Odgovorno korištenje prirodnih resursa i očuvanje okoliša, uz odlične ekonomske pokazatelje, dokazuju da su održivi razvoj i ravnoteža između profitabilne, socijalne i ekološke komponente mogući. Razvijanje odnosa na osobnoj razini s predstavnicima organizacija i institucija iz zajednice pomaže boljem razumijevanju, pa onda i prilagođavanju potencijalno neželjenim utjecajima do kojih može doći.
Društveno odgovorno poslovanje podrazumijeva dobrovoljnu integraciju brige za društvo i okoliš u sustav donošenja odluka poduzeća. Poslovanje prema ovom konceptu stoga znači da se one ne donose isključivo prema ekonomskim i financijskim kriterijima, već se razmatra i njihov utjecaj na dionike i okoliš. Prema riječima Mirjane Matešić, ravnateljice Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj, strateška društvena odgovornost, ako je dobro primijenjena, donosi konkretne koristi za poduzeće i za okoliš, ali i za društvo na koje poduzeće utječe. -Hrvatska poduzeća nisu ni po čemu drugačija od, primjerice, europskih, što znači da dio njih razumije stratešku prirodu DOP-a i primjenjuje ju, dok dio njih zbog nerazumijevanja primjenjuje tzv. deklarativni DOP. To znači da ga primjenjuju na razini komunikacije, kroz društveno korisne projekte i slične aktivnosti, ali bez promjene u načinu poslovnog upravljanja i poslovanja – pojašnjava Matešić.
DOP kao diferencijator na tržištu
Primjena društvene odgovornosti u poslovnom upravljanju, dodaje, ima trenutan i značajan utjecaj na rezultate tvrtke. Pomaže širem sagledavanju konteksta u kojem tvrtka posluje i mogućih rizika, te daje priliku da se umanje, ili potpuno eliminiraju. Uz to, DOP poduzeću pruža priliku da se bolje prilagodi interesima i potrebama potrošača, te na način zauzme vodeću poziciju na tržištu. Ima i utjecaj na reputaciju, no tek u dugoročnom kontekstu. -To ne znači da ovaj segment koristi nije bitan, iako se u hrvatskim uvjetima često ne manifestira na pravi način, odnosno trud ne urodi adekvatnim koristima. Tu prije svega želim reći da naši potrošači uglavnom ne nagrađuju odgovorne proizvođače te na taj način propuštaju poduprijeti dobre i potaknuti lošije na mijenjanje – pojašnjava Matešić.
Kada je u pitanju utjecaj na odnose unutar tvrtke, prema njezinom mišljenju, DOP značajno unapređuje odnos zaposlenika i poduzeća. -Zaposlenici često nagrađuju tvrtku za projekte i aktivnosti usmjerene na zajednicu ili okoliš. Općenito, svi volimo biti ponosni na poduzeće za koje radimo i na doprinos koje ima za lokalnu zajednicu i društvo – govori Matešić. Najbolji dokaz tome su, ističe, brojna istraživanja koja pokazuju da visina plaće nije prvi kriterij u zadovoljstvu zaposlenika. Mogućnosti napredovanja, vrednovanje kvaliteta, obrazovanja i zasluga te organizacijska klima važniji su faktori zadovoljstva. -Važno je napomenuti da je društveno odgovorno poduzeće u potpunosti transparentno prema zaposlenicima i zajednici te je komunikacija dvosmjerna i otvorena – pojašnjava ravnateljica HR PSOR-a.
Napore tvrtke da razvije i unaprijedi odnose brzo primjećuje i lokalna zajednica. Pri tome je nužno da se poduzeće prema zajednici otvori te da razumije potrebe i probleme, kao i da na njihovom rješavanju radi zajedno sa zajednicom. -Razvijanje odnosa na osobnoj razini s predstavnicima organizacija i institucija iz zajednice pomaže boljem razumijevanju, pa onda i prilagođavanju potencijalno neželjenim utjecajima do kojih može doći. Strateško ulaganje u zajednicu time postaje puno više od donacija udrugama i institucijama. Ovdje se radi o zajedničkom rješavanju problema zajednice, pri kojima poduzeće može uložiti mnogo više od financijske pomoći. Često su važniji volonterski sati stručnjaka iz poduzeća, nefinancijska i stručna pomoć te razvijanje odnosa i bolje razumijevanje. Korist je tada obostrana – govori Matešić.
DOP u Hrvatskoj, naglašava, predvodi 200-tinjak poduzeća koja ulažu u njegovu primjenu, no velika većina domaćih tvrtaka ne polaže napore u razvijanju prema tom smjeru. Najbolji rezultati stoga se vide u velikim tvrtkama koje su često prisutne na europskim tržištima, ili imaju strane vlasnike koji vrše određene pritiske. -Kod ostalih su promjene zanemarive. Posljednje istraživanje koje smo radili pokazuje da je posebno loša situacija u poduzećima u državnom vlasništvu, iako su dio njih obveznici Direktive o nefinancijskom izvještavanju. To znači da moraju izvještavati o tome kako prate i aktivno rade na upravljanju svojim nefinancijskim utjecajima. Izvještavaju o tome kako primjenjuju DOP, a ipak velika većina nikad nije čula niti za DOP, niti za obvezu izvještavanja – pojašnjava.
Prilika za unaprjeđenje poslovanja javnih poduzeća
Jedan od svijetlih primjera primjene DOP-a u javnom sektoru je tvrtka Odašiljači i veze, nagrađena Indeksom DOP-a čak četiri puta. -Odašiljači i veze dobar su primjer kako se kontinuiranim ulaganjem u zaposlenike i povećanjem osviještenosti, te radom i zalaganjem svakog zaposlenika može sinergijskim učinkom postići da se resursi tvrtke koriste učinkovito, da se promišlja i djeluje odgovorno, te da se aktivno promiču načela održivog razvoja – kaže član uprave OiV-a Mate Botica.
Implementacija DOP-a donijela je, ističe, brojne poslovne koristi za zaposlenike, ali i društvene koristi za zajednicu i društvo u cjelini. -Unutarnje koristi ogledaju se u učinkovitijim poslovnim procesima, smanjenju troškova poslovanja i poboljšanju ukupne uspješnosti. Također, odgovorno korištenje prirodnih resursa i očuvanje okoliša uz odlične ekonomske pokazatelje dokazuju da su održivi razvoj i ravnoteža između profitabilne, socijalne i ekološke komponente mogući – smatra Botica.
Najznačajniju vrijednost tvrtke, kako naglašava, predstavljaju visokoobrazovani zaposlenici, koji čine glavni preduvjet za održavanje konkurentske prednosti. Stoga je jedan od osnovnih ciljeva privući i zadržati visokoobrazovan i kvalitetan kadar. Da bi se to postiglo, potrebno je na tržištu rada biti percipiran i prepoznat kao poželjan poslodavac. -Osnovna načela temelje se na jednakim mogućnostima i uvjetima rada za sve, ravnopravnosti i zaštiti ljudskih prava, zaštiti dostojanstva, etičnosti u poslovanju, te pravednosti, kao općim moralnim principima. Radnici se u pravilu zapošljavaju na neodređeno vrijeme, a rade u poticajnom radnom okruženju, na suvremeno opremljenim radnim mjestima. Uz to, ulažu se značajna financijska sredstva u izobrazbu i školovanje – govori Botica. S druge strane, lokalnu zajednicu potpomažu kroz brojne donacije i sponzorstva, na području umjetnosti, kulture, znanosti i istraživanja, odgoja i obrazovanja, sporta, humanitarnog rada i zaštite ljudskih prava, ali i skrbi za branitelje i stradalnike Domovinskog rata. -U sklopu humanitarnog projekta „Dobri ljudi – djeci Hrvatske“ OiV je dobitnik Povelje Zaklade „Vaša pošta“, kao počasni član, za izniman doprinos u radu Zaklade i promicanju njenog ugleda i značaja te skrbi za djecu u domovima bez odgovarajuće roditeljske skrbi – kaže član uprave OiV-a.
Politika nabave, porezna politika i politika obrazovanja u službi DOP-a
Na pitanje kako DOP integrirati u javne politike, Mirjana Matešić iz HR PSOR-a podsjeća da je riječ o dobrovoljnoj aktivnosti, koju nije moguće jednoznačno propisati. Međutim, država može postaviti kriterije koji će dati prednost proizvodima i poduzećima koja, primjerice, manje utječu na okoliš.
-Država može utjecati na takve promjene u poduzećima s tri glavna mehanizma: politikom nabave, poreznom politikom i politikom obrazovanja. Nijedna od ovih politika u Hrvatskoj nije adekvatno razumjela da može i treba poticati napredna rješenja, koja će sustavno raditi na, primjerice, ključnom okolišnom problemu, smanjenju emisija stakleničkih plinova. Mi smo zbog obveze prema EU, kao država članica donijeli Akcijski plan za zelenu javnu nabavu, ali on nikoga ni na što ne obvezuje, te nije čak ni spomenut u Zakonu o javnoj nabavi, što najbolje pokazuje da Ured koji je nadležan za javnu nabavu ne drži do Akcijskog plana zelene javne nabave. Napredne države članice već godinama kupuju samo ekološki naprednije proizvode i tako utječu na promjenu smjera razvoja gospodarstva, koje tada ima konkretan poticaj da ulaže u razvoj proizvoda s ekološkim karakteristikama – smatra Matešić.
Uloga certifikacije u unaprjeđenju koncepta
Cjelokupnom konceptu DOP-a u značajnoj mjeri pridonose različiti certifikati. Kolika je uloga certifikacije sustava, svjedoči upravo primjer OiV-a, koji je i u tom segmentu prepoznao i iskoristio priliku za unaprjeđenje poslovanja. Vlasnik je certifikata za normu OHSAS 18001, sustava upravljanja zdravljem i sigurnosti. -Norma je uvedena s ciljem učinkovitijeg upravljanja rizicima za zdravlje i sigurnost na radu, te smanjenje ozljeda na radu i profesionalnih oboljenja. Osobita pažnja se posvećuje rizicima iz područja sigurnosti na radu, redovito se provodi osposobljavanje i izobrazba radnika za rad na siguran način, te redovito pregledava zaštitna oprema i sredstva za rad – kaže Botica. Veliki značaj pridaje se i zaštiti okoliša, pa se na poboljšanjima radi kroz certificirani sustav upravljanja okolišem prema normi ISO 14001.
I u području energetske učinkovitosti ostvarene su značajne uštede u potrošnji električne energije, prelaskom s analognog na digitalno emitiranje. -Uveden je sustav upravljanja energijom prema normi ISO 50001, s ciljem povećanja energetske učinkovitosti, daljnjih ušteda energije te smanjenja emisije CO₂. Za potrebe odašiljanja radijskih i televizijskih signala te za ostale potrebe OiV-ove djelatnosti troši se značajna količina energije. Energija koju OiV dobavlja proizvedena je u značajnoj mjeri iz obnovljivih izvora, a time je OiV ujedno i dio projekta Prijatelj prirode-Zelena energija – zaključuje Botica.
Najbolji primjeri u privatnim tvrtkama
Među primjerima najbolje prakse DOP-a u privatnim tvrtkama svakako treba izdvojiti drogeriju Dm-Drogerie Markt. Tijekom proteklih 20 godina, od kada je prisutan u Hrvatskoj, Dm je kroz donacije uložio 49,9 milijuna kuna. Kako ističu u toj kompaniji, samo u prošloj godini organizirali su 110 radionica i seminara za djelatnike, a više od 55 posto zaposlenika svoj je slobodan dan provelo volontirajući u udrugama. Među ostalim, u pojedinim su resorima imenovali managere za brigu o okolišu, postavili su solarnu elektranu na krovu upravno-distributivnog centra i ugradili sustav za uštedu potrošnje električne energije u centru i svim prodavaonicama. U Dm-u naglašavaju da ekološki savjesno ponašanje potiču ne samo kod zaposlenika, već i kod svojih kupaca. Također, usko surađuju s Centrom za rehabilitaciju i Centrom za inkluzivne radne aktivnosti, čijih 60 korisnika u Dm-u obavlja radne zadatke, a trenutno zapošljavaju pet osoba s invaliditetom. Prošle su godine potaknuli inicijativu ‘Jer sve smo to MI!’, podržavši realizaciju 40 društveno korisnih projekata u 26 hrvatskih gradova.
Što znači poslovati po principima društvene odgovornosti, dobro znaju i u kompaniji Ikea Hrvatska. Prema riječima PR managera Ikee Hrvatska, Igora Štefanca, osobito važnim aspektom smatraju očuvanje okoliša, te odgovornost prema očuvanju prirodnih resursa. -Ikea Zagreb ima implementirane geotermalne izvore energije i fotonaponske panele, pomoću kojih proizvodi 89,5% vlastite potrošnje energije. Cilj je na globalnoj razini do 2020. iz obnovljivih izvora energije proizvoditi 100% potrošnje u svim objektima. Također, tijekom protekle godine robna kuća Ikea Zagreb reciklirala je 92% svog prikupljenog otpada i od prodaje recikliranog otpada ostvarila dobit od 174.000 kuna – pojašnjava Štefanac. Zanimljiv je i podatak da su posjetitelji u zagrebačku Ikeu prošle godine donijeli 10 tona otpada, koji je ta tvrtka zbrinula. Zaposlenici rado sudjeluju u svim društveno odgovornim aktivnostima, a u radnom okruženju u fokus se stavlja rodna jednakost, prava LGBT osoba i poštivanje različitosti.
-U robnoj kući Ikea Zagreb radi 55% žena, a management tim čini čak 60% žena, što Hrvatsku stavlja iznad globalnog prosjeka Ikee, koji je 48% – kaže Štefanac.
Dobar primjer društvene odgovornosti predstavlja i suradnja telekom operatora Tele2 sa Zakladom Reach for Change. Rad u Hrvatskoj podrškom im je omogućio upravo Tele2, podržavajući projekte inovativnih socijalnih poduzetnika, čiji je cilj poboljšanje kvalitete života djece. U okviru nedavnog završenog natječaja, najboljim projektima dodijelili su 540.000,00 kuna, uz programe mentorstva i razvojne podrške, koju će im pružati djelatnici Tele2 i Zaklade. -Tele2 ulaže u socijalne poduzetnike jer je to jedinstvena mogućnost da podržimo one koji rade na inovativnim rješenjima, a traže način da postignu održivost rada. Njima koriste iskustva i pojedini modeli iz poslovnog sektora. Kroz ovaj program dobivaju više od financiranja, dobivaju savjetovanje i mentorstvo koje im pomaže postići održivost i time dugotrajno pružati podršku sve većem broju djece – pojasnio je predsjednik Uprave Tele2 Hrvatska Viktor Pavlinić na svečanosti proglašenja dobitnika.
Nacionalna mreža za DOP nije dovoljno aktivna
Nacionalna mreža za društveno odgovorno poslovanje osnovana je kao neformalna mreža organizacija poslovnog i civilnog sektora, ali i javnih institucija koje podupiru odgovornost poduzeća, s ciljem edukacije i poboljšanja percepcije odgovornosti prema nefinancijskim utjecajima. -Mreža danas nije pretjerano aktivna, tako da se relativno mali broj organizacija bavi ovom temom i iako za nju raste interes u Europi, kod nas je on vrlo ograničen, a najmanje ga ima u tijelima javne vlasti i javnim institucijama koje bi ga trebale najviše podupirati – kaže Mirjana Matešić.
Indeks DOP-a kao snažan motivator za tvrtke
Najvažnijom potvrdom uspješne primjene društveno odgovornog poslovanja među tvrtkama u Hrvatskoj smatra se Indeks DOP-a. Riječ je o procesu rangiranja i nagrađivanja najboljih tvrtaka, a provode ga Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj i Hrvatska gospodarska komora. Upravo HR PSOR i HGK u Hrvatskoj aktivno rade na promicanju principa DOP-a. Nagrade su svečano dodijeljene i ove godine, u okviru 8. Konferencije o društveno odgovornom poslovanju, održane u organizaciji HR PSOR-a.
DOP kao prilika za male i srednje poduzetnike
DOP ne postavlja ograničenja po pitanju primjene u odnosu na veličinu poduzeća. Također, ne zahtijeva veliko predznanje, pa ga mogu primjenjivati mali i srednji poduzetnici. -Potrebna je dobra volja i želja da se bude bolji član društva. DOP u praksi znači otvoriti se prema dionicima, slušati njihove primjedbe i potrebe i pokušati im udovoljiti u razumnim okvirima. Često znači uvođenje promjena koje ništa ne koštaju, a mogu povećati zadovoljstvo, ili kvalitetu života dionika. Također, može značiti modifikaciju proizvoda, ili usluge koja će rezultirati većim zadovoljstvom potrošača, pa onda i boljim tržišnim pozicioniranjem, ili procesom koji konzumira manje resursa, što također predstavlja i financijsku korist za poduzeće – smatra ravnateljica HR PSOR-a Mirjana Matešić.
Iz HGK svim malim poduzetnicima koji žele saznati više o DOP-u i načinima na koje ga treba integrirati u poslovanje savjetuju popunjavanje upitnika Indeksa DOP-a, ali i sudjelovanje u radionicama koje HGK svake godine organizira u suradnji s HR PSOR-om. -Indeks DOP-a predstavlja nacionalni alat gospodarskim subjektima u samoocjeni statusa. Budući da ne postoji sličan alat, poduzeća ga mogu koristiti za planiranje budućih aktivnosti vezanih uz investicije ili poboljšanja u svim aspektima DOP-a – poručuju iz HGK.
DOP u poslovanju SOS Dječjeg sela
DOP je integriran i u strategiju poslovanja SOS Dječjeg sela Hrvatska. Kako pojašnjava voditeljica Odjela za korporativna partnerstva Ljiljana Varga, donatorima i sponzorima prilaze kao partnerima s kojima zajednički ostvaruju ciljeve, a čvrsto su povezani i s lokalnom zajednicom.-Ugrađivanje DOP-a u poslovanje višestruko je korisno. Uz pomaganje konkretnoj društvenoj inicijativi, olakšava pronalaženje najboljeg kanala za djelovanje, doprinosi ugledu tvrtke, pomaže u transparentnom trošenju sredstava, a ujedno može povezati marketing i prodaju s društveno odgovornim djelovanjem – kaže Varga. S obzirom na to da skrbe o djeci koja im dolaze kroz sustav socijalne skrbi, u ovoj bi djelatnosti bilo moguće poslovati i kroz isključivo humanitarni pristup. -SOS DSH ipak svjesno odabire odnos koji je partnerski i dvosmjeran, gdje zajedno djelujemo i učimo jedni od drugih kroz koncept DOP-a. Takav način poslovanja osigurava povjerenje, transparentnost te ravnopravan i kvalitetan odnos svih uključenih. Po našem iskustvu, to je ključni čimbenik u odluci poslovnih subjekata o tome u kojem području društvenog djelovanja i sami žele biti aktivni i s kojim partnerom žele surađivati – zaključuje Varga.
Održana 8. konferencija o društveno odgovornom poslovanju, dodijeljene nagrade Indeks DOP-a 2016.
U hotelu Esplanade Zagreb održana je 8. konferencija o društveno odgovornom poslovanju, u organizaciji Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (HR PSOR).
Nakon pozdravnih govora, konferenciju je otvorila Froukje Boele, analitičarka odgovornog poslovanja u OECD-u, nakon koje je Tomislav Ivančić, savjetnik u tvrtki Shift održao predavanje na temu ljudskih prava u poslovnom sektoru. Svoj osvrt na stanje u Hrvatskoj po pitanju ljudskih prava iznijela je Lora Vidović, pučka pravobraniteljica Republike Hrvatske. Erik Nooteboom, voditelj odjela za računovodstvo i financijsko izvještavanje u Europskoj komisiji govorio je o smjernicama i obvezama nefinancijskog izvještavanja, dok je načelnica odjela iz Ministarstva financija Ivana Ravlić Ivanović nazočne informirala o obvezama hrvatskih poduzeća vezanih uz nefinancijsko izvještavanje.
-I ove godine Konferencija je predstavila novosti i ključne trendove u području društveno odgovornog poslovanja. Na ovaj način informiramo naše gospodarstvenike i pomažemo im da prilagode svoje poslovanje novim standardima koje propisuje EU u suradnji s međunarodnim organizacijama. Ključne teme su bile ljudska prava i nefinancijsko izvještavanje, kao alati za doprinos Globalnim smjernicama održivog razvoja UN-a. No posebnu vrijednost Konferencije čine stručni i znanstveni radovi koje naši stručnjaci i praktičari predstavljaju na Konferenciji. Na taj način predstavljamo DOP u praksi i potičemo njegovu praktičnu primjenu i razvoj – izjavila je Mirjana Matešić, ravnateljica HR PSOR-a.
U okviru konferencije su održana dva okrugla stola, jedan na temu poslovnog sektora i ljudskih prava u kojem su sudjelovali T. Ivančić; Tena Šimonović Einwalter, zamjenica pučke pravobraniteljice; Valentina Otmačić, UNICEF-ova predstojnica ureda za Hrvatsku; Katarzyna Nowak, direktorica korporativnih komunikacija i DOP-a, Accorhotels; Malgorzata Marek, voditeljica korporativne odgovornosti, PwC Poland&CEE; Goran Selanec, zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. Tema drugog okruglog stola bila je nefinancijsko izvještavanje, a na njemu su sudjelovali E. Nooteboom; I. Ravlić Ivanović; Ana-Maria Boromisa, znanstvena savjetnica na IRMO-u i Ivan Mišetić, generalni tajnik, Atlantic Grupa.
U sklopu konferencije, dodijeljene su i nagrade Indeks DOP-a, za najbolja postignuća u društveno odgovornom poslovanju. Indeks DOP-a je metoda procjene društvene odgovornosti poduzeća u Hrvatskoj koja se temelji na sustavu rangiranja koji omogućuje objektivnu procjenu društveno odgovornih praksi poduzeća i usporedbu s praksama drugih.
Nagrade su dodijeljene prema sljedećim kategorijama:
U kategoriji Velikih poduzeća: Ericsson Nikola Tesla d.d.
U kategoriji Srednjih poduzeća: Vivera d.o.o.
U kategoriji Malih poduzeća: DVOKUT-ECRO d.o.o.
U kategoriji Javnih poduzeća: Plovput d.o.o.
Za područje: Odgovorne politike i prakse u radnoj okolini: CEMEX Hrvatska d.d.
Za područje: Odgovorne politike i prakse upravljanja okolišem: Regeneracija d.o.o.
Za područje: Društveno odgovorni odnosi sa zajednicom: Hrvatski Telekom d.d.
Nagrada za najveći napredak: AD Plastik d.d.
Novitet ovogodišnje konferencije je kategorija Posebne nagrade za ljudska prava, koja je uručena tvrtki Podravka d.d.
