje proizvode na europsko i svjetsko tržište. Najbolji su primjer hrvatska vina i maslinovo ulje, a i neki proizvođači cvijeća uspjeli su svoje cvijeće plasirati u Nizozemskoj, što je izniman uspjeh, smatra Fani Bogat, Regionalni voditelj razvoja i registracija, Bayer d.o.o.

-Puno toga potrebno je riješiti prije nego se dođe do same specijalizacije u poljoprivrednoj proizvodnji. Bez obzira o kojoj se poljoprivrednoj kulturi radi, siguran plasman poljoprivrednih proizvoda nešto je što za poljoprivrednike treba biti stvarnost. Bez jasne strategije na državnoj razini i na razini samih poljoprivrednih gospodarstava, teško je govoriti o samoj specijalizaciji u poljoprivrednoj proizvodnji – zaključuje Fani Bogat.

-Poljoprivredna strategija, koja je u izradi, treba dati odgovor na koje se kulture treba ‘koncentrirati’, ali na temelju iskustva iz proteklih vremena, a posebno uzimajući u obzir zadnjih deset godina. Vjerujemo da kvalitetnom analizom možemo doći do zaključaka što treba proizvoditi i što može biti konkurentno – smatra Denis Matijević, predsjednik Uprave, AgroFructus.

Državni poticaji za poljoprivrednike

U nedavnom obilasku Slavonije, ministar Romić izjavio je da će sredinom travnja konačno započeti isplata poticaja poljoprivrednim proizvođačima, iako se u ranijim izjavama pozivao na zakonski rok do 30. lipnja. Također je rekao kako planiraju do početka svibnja isplatiti sve poticaje korisnicima, dodajući da će poljoprivredni proizvođači s već isplaćenih 75 milijuna kuna predujma i avansa dobiti ukupno 3,4 milijarde kuna.

Tom je prilikom na brojne upite novinara zna li ime poduzetnika s Bliskog Istoka koji se interesirao za 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta u Slavoniji odgovorio kako je u razgovoru s premijerom Oreškovićem dobio informaciju da se radi o poduzetniku koji želi ulagati u Hrvatsku. On ne traži kupnju 10.000 hektara, nego proizvodnju na 10.000 hektara kako bi mogao izgraditi svoje prerađivačke kapacitete.

Sufinanciranje kroz EU fondove

Državni poticaji u zajedničkoj politici iz godine u godinu bit će sve više na teret sredstava iz proračuna EU, što će dijelom rasteretiti državni proračun Hrvatske. Poticaji se isplaćuju u zakonskom roku pa je očito kako se vodi računa o primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Koristi iz pretpristupnih fondova imali su manji proizvođači, što je težište i pristupnih fondova.

-Nadamo se da će poljoprivredna politika u Hrvatskoj pronaći rješenje za povećanje dohotka poljoprivrednim gospodarstvima i zaustaviti osipanje stanovništva u ruralnim krajevima. Rješenje vidim u smanjenju maksimalnog iznosa sufinanciranja po jednom gospodarstvu, jer je očito kako velike potpore od 3, odnosno 5 milijuna eura nisu za prosječna poljoprivredna gospodarstva u Hrvatskoj – mišljenja je Goran Kovačević, direktor konzultantske tvrtke Agro-Kovačević.

AgroFructus Grupa  ne koristi državne poticaje, a vezano uz EU fondove ostvarila je samostalno dva projekta, od koji je jedan najveći u Hrvatskoj.

-Radi se o investiciji tvrtke Marinada d.o.o., koja je članica AgroFructus Grupe, vrijednosti 7 milijuna eura, a u sklopu nje kupljene su nove linije za preradu i pakiranje te je adaptirana postojeća proizvodna hala. Za ovo ulaganje dobivena su sredstva europskog pretpristupnog fonda IPARD, u iznosu od 11,39 milijuna kuna. Veličina je širok pojam, u ovom slučaju ovisi o kulturama koje se proizvode, ne o uvriježenim kriterijima. Svi imaju jednaku priliku koristiti  i državne poticaje i sredstva iz EU fondova – pojašnjava Denis Matijević.

Ministar regionalnog razvoja i EU fondova Tomislav Tolušić nedavno je u medijima komentirao da Ministarstvo i cijeli sustav moraju biti brzi i efikasni, posebice vezano uz dokumentaciju, što je ključno, jer se nigdje ne može prijaviti bez građevinske dozvole. Posebno je naglasio kako novaca nema u Hrvatskoj, ali ga ima u Europskoj uniji, te da Hrvatska može iskoristiti ogromnu količinu novca za ruralni razvoj. Određeni rizik moraju preuzeti i poljoprivrednici te uložiti dio novca.

Također, predviđeno je i 250 milijuna eura za zajmove i mikrokredite, subvencije kamata, korisnike europskih fondova da im se omogući što jeftiniji kapital, ukoliko ga nemaju. Ta će sredstva biti moguće koristiti od svibnja, a posebno su ispregovarana od strane Ministarstva.

Obiteljska poljoprivredna gospodarstva – u očekivanju nastavka stabilnog poslovanja

Prema nedavnom izvješću FINA-e, kraj prošle godine u blokadi je dočekalo 956 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava s dugom od 377,4 milijuna kuna. U izvješću se pojašnjava kako je došlo do pada broja blokiranih OPG-ova u 2015. na razinu koja je bila na kraju 2012. godine, kada ih je u blokadi bilo 965. Najviše blokiranih OPG-ova bilo je na kraju 2013. godine (1.433).

Dug od 377,4 milijuna kuna zabilježen na kraju 2015. godine povećan je za 69,6% u odnosu na onaj od 30. lipnja 2011. godine (222,5 milijuna kuna). Prema dostupnim podatcima, na kraju prošle godine bilo je 8.142 obiteljska poljoprivredna gospodarstva.

Ekološka proizvodnja hrane

Ekološka proizvodnja hrane već je neko vrijeme svjetski trend. No, koliko je ona doista zastupljena u Hrvatskoj?

-Tržište ekoloških proizvoda je u inozemstvu, stoga poljoprivreda razvija novi hrvatski izvozni proizvod kojim podiže dohodak cijelog društva u Hrvatskoj. Naši su proizvodi prema svim smjernicama EU zaista ekološki, i sve je veća potražnja za pirom i uljanom repicom, što govori o kvaliteti hrvatskih eko proizvoda koji se nalaze na policama u Europskoj uniji. Ekološki orašasti voćnjaci u znatnom su povećanju, što će za sobom povući i proizvodnju ostalih voćnih vrsta, ukoliko se ukaže potražnja – pojašnjava Goran Kovačević.

Prema mišljenju Denisa Matijevića, ekološka proizvodnja svjetski je trend, ali se i dalje radi o tržišnoj niši koja čini tek 1 do 2% ukupne proizvodnje. Može se razvijati u zemljama gdje je konvencionalna proizvodnja razvijena i postoje potrošači koji su spremni više investirati u ekološke proizvode.

Povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede u veljači je dovršilo izradu nacrta prijedloga novog Pravilnika o ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji, koji je krajem veljače javno objavljen na web stranici e-Savjetovanja. Nacrt je javno objavljen s ciljem informiranja šire javnosti o pripremi Pravilnika, informiranju javnosti o njegovom skorom objavljivanju te se na ovaj način daje mogućnost svim zainteresiranim pojedincima ili ustanovama da ostvare uvid u sadržaj nacrta prijedloga Pravilnika i daju svoje eventualne komentare ili prijedloge na nacrt Pravilnika.

Općina Bilje u Baranji vodeća je u Hrvatskoj po ekološkoj poljoprivredi. Kako donosi portal EkoPoduzetnik, od ukupno 3.500 hektara poljoprivrednih površina, pod ekološkim je uzgojem 507 (oko 14%). Od 292 obiteljsko-poljoprivredna gospodarstva 15 je ekoloških (5%).

Iz strukture biljskih poljoprivrednih gospodarstava vidi se kako je među 292 nositelja OPG-a ukupno 9% završilo visoke škole, dok ih 40% ima srednju stručnu spremu, isto toliko završilo je osnovnu školu, a četiri nositelja OPG-a nemaju ni osnovnu školu. Upravo je to još jedan dokaz da su edukacija i informiranost usko vezane s ekološkom poljoprivredom. Ako ste ekološki poljoprivrednik, da biste dobili poticaj morate dokazati da ste za nju i educirani prema mjeri 11.2. iz ruralnog razvoja.

Sredstva za zaštitu biljaka – izbor ili potreba

Razvoj samih sredstava za zaštitu bilja dogodio se zbog potrebe. Samo jedan od mnogih primjera iz povijesti dokazuje upravo to, a to je velika krumpirova glad koja je zadesila Irsku od  1845. do 1849. godine. Jedan od uzroka velike gladi i raseljavanja irskog naroda bila je upravo pojava bolesti na krumpiru, tadašnjoj glavnoj prehrambenoj namirnici u Irskoj.

-Radi li se o potrebi ili izboru u određenom trenutku, veliku ulogu igraju i drugi faktori kao što su sam izbor poljoprivredne kulture koja se želi uzgajati, podneblje gdje se kultura uzgaja, vremenski uvjeti itd. Ni sama ekološka proizvodnja ne isključuje u potpunosti upotrebu sredstava za zaštitu bilja.  Dakle, moglo bi se zaključiti da su sredstva za zaštitu bilja uvijek u isto vrijeme i potreba i izbor – kaže Fani Bogat iz tvrtke Bayer.

Agrarna politika Hrvatske u okviru zajedničke agrarne politike Europske unije

Osnovne smjernice zajedničke poljoprivredne politike su povećanje poljoprivredne proizvodnje, socijalni status, stabilizacija tržišta i zaštita okoliša. Goran Kovačević, direktor konzultantske tvrtke Agro-Kovačević, smatra da bi razvoj zajedničke poljoprivredne politike trebao biti usmjeren isključivo prema poljoprivrednim gospodarstvima kako bismo sačuvali stanovništvo, agrar i baštinu. Znajući kako je najveći pad proizvodnje u mljekarstvu, svinjogojstvu i maslinarstvu, u čemu prednjači proizvodnja OPG-ova ispred velikih, dio poticaja velikih kooperacija trebalo bi usmjeriti na povećanje dohotka i poticati nepoljoprivredne djelatnosti u ruralnim krajevima.

Poljoprivredna mehanizacija – uvjet za ostvarivanje velikih prinosa

Dobar primjer kako se rekordni rezultati mogu ostvariti uz najsuvremeniju poljoprivrednu mehanizaciju je Belje. Na ratarskim površinama Belja u Mirkovcu početkom travnja prezentirana je najmodernija poljoprivredna proizvodnja u regiji, u kojoj se u koriste suvremeni traktori s priključnim strojevima i dronovi. Ovakvu preciznu poljoprivredu u Belju omogućile su značajne investicije u poljoprivrednu mehanizaciju zadnje generacije za sve faze ratarske proizvodnje, od sjetve preko prihrane do žetve.

Belje od prošle godine koristi dva drona za potrebe snimanja svojih ratarskih površina, a prezentirano je korištenje novog drona koji je prilagođen za korištenje u poljoprivredi i svojim povećanim dometom omogućuje detaljno snimanje velikih oranica od 100 i više hektara, kakvih je u Belju najveći broj. Prikupljeni podatci iz drona prebačeni su u suvremeni GIS sustav koji je Belje razvilo za svoje potrebe i u kojem tehnolozi obrađuju podatke te kreiraju karte prihrane koje se prebacuju  u računala satelitski navigiranih traktora  i prema njima se izvodi točna prihrana pšenice.

Davor Bošnjaković, direktor Belja, istaknuo je: -Korištenjem dronova smanjili smo troškove repromaterijala i povećali produktivnost rada te ekološku komponentu ratarske proizvodnje. S obzirom na to da Belje ima 20.000 hektara oranica, u suradnji sa stručnjacima razvijamo dronove većih dometa i šire funkcionalnosti za potrebe poljoprivredne proizvodnje. Tehnologija brzo ulazi u poljoprivredu i mi pratimo korak kako bismo iskoristili sve mogućnosti za povećanje kvalitete i kvantitete proizvoda.

Čišćenje poljoprivrednih površina od mina

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju isplatila je 500.000 kuna Brodsko-posavskoj županiji u okviru Mjere 5 Programa ruralnog razvoja RH, unutar operacije 5.2.2. Razminiranje poljoprivrednog zemljišta. Sredstvima Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) obavljeni su radovi na razminiranju površina oko mjesta Mašićka Šagovina i Žuberkovac u općini Okučani.

Unutar navedene operacije 5.2.2. prihvatljivi korisnici su jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno županije, a intenzitet potpore iznosi do 100% ukupnih prihvatljivih troškova koji obuhvaćaju financiranje pretraživanja i razminiranja poljoprivrednih površina.

Ličko-senjskoj županiji također je dodijeljena potpora u iznosu od 46.051.547 kuna, a najprije će biti očišćeno 6,9 četvornih kilometara poljoprivrednih površina.

Povezani članci

  • Ovu prijavu možete u svako doba povući, na kraju svakog Newslettera. Daljnje informacije možete pronaći u našim Pravilima Privatnosti.

Ukoliko želite bez ograničenja čitati i preuzimati naše edukativne materijale registrirajte se. Za preuzimanje odabranog sadržaja, možete unijeti i e-mail adresu, na koju ćemo vam proslijediti poveznicu.

  • Više informacija kako skupljamo, obrađujemo i štitimo Vaše osobne podatke dostupne u našim Pravilima Privatnosti.

x

Ova stranica koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke
mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku, a više o tome možete pročitati ovdje.

Slažem se Ne Slažem se