Digitalno poslovanje
Nedavno objavljen Indeks digitalnog gospodarstva i društva za 2018. godinu (DESI), jasno potvrđuje da je stanje na tržištu telekomunikacija u Hrvatskoj gotovo monopolističko. Digitalna Hrvatska od ranije ističe činjenicu da imamo najskuplje i najlošije telekomunikacijske usluge u fiksnoj mrežu u čitavoj Europskoj uniji. Istovremeno, ranije istraživanje Digitalne Hrvatske pokazuje da 85 posto hrvatskih građana korištenje interneta s neograničenom količinom podataka za prihvatljivu cijenu smatra svojim neotuđivim pravom.
U izvješću Europske komisije za Hrvatsku se ističe kako razina tržišnog natjecanja u telekomunikacijama nije zadovoljavajuća zbog čega imamo gotovo najskuplje i najlošije telekomunikacijske usluge u EU. Također, ističe se i da smo pri samom dnu po raširenosti i brzini širokopojasnih mreža za pristup internetu. Digitalna Hrvatska je već ranije upozoravala na taj problem, koji je otkrila istraživanjem na hrvatskim građanima. Isto istraživanje je pokazalo kako više od 75 posto ispitanika smatra da bi internetu trebali moći pristupiti bilo kada i bilo gdje, a to im priječi nerazvijena telekomunikacijska infrastruktura.
Izvršni direktor Udruge, Đuro Lubura pozdravio je zaključke izvještaja Europske komisije, koja, kako je rekao, ispravno pokušava potaknuti nadležne institucije Republike Hrvatske da se usmjere olakšavanju ulaganja od strane alternativnih operatera. „Upravo alternativni operateri jedini mogu potaknuti tržišno natjecanje i ponuditi bolje cijene te kvalitetnije usluge, koje onda sve operatere potiču na ulaganja i sniženje cijena.“, rekao je Lubura.
Da zdrava konkurencija utječe na poboljšanje kvalitete i cijene potvrđuje i istraživanje napravljenom za potrebe HAKOM-a. Tako su otkrili da su nakon ulaska Tele2 na hrvatsko tržište građani i gospodarstvo štedjeli između tri i pet milijuna kuna dnevno. U Udruzi smatraju da je krajnje vrijeme da se omogući poštena tržišna utakmica alternativnim operaterima jer ozbiljno zaostajemo za EU u gotovo svim segmentima, a posebno u pokrivenosti brzim i ultrabrzim širokopojasnim internetom. Osim toga, zbog najviših cijena širokopojasnog pristupa internetu u cijeloj Europskoj uniji ni potražnja za najvećim brzinama pristupa nije na zadovoljavajućoj razini jer kupovna moć građana ne omogućuje rasprostranjeno korištenje po sadašnjim cijenama.
