Digitalizacija kao zamašnjak rasta gospodarstva Hrvatske i EU

Mrežni operateri neće ulagati u novu infrastrukturu ako ne vide jasne izglede za stabilnu potražnju i ako im se ne omoguće regulatorni uvjeti za isplativo ulaganje. Industrijski sektori zainteresirani za digitalizaciju pomoću tehnologija 5G pričekat će dok tehnologije 5G ne budu testirane i spremne za uporabu, pa im je Europska komisija za ubrzanje procesa i zadržavanje konkurentnosti na svjetskom tržištu ponudila model javno-privatnog partnerstva.

Prema indeksu DESI 2017. (Indeks digitalnoga gospodarstva i društva), Hrvatska zauzima 24. mjesto u Europskoj uniji. Hrvatski se građani Internetom koriste više od EU prosjeka i njihove se digitalne vještine kontinuirano razvijaju. Upotreba digitalnih tehnologija u poduzećima gotovo je na razini prosjeka EU. Polagano se poboljšavaju i digitalne javne usluge. Međutim, daljnji razvoj digitalnoga gospodarstva i društva mogli bi usporiti loši rezultati u kategoriji povezivosti, odnosno telekomunikacijske infrastrukture.

DESI je složeni indeks kojim se mjeri digitalni napredak na temelju pet pokazatelja: povezivost (nepokretna širokopojasna mreža, pokretna širokopojasna mreža, brzina i cijene širokopojasnog pristupa); ljudski kapital (osnovne vještine i upotreba Interneta; napredne vještine i razvoj); korištenje Internetom (koliko se građani služe internetskim sadržajem i sudjeluju u komunikaciji ili transakcijama na Internetu); integracija digitalne tehnologije (digitalizacija poduzeća i e-trgovina), te digitalne javne usluge (e-uprava).

Kada je u pitanju povezivost, Hrvatska bilježi spor napredak. Povećana je pokrivenost brzim širokopojasnim Internetom, kao i broj pretplatnika, no vrijednost tih pokazatelja i dalje je ispod prosjeka EU. Cijene fiksnog širokopojasnog pristupa i dalje su izrazito visoke. Ostvaruje se napredak u uvođenju pokretne širokopojasne mreže, no nužno je značajnije poboljšanje pokrivenosti 4G mrežom.

Koncepcija jedinstvenog digitalnog tržišta

Hrvatsko digitalno zaostajanje prema DESI indeksu ukazuje kako je problem institucionalan jer razvoj telekomunikacijske infrastrukture zavisi od reguliranja tržišta, odnosno od izvršne vlasti. Pri tome Hrvatska ima, u usporedbi s većinom drugih članica EU, lošu zakonsku regulativu za telekomunikacijsko tržište, što je otežavajuća okolnost za digitalizaciju gospodarstva. U takvim okolnostima gospodarstvu je vrlo teško pratiti europske digitalne trendove, i to je najvažniji uzrok našeg ekonomskog zaostajanja za drugim zemljama srednje i istočne Europe. Naime, digitalna ekonomija ima sve veći utjecaj na gospodarstvo. Udio digitalne ekonomije u BDP-u EU iznosi oko 6%, uz godišnji rast od oko 12%.

Daljnji razvoj digitalnoga gospodarstva i društva u Hrvatskoj mogla bi usporiti loša telekomunikacijska infrastruktura.

Do 2020. godine očekuje se otvaranje novih 4 milijuna radnih mjesta u EU kroz digitalnu ekonomiju. ICT sektor prepoznat je kao sektor čije aktivnosti doprinose jačanju konkurentnosti svih ostalih sektora gospodarstva. Prepoznajući važnost digitalizacije, Europska je komisija donijela Strategiju jedinstvenog europskog digitalnog tržišta (Digital Single Market – DSM), koja se temelji na tri osnovne pretpostavke: bolji pristup potrošača i poduzeća digitalnim dobrima i uslugama u cijeloj Europi, osiguravanje odgovarajućih ravnopravnih uvjeta koji pogoduju digitalnim mrežama i inovativnim uslugama, te iskorištavanje punog potencijala rasta digitalnoga gospodarstva. Sveobuhvatna strategija ne samo da obuhvaća digitalne smjernice, modele financiranja digitalizacije, nego uključuje i digitalno obrazovanje i znanje, poticanje inovacija…

Digitalizacija kao zamašnjak rasta gospodarstva EU podrazumijeva i fondove za ulaganje u uvođenje naprednih e-poslovnih modela analizom postojećih poslovnih procesa, unaprjeđenje konkurentnosti mikro, malih i srednjih poduzeća u slabije razvijenim područjima kao i unaprjeđenje cyber sigurnosti.

5G tehnologija donosi industriju 4.0

Dvadeset i četiri godine nakon uvođenja mobilnih mreža 2G (GSM) u Europi, na vidiku je nova revolucija s novom generacijom mrežnih tehnologija poznatima pod nazivom 5G, kojima se otvaraju mogućnosti za nove digitalne gospodarske i poslovne modele. Tehnologije 5G još nisu u potpunosti standardizirane, no u najvećim tehnološkim tvrtkama već se razvijaju i testiraju njihove glavne specifikacije i tehnološke sastavnice. 5G se smatra prekretnicom koja će preobraziti industriju zahvaljujući mrežama s gigabitnim brzinama, podupiranju Interneta stvari (Internet of Things-IoT) te omogućavanjem inovativnih poslovnih modela u svim djelatnostima.

Studija Europske komisije koja predviđa socioekonomske prednosti 5G-a, ‘Identifikacija i kvantificiranje ključnih socioekonomskih podataka za potporu strateškom planiranju za uvođenje 5G u Europi’, procjenjuje da će 2025. godine imati koristi od uvođenja 5G sposobnosti do 113,1 milijardu eura godišnje u četiri ključna sektora koji će biti prvi korisnici 5G povezivanja: automobilska industrija, zdravstvo, promet i energetski sektor. Ulaganja od oko 56,6 milijardi eura trebala bi stvoriti 2,3 milijuna radnih mjesta u Europi.

Studijom su utvrđena četiri različita okruženja za testiranje utjecaja 5G: pametni gradovi, neurbana područja, pametni domovi i pametni radni prostori. Istraživanje pokazuje da prednosti 5G uvoda u četiri proučena industrijska sektora (automobilska, zdravstvena, prometna i komunalna poduzeća) mogu dosegnuti 113,1 milijardu eura godišnje. Za uvođenje komercijalnih 5G usluga bit će potrebna i znatna ulaganja, raspoloživost odgovarajućeg spektra te bliska suradnja aktera u telekomunikacijskom sektoru i ključnih korisničkih industrija.

Mrežni operateri neće ulagati u novu infrastrukturu ako ne vide jasne izglede za stabilnu potražnju i ako im se ne omoguće regulatorni uvjeti za isplativo ulaganje. Isto tako, industrijski sektori zainteresirani za digitalizaciju pomoću tehnologija 5G možda će pričekati dok tehnologije 5G ne budu testirane i spremne za uporabu. Zbog toga su iz Europske komisije ponudili model sufinanciranja izgradnje IT infrastrukture nove generacije kroz javno-privatno partnerstvo.

Neiskorišteni potencijal ICT sektora u Hrvatskoj

ICT sektor u Hrvatskoj zapošljava oko 33 tisuće ljudi i ostvaruje prihod od 32 milijarde kune, a rast sektora najvećim dijelom dolazi iz izvoznih aktivnosti, ključni su pokazatelji iz analize hrvatskog ICT sektora za 2016. godinu konzultantske tvrtke Bisnode. ICT sektor značajan je utoliko što je važan za ukupno gospodarstvo zbog svojega rasta te zbog njegove uloge u ukupnoj digitalizaciji gospodarstva. Prema analizi Bisnodea, rast ICT sektora dolazi od izvoznih poslova, dok je razina prihoda na domaćem tržištu ostala nepromijenjena, što upućuje na stagniranje procesa digitalizacije u Hrvatskoj.

Prihodi ICT-a od izvoza čine 19% i dosegli su 6 milijardi kuna. Na domaćem tržištu prihod raste za 3,2%, ali se trend rasta nastavlja, što je pozitivan pokazatelj. Kad je riječ o ulaganjima u 2016. godini, ona su bila veća nego u odnosu na 2015. godinu, a odnosila su se na ulaganja u ICT infrastrukturu. Lani je u sektoru ICT-a stvoreno 1.300 novih radnih mjesta. U segmentu ICT proizvodnje ostvareni su značajni prihodi od 3,9 milijardi kuna, a broj zaposlenih i tu raste te je izvoz dosegao više od 60% ukupnih prihoda u tom specifičnom dijelu ICT sektora. U segmentu softvera i usluga ostvareno je više od 8 milijardi kuna ukupnog prihoda, a čak 31% ukupnog prihoda ostvaruje se na izvoznim tržištima. Jedan od ključnih problema s kojima se suočava ICT je nedostatak kvalificirane radne snage.

Brzi Internet uvjet razvoja gospodarstva

Europska komisija odobrila je Hrvatskoj 101,4 milijuna eura vrijedan program izgradnje nove digitalne infrastrukture (New Generation Network, NGN). Riječ je međugradskoj optičkoj mreži koja će spajati 540 gradova i omogućiti da brzi Internet dođe do milijun građana koji su zakinuti za takvu uslugu, jer ona operaterima nije financijski isplativa. Program širokopojasnog pristupa u Hrvatskoj omogućit će pristup Internetu privatnim i poslovnim korisnicima po brzinama koje su prosjek EU, odnosno već godinama standard u Uniji. To bi Hrvatskoj trebalo pomoći da uspostavi infrastrukturu potrebnu za informatičko društvo, odnosno da nadoknadi postojeći zaostatak koji ima za drugim članicama EU.

Prepoznajući važnost digitalizacije, Europska je komisija donijela Strategiju jedinstvenog europskog digitalnog tržišta (Digital Single Market – DSM).

Operativno, program izgradnje nove infrastrukture, koja će tržišno natjecanje operatera iz velikih gradova poput Zagreba preliti na ostatak Hrvatske, vodit će tvrtka Odašiljači i veze. Program će trajati do 31. prosinca 2023., a bit će podloga za surfanje brzinama od 100 Mbps sinkrono – 100 Mbps u downloadu i uploadu. Svi operateri moći će kapacitete nove mreže zakupiti pod jednakim uvjetima, i to dugoročno. EU će financirati 85% buduće digitalne infrastrukture, odnosno 86,2 milijuna eura. Ostatak sredstava od 14,5 milijuna eura, pojašnjavaju, osigurat će Vlada, i to u odgovarajućim iznosima do 2023. godine.

Primjena digitalnih tehnologija u gospodarstvu

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO), kao i ostalih dvanaest međunarodnih partnera na projektu Smart Factory Hub, u travnju i svibnju ove godine provela je anketu kako bi se saznalo koliko su hrvatski poduzetnici uključeni u Pametnu specijalizaciju i spremni za Industriju 4.0. Prikupljeni su odgovori 26 hrvatskih malih i srednjih poduzetnika (MSP-a) u industriji. Upotrebu elektroničkih i ICT sustava zamjenjuju pametne tvornice koje koriste ICT sustav s ciljem digitalnog povezivanja strojeva, ljudi i proizvoda, tzv. industrija 4.0.

Većina hrvatskih MSP-a razumije korist pametne proizvodnje u svojim poduzećima, štoviše, upoznati su s novim trendovima u industriji te imaju namjeru postupno uvoditi pametna rješenja, tehnologije i metode, no samo ih 12% sada implementira. Niski postotak uvođenja industrije 4.0 očit je kada se, prema istraživanju agencije nizozemskog Ministarstva vanjskih poslova (CBI) provedenom u travnju ove godine, Hrvatska nalazi na pretposljednjem mjestu u Europskoj uniji, ispred Bugarske.

Troškovi implementacije, nedostatak informacija i visoka složenost novih tehnologija predstavljaju izazove, no unatoč tome hrvatski poduzetnici zainteresirani su za pametnu proizvodnju te smatraju kako su sljedeća četiri područja najvažnija za povećanje konkurentnosti: bolja kvaliteta proizvoda, bolja koordinacija s kupcima, smanjeni troškovi proizvodnje i bolja usklađenost sa specifikacijama kupca ili regulatornim zahtjevima.

5G smatra se prekretnicom koja će preobraziti industriju zahvaljujući mrežama s gigabitnim brzinama, izgraditi Internet stvari te omogućiti inovativne poslovne modele.

Većina MSP-a već je implementirala nove tehnologije Cloud Storage/processing i Responsive manufacturing, a u budućnosti su zainteresirani za implementaciju tehnologija Data analytics i Smart maintenance. Većina malih i srednjih poduzetnika u Hrvatskoj ne koristi metode u proizvodnom procesu, samo mali broj implementira LEAN proizvodnju, no svi imaju želju za unaprjeđenjem.

Odlike LEAN metode su velika varijabilnost proizvoda, male serije, mala količina zaliha, fleksibilna proizvodnja i visoka kvaliteta. Najveća prednost je veza između smanjenja troškova i unaprjeđenja produktivnosti i kvalitete. Također je važno stalno usavršavanje radnika, čime se postižu bolji rezultati. U managementu ljudskih resursa, MSP-i žele implementirati metode strateškog razvoja osoblja, motivacijske sustave i transfer znanja.

Smart Factory Hub projekt financirao je Interreg Danube Transnational Programme s ciljem poboljšanja okvirnih uvjeta za inovacije u području pametne proizvodnje na dunavskom području. Osim HAMAGBICRO-a, uključeno je još 12 partnera iz devet zemalja – Austrije, Njemačke, Slovenije, Mađarske, Češke, Rumunjske, Bugarske, Slovačke i Srbije. Traje 30 mjeseci (siječanj 2017. – lipanj 2019.) te ima vrijednost preko 1,8 milijuna eura.

IT rješenja za digitalizaciju poslovanja

Hrvatska je u protekloj godini ostvarila malen napredak u području integracije digitalnih tehnologija u poduzećima. Postotak hrvatskih poduzeća koja se koriste uslugama u oblaku viši je od prosjeka EU te poduzeća koriste mogućnosti koje nudi internetska trgovina: 18% MSP-ova bavi se prodajom na Internetu (što je više od prosjeka EU, koji iznosi 17%); s druge strane, usluga e-računa nije pretjerano popularna. 9,3% hrvatskih poduzeća analizira velike podatke iz bilo kojeg izvora podataka (što je blizu prosjeku EU-a od 10%), dok pokazatelj digitalnog intenziteta ima srednju vrijednost.

Budući da digitalne tehnologije omogućavaju nove načine povezivanja, suradnje i poslovanja, utječu na sve temeljne funkcije poslovanja i predstavljaju izazov za postojeće modele poslovanja. Unatoč relativnom nepostojanju nacionalne politike u području digitalizacije, hrvatske su tvrtke srednje uspješne. Stoga bi za hrvatsko gospodarstvo bilo još korisnije kad bi hrvatska poduzeća imala na raspolaganju ciljanu strategiju digitalizacije. U Europskoj komisiji smatraju kako su Digitalni inovacijski centri (Digital Innovation Hub – DIH) ključni za strategiju Digitalizacije europske industrije (Digitising European Industry strategy).

Inicijative za digitalno-inovacijske centre došle su iz Njemačke (Mittelstand-Digital Competence), Velike Britanije (High Value Manufacturing Catapult) i Nizozemske (Fieldlabs). Nakon njihovog razvoja u starijim članicama Europske unije na europskoj razini uspostavljene su koordinacije takvih digitalno-inovacijskih centara: I4MS (ICT Innovation for Manufacturing SMEs) i SAE (Smart Anything Everywhere).

Kako bi se njihova uspješna praksa prenijela i na nove članice Europske unije, Europska komisija objavila je 30. kolovoza natječaj kojim traži kandidate za 30 digitalnoinovacijskih centara sa sjedištem u Bugarskoj, Hrvatskoj, Cipru, Češkoj, Estoniji, Mađarskoj, Latviji, Litvi, Malti, Poljskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj ili Sloveniji (EU 13). Natječaj je dio projekta Europske komisije Pametne tvornice u novim članicama EU (Smart Factories in new EU Member States).

Do 2025. EU će od uvođenja 5G uprihoditi do 113,1 milijardu eura godišnje u četiri ključna sektora: automobilska industrija, zdravstvo, promet i energetski sektor.

Projekt Pametne tvornice u novim državama članicama EU ima za cilj:

• Identificirati organizacije sa sjedištem u Bugarskoj, Hrvatskoj, Cipru, Češkoj, Estoniji, Mađarskoj, Latviji, Litvi, Malti, Poljskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj ili Sloveniji koje mogu postati digitalni inovacijski centri;
• Pomoći razvoj 30 digitalno-inovacijskih centara u najmanje 8 ciljanih država kroz mentorske i trenerske aktivnosti;
• Analizirati postojeće stanje digitalizacije industrije te razviti jasne i ciljane preporuke za podizanje kapaciteta industrijske proizvodnje.

Projekt je pokrenut u svibnju 2017. s budžetom od 1,8 milijuna eura i trajat će 18 mjeseci. Iskoristiti će uspjehe i naučene lekcije iz prethodnih i tekućih relevantnih inicijativa, kao što je ICT inovacija za male i srednje tvrtke (I4MS), koja je već završila program mentorstva za 29 novih digitalnih inovacijskih centara. Digitalni inovacijski centri trebali bi nakon obuke biti pokretači i inicijatori digitalizacije u industriji u svojim zemljama i regijama, posebno u tradicionalnim industrijskim sektorima u malim i srednjim poduzećima koja manje ulažu u digitalne tehnologije nego što je to slučaj u razvijenijim dijelovima EU i u industrijskim sektorima koji su orijentirani na digitalne tehnologije i inovacije.

Digitalno-inovacijski centri bit će podrška malim i srednjim tvrtkama da postanu tržišno konkurentniji kroz razvoj njihovih poslovnih i proizvodnih procesa, kao i proizvoda i usluga putem digitalnih tehnologija. DIH će djelovati kao one-stop-shop, pružajući malim i srednjim tvrtkama pristup tehnologijskim testiranjima, podršci financiranju, marketinškim inteligentnim mogućnostima i mogućnostima umrežavanja. Na osnovu takve pomoći tvrtke će se moći usmjeriti na ključne tehnologije kao što su robotika, fotonika, računala visokih performansi (HPC), cyber fizikalnih sustava itd. Preko digitalnih inovacijskih centara tvrtke, posebice MSP, mogu imati pristup stručnim službama za razvoj i ispitivanje digitalnih inovacija, kao i financijskim i inovacijskim uslugama.

Primjena digitalnih tehnologija u proizvodnji

Kako nam je rekao prodajni inženjer iz Siemensa Hrvatska Adriano Liebhardt, industrija je, za razliku od IT sektora i potrošačke elektronike, inertniji sustav u kojemu je najbitnija karakteristika pouzdanost i otpornost na pogreške, što je uglavnom u koliziji s novim tehnologijama. -Međutim, konstantni razvoj novih rješenja i prednosti koje ista nude prevaga su koja ne dopušta stagnaciju.

Ta činjenica samo daje dodatno na važnosti i čini industrijska rješenja složenijima, što zahtijeva dugotrajan proces testiranja. Vrijeme je još jedan ograničavajući čimbenik kada govorimo o implementaciji novih tehnologija – kaže Liebhardt, dodajući kako tu do izražaja dolazi korištenje suvremenih softverskih alata koji omogućuju tzv. virtualnu proizvodnju, testiranje kompletnog proizvoda prije nego je fizički izrađen ijedan primjerak. -Nadalje, mogućnost praćenja kompletnog proizvodnog procesa, jasna kontrola i nadzor nad resursima, kao i samo održavanje sustava, osnova su pametnog proizvodnog postrojenja – pojašnjava Liebhardt.

-U suvremenim tvornicama strojevi međusobno komuniciraju i razmjenjuju veliku količinu podataka. Na taj način kompletan je proizvodni proces harmoniziran i usklađen – od planiranja do održavanja, a veliku ulogu ima i prevencija te detekcija kvarova. Preduvjet je za to prikupljanje velike količine podataka, standardizacija komunikacije i njihova obrada te pohranjivanje i pravilna interpretacija.

Sve to moguće je obrađivati i pohranjivati na jednom centralnom mjestu – u tzv. oblaku, tj. cloud sustavima koji nude fleksibilnost u mogućnosti nadogradnje, jamče sigurnost podataka i dostupnost s bilo kojeg mjesta – objasnio je Liebhardt, navodeći primjer Mindsphere kao Siemensovog industrijskog cloud sustava, koji se oslanja na etablirana rješenja u svijetu IT-a prilagođenih za industrijske potreba te predstavlja platformu za razvoj centraliziranog sustava za praćenje svih pokazatelja uspješnosti proizvodnog sustava. Dodao je kako u hrvatskim razmjerima Siemens uspješno prati tehnološki napredne industrijske grane kao što su farmaceutska industrija te industrija hrane i pića, koje su prepoznale važnost novih tehnologija i rješenja u duhu industrije 4.0.

-Digitalno poslovanje u divizijama Digital Factory i Process Industries and Drives čine srž Siemensovog tehnološkog razvoja. Od 1. lipnja 2015. godine Hrvatska je ušla u društvo 50-ak zemalja za koje je aktivirana platforma za online poslovanje. Najznačajniji dio te platforme je Industry mall – online katalog, cjenik, web-shop uz dodatne funkcije koje se mogu prilagoditi pojedinom korisniku.

Korištenje Industry Malla je potpuno besplatno, a za napredne funkcije potrebna je registracija. Sada ima preko 150 registriranih tvrtaka partnera, svaki s više korisničkih računa. U 2 godine od implementacije e-business platforme Siemens dobiva čak 60% naručenih pozicija tim sustavom, što dokazuje spremnost partnera iz industrije na korištenje novih alata u poslovanju. Sustav omogućuje i individualizaciju za svakog pojedinog korisnika. Primjerice, Siemensovi korisnici koji koriste vlastita ERP rješenja mogu svoje standardne dokumente (npr. narudžbenice) u elektroničkoj formi poslati na Siemensov sustav koji iste automatski čita, pretvara u digitalni oblik i obrađuje. Automatski se generira nalog i dobiva informacija o isporuci opreme i praćenju pošiljke – rekao nam je Liebhardt.

Gospodarstvu su potrebne digitalne javne usluge

I u javnim digitalnim uslugama Hrvatska zaostaje za drugim zemljama EU, posebno je to izraženo u digitalnim javnim uslugama za gospodarstvo. Naime, kada je riječ o e-upravi, Hrvatska je u prošloj godini postigla određeni napredak, ali je pala s 25. na 26. mjesto jer su ostale države napredovale brže, navodi se u Indexu DESI. Broj korisnika usluge e-uprave polako se povećava, no nije postignut nikakav napredak u pogledu isporuke usluga. Kada je riječ o otvorenim podatcima, Hrvatska je u protekloj godini postigla značajan napredak te su rezultati nešto viši od prosjeka EU.

Zbog političke situacije u protekloj godini nije bilo mnogo aktivnosti u pogledu usluge e-uprave. Hrvatska sada ima revidiranu strategiju ‘e-Hrvatska 2020.‘; Vlada planira objaviti i revidirani Akcijski plan e-uprave. Važnu ulogu ima osnivanje Centra dijeljenih usluga u oblaku, koji će koordinirati sve aplikacije IKT-a koje nude razne državne institucije i upravljati njima (2.300 ciljanih javnih tijela koja bi trebala biti uključena u projekt). Hrvatska planira razviti dodatne e-aplikacije za građane. Alat za eposlovanje namijenjen tvrtkama dostupan je u probnoj inačici, ali još nije odobren i njegova je provedba odgođena.

Upotrebu elektroničkih i ICT sustava zamjenjuju pametne tvornice koje koriste ICT sustav s ciljem digitalnog povezivanja strojeva, ljudi i proizvoda, tzv. Industrija 4.0.

Daljnjim razvojem i provedbom strategije e-uprave, uključujući alat za e-poslovanje, može se pridonijeti uspješnom okruženju e-uprave, što bi moglo donijeti znatne uštede u Hrvatskoj. Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta započelo s javnom kampanjom pod nazivom ‘Sve na jednom mjestu’, kojom se građanima, potrošačima i poduzetnicima želi predstaviti i približiti alate koje imaju na raspolaganju, a koji im mogu pomoći da ostvare svoja prava i iskoriste poslovne prilike koje pruža zajedničko europsko tržište.

-Kroz različite instrumente i alate naši poduzetnici, primjerice, mogu doznati informacije o načinu na koji se u drugim državama može osnovati tvrtka, koje tehničke specifikacije je potrebno da ispunjavaju njihovi proizvodi, itd. – rekla je potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta, Martina Dalić.

Jedan od alata dostupnih gospodarstvu je nacionalni centar SOLVIT, koji može pomoći u slučaju problema s administracijom u nekoj od država EU, primjerice u povratu poreza, potvrdi boravka ili socijalnom osiguranju. Želi li pak tko osnovati tvrtku u Hrvatskoj ili drugoj državi EU-a i treba informaciju o uvjetima, pomoći će mu jedinstvena kontaktna točka za usluge, a sve informacije dobit će na portalu www.psc.hr.

Nužna bolja cyber sigurnost

Jedna od ključnih mjera Europske komisije za sigurniji Internet je planirano uvođenje novih pravila o zaštiti podataka (General Data Protection Regulation – GDPR), koja će postati obveza za sva poduzeća krajem proljeća iduće godine. Telekomi su uglavnom snažno opredijeljeni na zaštitu podataka, s obzirom na specifičnost njihovog poslovanja zasnovanog na povjerenju klijenata. Telekomi imaju organizacijske i tehničke mjere zaštite, čija je zadaća kontinuirano otkrivanje potencijalnih rizika i njihovo otklanjanje korištenjem najboljih dostupnih rješenja. No pitanje je na koji će način poduzeća osigurati primjenu te regulative i koliko će ih njena primjena koštati.

Kada je u pitanju sigurnost podataka na Internetu, iz HT-a savjetuju korištenje sigurnosne kopije podataka koje treba zaštititi od ransomwarea ili bilo kojih drugih zloćudnih sadržaja na Internetu. Sigurnosna kopija trebala bi biti dislocirana od mreže, odnosno računala koje se backupira – primjerice, neka vrsta sigurnosne kopije u oblaku, Cloud Backup. Nužno je koristiti mrežnu zaštitu i ispravno podesiti vatrozid. Baš kao i operativni sustav, bilo kakav softver koji nas štiti od zloćudnog sadržaja također mora biti ažuriran najnovijim zakrpama proizvođača.