Kreiranje korisničkog računa, slažete se sa našim pravnim napomenama i pravilima privatnosti.

ILI

[TheChamp-Login]

Kreiranje korisničkog računa, slažete se sa našim pravnim napomenama i pravilima privatnosti.

ILI

[TheChamp-Login]

Pratite nas:

Brzi razvoj, ali stagnacija izvoza zbog nedostatka promocije

Brzi razvoj, ali stagnacija izvoza zbog nedostatka promocije

Hrvatske vinarije su pretežno orijentirane na domaće tržište i turizam, dok u isto vrijeme imamo pet puta veći uvoz od izvoza vina. Mnogo se napredovalo u razvoju vinskog sektora te u postizanju kvalitete vina, no i dalje nismo označeni kao vinska zemlja. Kupci, čini se, radije kupuju vina bolje brendiranih vinskih zemalja nego da ‘riskiraju’ sa skupim hrvatskim vinima.

Posljednjih godina hrvatsko vinarstvo i vinogradarstvo doživjelo je velike promjene. Danas je hrvatska proizvodnja vina usmjerena na razvoj kvalitete, što potvrđuje činjenica da kvalitetna vina u ukupnom prometu čine preko 70%. Isto tako, od sustava u kojem su prevladavale vinarije pri nekadašnjim poljoprivrednim kombinatima, danas je hrvatsko vinarstvo u strukturi promijenjeno te su pored velikih vinarija prisutni brojni mali do srednji proizvođači vina.

Sama ta činjenica promijenila je hrvatsku vinsku sliku, koja je zbog promjene strukture sada bogatija, kako u pogledu raznolikosti proizvođača, tehnologija pa time i ponude vina. Bogata ponuda s više od stotinu autohtonih sorti vina te dugogodišnja tradicija proizvodnje snaga su hrvatskog vinarstva na kojoj se temelji razvoj vinarskog sektora. Značajan potencijal leži u plasiranju kvalitetnih domaćih vina kroz turističku ponudu koja je jedan od načina promoviranja kvalitete hrvatskih vina na stranom tržištu.

Vinska industrija nam je izuzetno brzo napredovala i usvojene su sve najsuvremenije svjetske tehnologije i znanja.

Potpora vinskom sektoru

Iz Hrvatske gospodarske komore obavještavaju da će vinari uz organizacijsku i novčanu potporu HGK-a (HGK pokriva 50% troškova), iduće godine nastupiti na 5 najznačajnijih vinskih sajmova u Europi – Prowein Düsseldorf, Vinexpo Bordeaux, London Wine Fair, Vinisud Paris i Beowine fair. U tijeku je provedba EU financiranog projekta iz „Vinske omotnice“ – Promocija vina na tržištu SAD-a, a kandidiran je i projekt Promocije hrvatskih vina na tržištu Srbije. U idućoj godini planiraju se prijave na EU natječaje za još dva projekta promocije – na tržištima Kanade i Švicarske. HGK i Udruženje aktivni su i u promociji na domaćem tržištu, a Komora sufinancira i pomaže u organizaciji najznačajnijih regionalnih domaćih vinskih događanja – Vinistra, Festival graševine, Festival Dalmacija, Festival Vinocom, En primeur i drugo.

Hrvatska turistička zajednica napominje da Strategija razvoja turizma do 2020. godine detektira proizvod gastronomije i enologije kao proizvod s izraženom perspektivom razvoja, a u tu kategoriju spada i vinski turizam. Eno i gastro proizvode konzumiraju svi turisti, a Hrvatska kao turistička destinacija zauzima sve jaču tržišnu poziciju kao značajna mediteranska gourmet destinacija. Javne pozive koji objavljuju na godišnjoj razini su i potpore projektima turističkih inicijativa i proizvoda na turistički nerazvijenim područjima (uključuje i enogastro turizam: ulaganje u kušaonice vina i drugih pića i gastro proizvoda, vinotočja, pokretne kuhinje za show cooking) i dodjelu potpora programima destinacijskih menadžment kompanija (uključuje i opće gastronomske ture, tematske gastronomske ture, vinske ture i druge slične proizvode).

Istraživanja kažu da je gastronomija četvrti motiv po rangu važnosti za dolaske turista tijekom ljetne sezone u Hrvatsku. Enogastronomija je jedan od naših ključnih proizvoda pa upravo stoga HTZ promovira gourmet ponudu kroz niz aktivnosti, između ostalog i kroz digitalnu platformu „Hrvatska 365 Gourmet“. Riječ je o nacionalnoj digitalnoj platformi koja promovira restorane, vinare i uljare te prezentira sezonsku i dnevnu ponudu restorana, a također donosi stručne recenzije restorana.

HTZ je ostvario i marketinšku suradnju s najutjecajnijim gastronomskim brendovima kao što su Gault&Millau i Michelin, a tu je i suradnja s Udrugom Jeunes Restaurateurs d’Europe Hrvatska. Predstavnike inozemnih medija kroz studijska putovanja posebno upoznajemo s lokalnom gastronomijom u kojima se programi kreiraju s posebnim naglaskom na gastronomiju destinacije. Tu je i posebno kreirana brošura „Hrvatska, puna okusa“ koja je u potpunosti posvećena enogastronomiji, kao i posebno kreirana kampanja „Croatia Feeds“.

Država mnogo ulaže u razvoj hrvatskog vinarstva

O budućnosti hrvatskog vinarstva i stanju sektora razgovarali smo i s ministrom poljoprivrede, Tomislavom Tolušićem. Na pitanje koliko i na koji način država financira razvoj vinskog sektora, ministar Tolušić ističe da su vinari, koji imaju više od jednog hektara poljoprivrednog zemljišta, korisnici izravnih plaćanja koje Ministarstvo poljoprivrede financira po pravilima i uz pomoć EU sredstava.

„Vinarski sektor također se sufinancira i sredstvima iz Vinske omotnice, dodatnih EU sredstava čije je korištenje omogućeno Nacionalnim programom pomoći sektoru vina 2014. – 2018. kroz tri različite mjere: ulaganja u vinarije, restrukturiranje vinograda i promidžba vina na tržištima trećih zemalja. Na prijedlog vinara ove smo godine uveli novu mjeru – informiranje u državama članicama za promoviranje naših vina u Europskoj uniji. Intenzitet bespovratne financijske potpore kroz ove mjere za naše vinare kreće se od 50% pa sve do 80%.

Do sada je za sve tri mjere raspisano 28 natječaja, od čega 5 natječaja u 2018. godini. Ukupno je ugovoreno 279 projekta i odobreno je 203 milijuna kuna potpore. Ove godine smo i kroz Program ruralnog razvoja RH uveli mjeru za vinare, kojom sufinanciramo podizanje novih vinograda, što prije nije postojalo kao mjera, dapače, govorilo se o tome da EU zabranjuje podizanje novih nasada, što nije istina. Nakon svega tri mjeseca od završetka natječaja, obrađeni su svi pristigli projekti, a za nove investicije u vinarstvo ugovorena su 73 projekta za 34,2 milijuna kuna. Da rezimiram, država ulaže mnogo u razvoj hrvatskog vinarstva koje po mom skromnom mišljenju ima svijetlu budućnost“, napominje Tolušić.

Na prijedlog vinara, Ministarstvo poljoprivrede ove je godine uvelo i novu potpornu mjeru, informiranje u državama članicama za promoviranje naših vina u EU, s intenzitetom bespovratne financijske potpore od 50% pa sve do 80%.

Što se tiče planova za stimulaciju industrije na državnoj i na strukovnoj razini, ministar nam prenosi: „I u narednom programskom razdoblju Ministarstvo poljoprivrede nastavit će podupirati sektor vinarstva europskim sredstvima, a donijeli smo i Nacionalni program pomoći sektoru vina 2019. – 2023. To je na godišnjoj razini ukupno više od 83 milijuna kuna potencijalnih potpora koje bi trebale godišnje generirati oko 160 milijuna kuna ulaganja u vinarskom sektoru.

Nadalje, prijedlogom novog Zakona o vinu ide se na daljnje rasterećenje sektora te je predviđeno da se cjelokupni sustav kontrola, za koji je sektor godišnje izdvajao 12 milijuna kuna prenese na teret proračuna. To otvara mogućnost vinarima da organizirano iskoriste ta sredstva za promociju vina i aktivnosti regionalnih organizacija vinara. Naime, novi zakon predviđa udruživanje vinara i vinogradara na regionalnoj razini zbog njihove aktivnije uloge u promidžbenim aktivnostima i poslovima marketinškog označavanja hrvatskih vina, ali i kod ocjenjivanja vina, što su sami vinari i predložili” – govori Tolušić.

Ministar ističe i da se novim zakonom o vinu organoleptička kontrola vina neće više obavljati samo u Zagrebu, nego će npr. vino s Pelješca ocjenjivati licencirani senzoričari s tog područja, dok će vina iz Kutjeva ocjenjivati senzoričari s tog područja, koji uključuju vinare područja koji se licenciraju. Hrvatski centar za poljoprivredu hranu i selo putem Zavoda za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo osigurat će nužnu infrastrukturu za ocjenjivanje vina i jamčiti anonimnost uzoraka.

S obzirom na to da su se s novim zakonom pojavila i određena neslaganja u javnosti, ministar odgovara: „U pisanju zakona aktivno su sudjelovali vinari i njihova udruženja pa stoga ne vidim razloga neslaganjima. Možemo reći da je ovo prvi zakon koji je uvažio gotovo sve prijedloge vinara, odnosno onih na koje se zakon odnosi. Decentralizirali smo sustav i uvažili želje naših vinara koji su htjeli sličan sustav kontrole (od vinograda do podruma), samo što nismo osnivali novo tijelo. Znamo da se neki protive ideji da Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo kontrolira vino, ali upravo su vinari tražili strogu kontrolu vinograda i prometa grožđa te redefiniranje zaštićenih oznaka izvornosti, kao i stvaranje vinskih regija.

Također, kako bi administrativno rasteretili vinare, ukidamo evidencijske i uvodimo marketinške markice. Isto tako, uključujemo male proizvođače u sustav kontrole bez financijskih opterećenja. Jasno je definiran razlikovni okvir za proizvodnju grožđa za vlastite potrebe u vrlo ograničenom obuhvatu na površinama do 0,1 ha, od onih proizvođača grožđa, mošta i vina u proizvodnom, poduzetničkom i tržišno orijentiranom obuhvatu“, zaključuje Tolušić.

Lokalne institucije također značajno sudjeluju u kreiranju te povezivanju turizma i enogastro ponude

Na primjeru Osječko-baranjske županije vidljiv je jasan i konkretan plan podrške vinarima toga kraja, za proizvodnju vina te razvoj vinskog i ruralnog turizma. Rezultat je to i sustavnih mjera i aktivnosti koje poduzima županijska uprava na čelu sa županom Ivanom Anušićem, koji od prvog dana svog mandata inzistira na strateškom i sustavnom pristupu kontinentalnom turizmu. Uostalom, upravo radi koordinacije svih subjekata i segmenata ove djelatnosti, početkom 2018. godine osnovan je i Upravni odjel za kontinentalni turizam Osječko-baranjske županije, uz postojeće uvedene su i nove vrste potpora, stvara se brend turističke destinacije.

„Vinski turizam je iznimno važan dio kontinentalnog turizma, a sada je najspremniji selektivni oblik turizma u Osječko- baranjskoj županiji, pa je proizvodnja i osobito doživljaj visokokvalitetnih vina upotpunjen nadaleko poznatom gastronomijom, što je čest razlog dolaska turista. Vrhunska vina danas nastaju u više od 20 vinarija, što potvrđuju i nagrade koje redovito stižu s nacionalnih i međunarodnih natjecanja, a Osječko-baranjska županija je otkrivena kao turistička destinacija. Naravno, potencijali za razvoj kontinentalnog turizma još uvijek nisu iskorišteni i na tomu svakodnevno radimo. Umjesto ranije politike potpora pojedinačnim inicijativama, kada su poduzetnički rizici bili iznimno veliki, razvoj turizma danas gradimo strateški i sustavno.

Naš Upravni odjel za kontinentalni turizam objedinjuje i koordinira sve aktivnosti, a iz takvog rada postupno dolaze rezultati. Ranijih godina izgrađena je značajna infrastruktura na području četiri vinogorja, utvrđeno je 12 vinskih cesta od kojih je osam u Baranji, uređeno je četiri mini vinoteke i regionalne vinoteke, turistima i tržištu ponuđeno je više reprezentativnih vinskih podruma, utemeljeno je niz manifestacija i promotivnih događanja, osmišljen je i pokrenut turistički zamah baziran na vinu i hrani, turizam ugođaja i doživljaja, sljubljivanja vina i hrane. U skladu s Master planom turizma i strateškim ciljevima Strategije turističkog razvoja do 2025. godine, Osječko-baranjska županija provodi niz financijskih, savjetodavnih i drugih mjera i aktivnosti, a sve s ciljem razvoja gospodarstva, poduzetništva te osobito zapošljavanja i ostanka naših ljudi u svojim domovima“, ističe župan Ivan Anušić.

Hrvatskoj je potreban agresivniji nastup na tržištu s naglaskom na autohtonost i posebnost vlastitog proizvoda. Na tome treba graditi vlastiti vinski identitet.

Hrvatska vina nikad nisu bila kvalitetnija

Izv.prof.dr.sc. Marko Karoglan s Agronomskog fakulteta mišljenja je da je stanje u vinskoj industriji u Hrvatskoj mnogo bolje danas nego prije dvadesetak godina.

„Slobodno se može tvrditi da hrvatska vina nikad nisu bila kvalitetnija. Prodaja vina na domaćem tržištu raste, no izvoz stagnira. Vinari se sve bolje i sve kvalitetnije organiziraju kroz različita regionalna i nacionalna udruženja. Hrvatska vina se tako kroz različite sajmove i izložbe predstavljaju na inozemnim tržištima i postaju prepoznatljiva, no to je još uvijek nedovoljno. Hrvatskoj je potreban agresivniji nastup na tržištu s naglaskom na autohtonost i posebnost vlastitog proizvoda. Na tome treba graditi vlastiti vinski identitet“, poručuje Karoglan.

„Vinari su se danas uglavnom okrenuli financiranju putem EU fondova. Zakon nudi i neka nova rješenja, ponajprije uspostavom četiriju novih regija (Slavonija i Hrvatsko Podunavlje, Hrvatska Istra i Kvarner, Dalmacija i Središnja bregovita Hrvatska), što bi trebalo olakšati nastup vinara na tržištu.

Napravljen je i veliki pomak ka decentralizaciji postupka stavljanja vina u promet jer će regionalne vinogradarske i vinske organizacije igrati veću ulogu prilikom organoleptičke provjere vina. Vidjet ćemo kako će se regionalne udruge nositi s odgovornosti koju sa sobom nosi postupak puštanja vina u promet, odnosno zaštite potrošača. Osobno, moram izraziti određenu bojazan prema prijedlogu da vina bez zaštićene oznake izvornosti ne moraju proći organoleptičku provjeru, no vrijeme će pokazati koliko je ta odluka dobra ukoliko se prihvati. Ipak, treba pričekati konačnu verziju Zakona kako bi se mogli dati konkretniji komentari“, zaključuje Karoglan.

Situacija iz kuta vinara

S kojim se preprekama susreću vinarije u Hrvatskoj? Ivana Grepo, brand manager Vina Belje, također smatra da Hrvatska još nije vinska destinacija u punom smislu riječi i da na tom području imamo još puno posla. Marijan Knežević, direktor prodaje i marketinga Vina Kalazić, s druge strane tvrdi da posljednji statistički podatci kažu da kao zemlja izvozimo 5 milijuna litara, a uvozimo 30 milijuna litara vina, što znači da mi još nismo prepoznati kao vinska zemlja na svjetskoj vinskoj karti.

Sebastijan Tomić je izričit: „Hrvatske vinarije pretežno su orijentirane na domaće tržište i turizam. U isto vrijeme imamo pet puta veći uvoz od izvoza vina. Dakle, u Hrvatskoj se potroši više vina nego što ga se proizvede! Taj problem proizlazi iz nedovoljnog ulaganja u brend Hrvatske kao vinske destinacije i relativno skupe proizvodnje. Uz taj problem, bitku vodimo i s prilagodbom pravilima EU, gdje je Hrvatska samo jednim dijelom uvela nužno potrebne izmjene“. Tomić kaže da je vinska slika u Hrvatskoj prilično šarolika, odnosno vrlo jasno ocrtava stanje u našoj enogastro ponudi. Postoje doista vrhunska vina i vinarije koje su nam najbolji mogući promotori gdje god da se pojave. A postoje i objekti koji nude jeftino ‘domaće’ ili uvozno vino vrlo sumnjive kvalitete i time direktno rade štetu sebi i drugima.

Suvlasnik male boutique vinarije Bura-Mrgudić, Marija Mrgudić, smatra da se prijedlogom novog Zakona o vinu ne otvara put decentralizaciji, nego se pojačava nadzor Državnih tijela (HCZSP – Zavod za vinarstvo) nad radom vinara, što nije po EU direktivama. Jačanje centralizacije vinarstva dovodi do potrebe za većim brojem nadzornika i funkcionera koji nemaju velikih odgovornosti, ali prividno nadziru proizvodnju. Sve to vodi prema novim zapošljavanjima i novim opterećenjima po boci proizvedenog vina“, tvrdi Mrgudić.

„Vinska industrija je od osamostaljenja RH rapidno napredovala, napredovala je u novim znanjima, novim vinarijama i kvaliteti proizvodnje. Na samom početku stvaranja privatne vinske industrije veliku ulogu je odigrao HCZSP-Zavod za vinarstvo, Ministarstvo poljoprivrede i HGK, koji su zaista bili servis proizvođačima, ali zadnjih desetak godina se događa obrnuta situacija: nekadašnji načini pomoći vinskom biznisu nadmašeni su i potrebno je da se i Ministarstvo i Zavod preorijentiraju. HGK je imao manju ulogu u tom lancu, ali je tu svoju ulogu ostvarivao u skladu s potrebama vinara i danas je ostao jedna ustanova koja je servis, a ne tutor vinskoj industriji“, napominje Mrgudić.

Diana Kostelnik, voditeljica marketinga Iločkih podruma govori da su najveće prepreke s kojima se danas susreću vinarije u Hrvatskoj uvozna vina koja svojom niskom cijenom privlače kupce kojima je to najbitnija karakteristika pri donošenju odluke o kupnji. „Uz uvozna vina, još uvijek postoji i ‘sivo’ tržište koji zauzima veliki dio tržišta s kojim se mi ne možemo natjecati. Uz to, Hrvatska se još uvijek nije afirmirala kao vinska destinacija na karti Europe te nije prepoznata kao takva od stranih kupaca. Potrebna je velika podrška resornog ministarstva te ostalih interesnih skupina kako bi se to ostvarilo“, napominju iz Iloka.

Ivan Miloš iz Vinarije Miloš spominje i lošu politiku oko uvozne radne snage koja također otežava bavljenje vinogradarstvom u Hrvatskoj, jer na hrvatskom tržištu nema dovoljno ljudi koji bi obavljali stalne ili sezonske poslove u vinogradima. „Premda je većina hrvatskih vina tehnološki na najvišoj svjetskoj razini, nedostaje više vina koja imaju snažniji karakter. Mišljenja sam da treba još puno raditi i ulagati u znanje i vinsku kulturu, upravo u ono neopipljivo, u ono što se ne može unijeti u bilancu tvrtke, a što na kraju čini razliku između toga je li vaše vino samo piće ili kulturološki proizvod“, konkretan je Miloš.

„Što se tiče financijskih pokazatelja, vinarstvo je svugdje u svijetu djelatnost s izrazito sporim povratom na uložen kapital. I u Hrvatskoj je uspostavljena takva situacija, ali etablirane vinarije u Hrvatskoj ostvaraju visoke profitne marže, čime se otvara mogućnost daljnjih investicija, što obećava još svjetliju budućnost“, nadodaje Miloš.

„Izvozili smo manje količine na tržišta SAD-a, Francuske, Engleske, i Njemačke. Često smo dobivali iste odgovore, kako hrvatska vina imaju visoku cijenu za image koji ih prati. Kupci radije kupuju vina bolje brandiranih vinskih zemalja nego da ‘riskiraju’ sa skupim hrvatskim vinima. Za to bi trebali imati ili povoljna vina ili dugoročno ulagati u izvoz, odrađivati promotivna putovanja, educirati strane ugostitelje i sl., kao što to rade strani vinari u Hrvatskoj. Prodaju nam ili visoko brandirana ili vrlo povoljna vina“, zaključuje Tomić.

Najveća prepreka s kojom se danas susreću vinarije u Hrvatskoj uvoz je vina niske cijene, no upitne kvalitete.

Pregled najvažnijih nadolazećih vinskih evenata

VINOcom, međunarodni festival vina i kulinarstva – 23. i 24.11.2018., hotel Esplanade, Zagreb
WineOs – Osijek Wine Fest – 11. i 12. siječnja 2019., Muzej okusa, Osijek
En primeur‘, prvo službeno kušanje mladih vina lanjske berbe – veljača 2019.
Festival ‘Vinart Grand Tasting‘, 1. i 2. ožujka 2019. – Lauba, Zagreb
Međunarodni festival ružičastih vina ‘Pink Day‘, ožujak 2019., Muzej Mimara, Zagreb
Zadar wine festival – travanj 2019., Arsenal, Zadar
Festival ‘Vino Dalmacije‘, travanj 2019., Split
Međunarodni festival vina ‘FestiWine‘ – travanj 2019., Dubrovnik
Vinistra – svibanj 2019., Poreč
Festival Graševine – lipanj 2019., Kutjevo

Pozicioniranje i komunikacija vina

Pozicioniranje i komunikacija vina

Vino priča priču. Vinar priča priču. Marketing mora slijediti taj doživljaj. Ljudski kontakt i vinsko iskustvo je izuzetno važno u ovoj industriji. Najvažnija stvar u marketingu vina je prezentacija proizvoda krajnjim potrošačima – odlasci na sajmove, degustacije i vinska događanja. Jedino tako se može prenijeti znanje na potrošače. Uz promocije i degustacije svakako su jako važna ocjenjivanja vina popust Decantera, Mundus Vinija i Vinitalyja.

U Belju ističu važnost naše najznačajnije vinske sorte graševine. Upućuju da je po veličini zasađenih vinograda i ukupnoj količini proizvedenog vina u Hrvatskoj i dalje dominantna graševina. Vrlo je značajno da se sorta prisutna na području cijele srednje Europe naziva upravo hrvatskim imenom graševina, a Jancis Robinson, najuglednija vinska kritičarka i novinarka, te autorica najpoznatijeg svjetskog vinskog atlasa, navodi da je domovina graševine upravo u Hrvatskoj. U Belju su fokusirani na graševinu s tri odvojene linije proizvoda – kvalitetna butelja, vrhunska butelja i ultra premium Goldberg graševina.

„S obzirom na važnost digitalnih medija, naše marketinške aktivnosti u digitalnim kanalima značajno bismo povećali kada ne bi bilo zapreke oglašavanju vina putem Google adsa i Youtubea. Berba grožđa kao turistički proizvod vrlo je koristan i zanimljiv alat u povezivanju potrošača s vinom i procesom njegova nastajanja. Biti dio priče o nastanku vina kroz odabir i berbu zrelih grozdova omogućuje potrošačima emocionalnu vezu i privrženost prema vinu i destinaciji na kojoj vino nastaje. Ovog rujna u Baranji se uz berbu grožđa održava i veliki biciklistički festival i Baranjski polumaraton, a turistima je tijekom cijele godine dostupna bogata enogastro ponuda i ljepote Parka prirode Kopački rit“, napominju iz Belja.

„Važnost dizajna i ambalaže također dobiva sve veću ulogu u vinskom svijetu. Kada se vino nađe na policama, bitno je uočiti razliku u odnosu na ostale ponuđače. Upravo zbog toga smo u posljednjih par godina uveli novost – „privjesnice“ koje govore nešto više o samoj liniji vina te koje svojim dizajnom odskaču od standardnih vinskih pakiranja“, napominju iz Iločkih podruma.

Miloš s Pelješca opisuje specifičnost proizvodnje na Pelješcu. Koriste isključivo grožđe iz vlastitih ekoloških vinograda, koji se zbog zahtjevnog terena obrađuju potpuno ručno. Njihova premium vina odležavaju do deset godina prije puštanja u prodaju, što je uistinu rijetkost. „Sve to doprinosi vinima koja su svjetski relevantna i čiji su kupci neki od najvećih poznavatelja vina u svijetu. Moram priznati da je u svemu ovome najteže bilo doći upravo do tih kupaca, jer ipak smo mi vinarija iz vinski relativno nepoznate Hrvatske“, napominje Miloš.

Vinska filozofija

“Vrlo je bitna autentična i snažna priča koja stoji iza toga vina, jer onda ona sama pronađe put do kupca. Naša ciljna skupina su stoga ljudi koji vole upravo takva karakterna, ali opet izrazito izbalansirana vina. To su većinom kupci kojima je vino dio života i koji obraćaju pažnju na to što piju. Što se tiče distribucije, vinarstvo je vrlo zahtjevna djelatnost jer se radi o proizvodu koji ipak sadrži alkohol, tako da je time distribucija na globalnoj razini mnogo kompliciranija nego distribucija primjerice tehničke robe. Ujedno, vino je pakirano u staklenu ambalažu, osjetljivo je na temperaturne šokove, što također komplicira i poskupljuje trošak distribucije za udaljene zemlje.

Što se tiče samog dizajna i pakiranja, on je važniji za vinarije koje rade uniformirana vina za široke mase i time se žele razlikovati od konkurencije koja zapravo prodaje jako sličan proizvod. Za one proizvođače koji naglasak stavljaju na sadržaj, pakiranje nije presudno, ali je ipak bitno jer prati kvalitetu samog vina. Vinski turizam je zahtjevna djelatnost, jer osim odličnih vina i zanimljivih vinskih podruma zapravo počiva na ljudima, tako da se jako puno mora uložiti u ljude koji su u kontaktu s gostima, jer su oni ti koji zapravo stvaraju cijeli doživljaj. Kod nas, čak i danas, većinu degustacija odradi netko iz obitelji”, naglašava Miloš.

Kalazić smatra da je najvažnije biti prepoznat, ali kroz visoko kvalitetan proizvod važan je i odmjeren, decentan marketing, jer vino je plemenit proizvod koji ne zaslužuje agresivan pristup u marketinškom predstavljanju. Kada pričamo o vinu, pričamo o specifičnom proizvodu koji je ovisan o jedinstvenom prostoru na kojem se uzgaja grožđe i spoj je utjecaja prirode i čovjeka, tj. njegove filozofije kako vino na kraju treba izgledati. Njihov marketing se zasniva upravo na ovom načelu – prenošenju filozofije vinara kroz vino na krajnjeg konzumenta. “Kao što je osmijeh ogledalo duše, tako je i vinska etiketa ogledalo vinara, kako on vidi vino u boci i kojoj ciljanoj populaciji se obraća preko te etikete. U nekim situacijama možemo doživjeti neku etiketu nesimpatičnom, ali tek kad probamo to vino onda možemo doživjeti tu etiketu u pravom izričaju, jer prvi dojam bez cjelokupne slike često je varljiv”, opisuje Kalazić.

“Tradicionalisti smo u pristupu grožđu i vinu pa u svojim vinogradima i vinariji posebno obilježavamo najznačajniji vinski blagdan, blagdan sv. Vinka, u Baranji popularnu ‘Vincešku’. Svake godine u suradnji s kolegama iz Baranje redovito organiziramo ‘Surduk fest’ i sve popularniji ‘Vinski maraton'”, naglašavaju iz vinarije Kalazić.

Marketing vinskog biznisa oslanja se na kvalitetu vina, a da bi se dobilo dobro vino treba biti dobro grožđe, dobar položaj i naravno požrtvovan rad. To sve skupa Francuzi nazivaju terroir”, zaključuje Marija Mrgudić.

Doživljaj vrhunskih vina i vinarija zauvijek ostaje u sjećanju

Osječko-baranjska županija, sa svojim bogatstvom eno-gastro ponude i autohtonih proizvoda, povezuje se u istinski turistički doživljaj prostora, u kojem je poljoprivreda osnovna djelatnost i dio turističke ponude. Ovaj turistički potencijal može uvelike doprinijeti njenom gospodarskom razvoju te kvaliteti života njenih stanovnika. Županija posjeduje sve preduvjete za dostizanje turistički najpoznatijih regija u Europi, a u prilog joj idu i turistički trendovi u Europi i svijetu. Pitanje je samo kojom će se brzinom u istočnoj Hrvatskoj razvijati ta jedna od globalno najbrže rastućih gospodarskih djelatnosti.

Taj je kraj poznat i po bogatoj gastronomskoj ponudi te po jedinstvenim i raznovrsnim enološkim karakteristikama. Ovdje je nataloženo stoljetno znanje i iskustvo različitih kultura, povezanih zajedničkim životom na bogatoj, plodnoj i izdašnoj panonskoj zemlji. To se, između ostaloga, zrcali i u raskošnoj kulinarskoj tradiciji, poznatoj po obilju i raznovrsnosti gastronomskih specijaliteta i vrhunskih vina.

U Baranji, koja se prostrla do granice s Mađarskom, na mjestu gdje se spajaju Dunav i Drava, priroda je napravila osobite prirodne fenomene, poput Parka prirode Kopački rit, nepresušno bogatim životinjskim i biljnim svijetom, ali i učinila plodnima vinske nasade, koji stoljećima daju najfinije kapljice izuzetnih vina. Kako bi turizam bio što uspješniji nije dostatna samo priroda, nego i ljudski trud, a izvrstan primjer daje obitelj Kolar, iz baranjskog mjesta Suza, sa svojom zaokruženom turističkom i eno-gastronomskom ponudom.

-Proteklih nekoliko godina kontinuirano ulažemo u razvoj našeg kampa ‘Suza Baranje’, a uz to imamo u ponudi i 3 dvokrevetne sobe, restoran i kušaonu vina. Ove godine imamo značajan porast gostiju u kampu, što nam daje potvrdu da naša nastojanja i planovi imaju temelja. Kroz naš odnos prema gostima i zaokruženu ponudu gosti imaju mogućnost upoznati se s našim načinom života blisko vezanim za vinograde i vino koji su naša tradicija i život – kaže Sibila Kolar, a njena sestra Kinga dodaje da Podrumi Kolar predstavljaju pozitivan i zdrav primjer spajanja poduzetništva, nastavljanja obiteljske tradicije, u proizvodnji vina, enogastro ponudi, uz ponudu smještaja i campinga.

-Prije svega jako je važno da kvaliteta bude ono što nas određuje u svemu. Za Baranju, pa i cijelu našu Županiju važno je odrediti ciljeve održivog razvoja koji će umrežiti sve dionike ponude. Svi u lancu moraju dati sve najbolje od sebe i raditi na unapređenju i podizanju kvalitete usluge. Naša ponuda ne mora biti široka, ali treba biti autentična, zanimljiva i kvalitetna. Uz uređenje postojećih i novih pješačkih staza te unapređenja i aktiviranja infrastrukture za ciklo turizam, kao i za ribolovni te druge segmente turizma, postoji veliki prostor za razvoj aktivnog turizma – ističe Kinga Kolar.

Kako je kvaliteta iznimno važan segment i u proizvodnji vina te značajno utječe i na razvoj eno-gastro turizma, Osječko-baranjska županija tim elementima iskazuje puno pozornosti i podrške. Tako su na ovogodišnjoj svečanoj dodjeli nagrada najboljim vinima u okviru 10. Dana vina, turizma i cikloturizma Osječko-baranjske županije zlatne dukate, kao i veliko zlato, dobili Erdutski vinogradi za vino traminac iz 2012. godine i Vina Kalazić za vino cabernet sauvignon iz 2012. godine. Ukupno su ocijenjena 62 uzorka vina, a dodijeljeni su dva zlatna dukata, dva velika zlata, 20 zlata, 33 srebra i 7 bronci.

-Zahvalni smo Osječko-baranjskoj županiji od koje imamo veliku podršku u svakom smislu. Županija je prepoznala proizvodnju vina kao važan segment kontinentalnog turizma i razvoja ruralnog područja te se ulažu znatni napori u daljnji razvoj i podršku. Moramo reći da uz podršku Županije sudjelujemo na svim najvažnijim sajmovima, što nam pomaže i u promidžbi i naravno u pronalasku novih kanala prodaje – napominje Sibila Kolar.

Povezani članci

  • Ovu prijavu možete u svako doba povući, na kraju svakog Newslettera. Daljnje informacije možete pronaći u našim Pravilima Privatnosti.

Ukoliko želite bez ograničenja čitati i preuzimati naše edukativne materijale registrirajte se. Za preuzimanje odabranog sadržaja, možete unijeti i e-mail adresu, na koju ćemo vam proslijediti poveznicu.

  • Više informacija kako skupljamo, obrađujemo i štitimo Vaše osobne podatke dostupne u našim Pravilima Privatnosti.
x

Ova stranica koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke
mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku, a više o tome možete pročitati ovdje.

Slažem se Ne Slažem se