Kreiranje korisničkog računa, slažete se sa našim pravnim napomenama i pravilima privatnosti.

ILI

[TheChamp-Login]

Kreiranje korisničkog računa, slažete se sa našim pravnim napomenama i pravilima privatnosti.

ILI

[TheChamp-Login]

Pratite nas:

Bez suradnje poslovnog i znanstvenog sektora nema razvoja inovativnog gospodarstva

Bez suradnje poslovnog i znanstvenog sektora nema razvoja inovativnog gospodarstva

Ako se nastavi trend pada inovativnosti, ne pokrenu se reforme obrazovnog sustava i ne povećaju ulaganja u istraživanje i razvoj, Hrvatska će sve više stagnirati na globalnim ljestvicama konkurentnosti.

Prema Izvještaju o globalnoj konkurentnosti za 2017.-2018. Svjetskog gospodarskog foruma, Hrvatska se nalazi na 74. mjestu, kao i prošle godine. Uočen je trend pada inovativnosti u područjima digitalnih i smart industrija, a stagniranje konkurentnosti na globalnoj razini uzrokovano je sporim provođenjem reformi u područjima obrazovanja, infrastrukture i financiranja inovacija. Na ljestvici Global Innovation Indexa Hrvatska se u 2017. nalazi na 41. mjestu (2016. bila je 47.), a najveće zamjerke u području inovacija su loša suradnja znanstvenog i gospodarskog sektora te nedostatak aktivnosti istraživanja i razvoja. Kao prednost navedena je kreativnost proizvoda i usluga.

Važnost komercijalizacije inovacija u poduzetništvu

Kako bi se zaustavio trend pada inovativnost, nužno je provoditi takvu inovacijsku politiku koja bi poticala suradnju poslovnog sektora sa znanstveno-istraživačkom zajednicom i povećala ulaganja u istraživanja, tehnološki razvoj i industrijske procese s ciljem stvaranja novih proizvoda i usluga, istaknuli su iz Nacionalnog vijeća za konkurentnost u obrazloženju ocjene Izvještaja o globalnoj konkurentnosti.

S tim se slaže i Ivan Bračić, predsjednik Udruge inovatora Hrvatske, koji smatra da hrvatska inovatorska scena nema izgrađen sustav te da mali broj komercijaliziranih inovacija ponajmanje ovisi o inovatorima i poduzetnicima: -Ne radi se samo o znanju tih skupina, radi se i o društvenoj klimi, poslovnoj kulturi, institucionalnoj podršci i još puno dubljim problemima.

Broj komercijaliziranih inovacija u odnosu na dobivena priznanja najbolje govori o tome. Nije za pohvalu. Mi kao društvo nismo na čistu s pojmovima poduzetnik, manager i inovator. Nije nužno, i sve je manje realno, utjelovljenje u jednoj osobi poduzetnika-managera, pa još i inovatora. Nismo izgradili sustav transfera znanja i inovacija, zaštitu intelektualnog vlasništva i da svatko radi ono što zna najbolje. I dobivene medalje i inovacije izlagane na sajmovima inovacija često padnu u „korov sustava“ i nikada ne vode tržišnu utakmicu. Inovacije se trebaju događati u svim segmentima života, ne moraju nužno biti tehničko-tehnološkog obilježja.

Bračić smatra da treba djelovati kroz odgojni i obrazovni sustav, od obitelji, vrtića, škola i visokoobrazovnih ustanova, kako bi primjena inovacija postala način života. -Nama danas treba konkurentnost za opstanak, trebaju nam novi proizvodi, novi tehnološki postupci, treba nam razvijen realni sektor, ali i novi inovativni organizacijski modeli javne i lokalne uprave, zdravstvenog sustava i svih struktura društva. To se neće dogoditi bez stvarne povezanosti akademske zajednice i realnog sektora, bez dobrog obrazovnog sustava i prilagodbe načina života tim vrijednostima – zaključuje Bračić.

U svrhu komercijalizacije inovacija Tehnološki park Zagreb drugi put pokreće predakceleracijski program Startup Factory Zagreb, a 16 novoizabranih timova razvrstano je u područja Smart Energy, Smart Living – Silver Economy, Smart Mobility i Smart Tourism. Program će izabranim timovima omogućiti razvoj ideja i komercijalizaciju inovacija kroz mentoriranje, edukaciju, infrastrukturu te financijsku pomoć.

Komercijalizacija inovacija te povezivanje inovatora i poduzetnika sa znanstvenom zajednicom na stvaranju inovativnih i konkurentnih proizvoda i usluga bili su u fokusu 15. Međunarodne izložbe inovacija Arca, koja je u Zagrebu od 19. do 21. listopada okupila 135 izlagača iz 10 zemalja. Izloženo je oko 150 inovacija iz različitih područja, od znanosti, tehnologije, elektrotehnike, medicine, prehrane, do rekreacije i zabave. Dio programa bio je usmjeren na inovacije učenika osnovnih i srednjih škola, a održana je i panel rasprava „Inovacije u doba digitalne transformacije“. Uz izložbu, održan je i 9. Međunarodni sajam inovacija u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i poljoprivrednoj mehanizaciji Agro Arca.

Transfer tehnologije

Hrvatska sveučilišta preko svojih ureda za transfer tehnologije surađuju već niz godina sa zainteresiranim tvrtkama, ali problem je što interesenata za takvu suradnju ima malo, čemu odmaže i neizgrađenost sustava. Tvrtka PIP odlučila se je na suradnju sa Sveučilištem u Zagrebu, a koristi te suradnje su brojne, kaže Bračić: -Važnost je u pravilnom vrjednovanju pčela, razvoju modela za opstanak pčela, gospodarski doprinos pčela kroz povećanje broja pčelinjih zajednica i povećanje prinosa u proizvodnji pčelinjih proizvoda. Finalno, inovacije i razvoj proizvoda s visokom razinom dodane vrijednosti u segmentu dodatci prehrani na bazi pčelinjih proizvoda. Otvaraju se radna mjesta, smanjuje ovisnost o uvozu i okreće se izvozu.

Izuzetan značaj transfera tehnologije za rast i razvoj gospodarstva te povećanje konkurentnosti naglašava i prof.dr.sc. Ivan Štefanić, direktor Tera Tehnopolisa, tehnologijskorazvojnog centra osječkog Sveučilišta: -Primarno transfer tehnologije omogućava razvoj novih ili redizajn postojećih proizvoda iznad postojećih razvojnih mogućnosti vlastite tvrtke. Dodatno, transfer tehnologije može značajno skratiti vrijeme i sniziti troškove razvoja novih proizvoda. Važno je istaknuti da transfer tehnologije može djelovati i u suprotnom pravcu – vlastite proizvode ili tehnologije možemo ustupiti poduzetnicima na drugim tržištima i time steći dodatni izvor prihoda, ovaj puta temeljen na zaštićenom industrijskom vlasništvu, a ne na fizičkoj proizvodnji.

Inovativni potencijal STEM područja za novi zamah gospodarstva

Procjenjuje se da će za 20 godina 50% poslova na tržištu rada biti vezano za digitalni razvoj i STEM područje. Međutim, u Hrvatskoj ne postoji dovoljan interes za studij u tim područjima pa će se ubuduće studente nastojati stimulirati stipendijama, za koje je osigurano 180 mil. kuna iz europskih strukturnih fondova u sljedećih pet godina. Prvih 3.000 stipendija za STEM dodijeljeno je ove godine.

-STEM područja imaju izuzetan kapacitet za novi zamah u razvoju gospodarstva. Za znanstvenike-poduzetnike koji dolaze iz STEM područja u pravilu se može reći da su im tehnološke kompetencije značajno bolje razvijene od poduzetničkih. Njihovi istraživački rezultati mogu biti izvrsni, no transformacija tih rezultata u konkurentne proizvode je skup i dugotrajan proces u kojemu se traže sasvim drugačije kompetencije od onih koje su stjecali kao istraživači u svom području.

Za predakceleracijski program Startup Factory Zagreb izabrano je 16 novih timova. Procjenjuje se da će za 20 godina 50% poslova na tržištu rada biti vezano za digitalni razvoj i STEM područje.

Znanstvenicima su raspoložive dvije opcije, osobni razvoj u poduzetništvu ili povezivanje s onima koje potrebne poduzetničke kompetencije već imaju. Poduzetnici koji imaju ambiciju komercijalizirati tuđe rezultate istraživanja u STEM području mogu to najjednostavnije ostvariti kroz suradnju sa znanstveno-istraživačkim institucijama u Hrvatskoj ili inozemstvu – objašnjava prof. Štefanić. Dodaje da su programi koje provodi Tera Tehnopolis dizajnirani tako da takvo povezivanje bude lakše, a njegov obuhvat proširen na globalnu razinu.

Inovacije u turizmu

Inovativnost u turizmu može biti realizirana u gotovo svim segmentima turističke ponude, primjerice, unutar čitavog niza turističkih proizvoda, poput kulturnog, aktivnog ili zdravstvenog turizma i sl. Također, inovacije su moguće u razvoju novih ili u inoviranju postojećih poslovnih i upravljačkih modela.

-Inovativnost obuhvaća i suvremenu komunikaciju s tržištem, što se prije svega odnosi na bitan iskorak u e-marketingu, odnosno na unaprjeđenju online promotivnih aktivnosti na svim razinama. Iako je teško govoriti o preciznim brojkama, pozitivni pomaci u segmentu inovativnosti svakako su vidljivi, posebice u kreiranju proizvoda na razini destinacija, ali i u promotivnim aktivnostima – kaže Dario Trnka, stručni suradnik za javne objave i komunikaciju Hrvatske turističke zajednice.

Kako je još u Strategiji razvoja turizma iz 2014. godine (za razdoblje do 2020.) detektirano određeno pomanjkanje inovativnih i kvalitetnijih sadržaja boravka gostiju, u HTZ-u su odlučili poticati inovacije kroz nagrađivanje u sklopu manifestacije Dani hrvatskog turizma.

-Jedna od kategorija u kojima se dodjeljuje nagrada je „Inovacija godine“. Lani je u navedenoj kategoriji nagrađen projekt „Apoksiomen na otoku vitalnosti“, koji na inovativan način povezuje bogato kulturno nasljeđe otoka Lošinja. Nagrade će biti dodijeljene i u sklopu ovogodišnjih Dana hrvatskog turizma – navodi Trnka te dodaje da broj prijavljenih projekata kontinuirano raste, što je dokaz jačanja inovativnosti kroz uvođenje novih proizvoda i usluga.

Uspjesi hrvatskih inovatora

S Malaysia Technology Expo-a naši su se inovatori vratili s 12 medalja i glavnom nagradom. Best Award dobio je Tomislav Bronzin iz tvrtke Citus, za inovaciju BodyMeasures. Hrvatski inovatori dobili su devet zlatnih medalja na Inpex-u, a Pavao Potočki, s inovacijom Mini elektronski box, nagrađen je jednom od najvrjednijih nagrada izložbe Inventors Cup – zlatnom medaljom i posebnom tajvanskom nagradom.

Riječ je o opremi za boksački trening koja omogućava bodovanje bez suđenja i opasnosti od ozlijede, a američke kompanije pokazale su interes za njenu komercijalizaciju na američkom tržištu. Anđelka Toto Ormuž iz tvrtke Pavoran d.o.o. za inovaciju „4shu – zaštita za ženske cipele od oštećenja kada vozimo“ osvojila je i nagradu za najbolju žensku inovaciju.

Na Intargu je najuspješniji bio Vjekoslav Majetić iz Dok-Ing-a s inovacijom TOMTOM (multifunkcionalno električno komunalno vozilo), za koju je nagrađen platinom. Ostali naši inovatori vratili su se s pet zlatnih i dvije srebrne medalje. Na 45. Salonu inovacija u Ženevi GRUNNER električni bicikl autora Ivana Golubića iz tvrtke Mobile Vehicle Technology j.d.o.o. osvojila je zlatnu medalju i posebno priznanje Tajvanske udruge inovatora.

Programi potpora za inovativna poduzeća

Natječaj „Komercijalizacija inovacija u poduzetništvu“ za potpore za patentiranje, zapošljavanje razvojnog osoblja i ostale troškove razvojnih aktivnosti otvoren je do 31.12.2017. Minimalni intenzitet potpore iznosi 760.000 kuna, a maksimalni 7,6 mil. kuna po projektu. Poziv nudi 3 kategorije potpora: potpore za inovacije za MSP-ove – do 50% prihvatljivih troškova (do 7,6 mil. kuna); potpore za inovacije procesa i organizacije poslovanja – do 50% prihvatljivih troškova (do 7,6 mil kuna); potpore male vrijednosti (de minimis) – do 75% prihvatljivih troškova (do 200.000 eura preračunato u kune).

Inovativne tvrtke Rimac Automobili, Altpro, Dok-Ing, GDi i InfoDom dobile su bespovratne potpore ukupne vrijednosti 78,4 milijuna kuna.

-Natječaj „Komercijalizacija inovacija u poduzetništvu“ vrlo je tražen i brojna poduzeća pokazuju interes. No, postoje određena ograničenja koja poduzetnike koče u realizaciji prijave projekta. Primjerice, da bi se mogli prijaviti mora postojati registrirana djelatnost najmanje 1 godinu prije predaje projektne prijave, a mnogi su tek u fazi osnivanja poduzeća, u mjesecu koji prethodi predaji projektne prijave moraju imati barem 1 zaposlenog, moraju djelovati isključivo sami (znači bez partnera iz znanstvene sfere).

Također, neki od potencijalnih prijavitelja još uvijek ne znaju smjestiti svoje proizvode u TRL faze i nakon analize naši konzultanti znaju ustanoviti da je proizvod tek u fazi prototipa, a ne u završim fazama razvoja – rekla nam je Tea Markotić, direktorica prodaje i marketinga tvrtke Tiko Pro, te dodala da najviše projektnih prijedloga ima iz područja energetike, prirodnih znanosti i mobilnosti.

Tvrtke Dok-Ing, Rimac Automobili, Altpro, GDi i InfoDom početkom listopada dobile su bespovratne potpore Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta u sklopu poziva „Praćenje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja“ ukupne vrijednosti 78,4 mil. kuna. Do sada su u sklopu poziva potpisana 22 ugovora vrijedna 252 mil. kuna, a za ovakve potpore u proračunu osigurano je 748 mil. kuna.

MINGO je povećao iznos financijskih sredstava za poziv „Inovacije novoosnovanih MSP“ na 74 mil. kuna jer je iznos kvalitetnih zaprimljenih projektnih prijedloga premašio raspoloživu alokaciju. Također, prema najavi potpredsjednice Vlade i ministrice gospodarstva Martine Dalić, do kraja godine u proceduri usvajanja trebao bi se naći nacrt zakona o potpori za znanstveno-istraživački rad u gospodarstvu, koji će osigurati porezne olakšice i potpore za projekte istraživanja i razvoja u tvrtkama.

Razvoj robotike u Hrvatskoj

Robotika je tehnologija koja će promijeniti svijet u ekonomskom i društvenom smislu, a prema strategiji Europske unije za robotiku 2020., postat će dominantna u narednom desetljeću te utjecati na svaki aspekt života na poslu i kod kuće. Robotika može promijeniti živote i radnu praksu, poboljšati učinkovitost i razinu sigurnosti, pružiti višu razinu usluge te stvoriti radna mjesta.

-Hrvatska nije iznimka. No, kod nas još ne postoji svijest da robotika nije samo jedna od tehnologija, već svojevrsni civilizacijski preokret. Primjerice, u Hrvatskoj na deset tisuća zaposlenih dolaze četiri robota, dok ih je u Austriji i Italiji sto puta više. Iako Hrvatska tehnološki zaostaje, valja istaknuti da još ima temeljne potencijale u sektoru bez kojeg nema napretka, a to je obrazovanje i znanost.

Jedini način za iskorištavanje ogromnih potencijala s jedne strane i ublažavanje negativnih posljedica ubrzanog znanstveno-tehnološkog razvoja s druge strane očituje se u proaktivnoj ulozi državne administracije, koja mora donijeti presudne strateške odluke u skladu s novom industrijskom, znanstvenom i gospodarskom revolucijom – smatra Tajana Kesić Šapić, direktorica Sektora za industriju i IT HGK.

Digitalizacija industrije i gospodarstva dovodi do novih poslovnih modela i novih perspektiva zapošljavanja, a to su, kaže Kesić Šapić, prepoznale strane kompanije koje u Hrvatskoj imaju svoje razvojne centre. -S obzirom na to da temeljna znanja koja su presudna za uključivanje u novu industrijsku eru u Hrvatskoj postoje, u tom kontekstu imamo priliku za razvoj gospodarstva. Inteligentni digitalni proizvodni procesi otvaraju velike mogućnosti, posebno za mala i srednja poduzeća.

Stvaranjem i razvojem brojnih tehnološki naprednih kompanija dolazi do stvaranja lanaca vrijednosti i privlačenja suvremenih i konkurentnih proizvodnih djelatnosti. Zemlja, da bi opstala, mora imati kapacitete za stvaranje dodane vrijednosti, bez obzira radi li se o razvoju softvera ili robotiziranoj proizvodnji – zaključuje Kesić Šapić.

Praktična primjena inovacija u gospodarstvu

Dodatni programi i događanja na izložbama inovacija mogu biti prilika za početak praktične primjene inovacija kroz umrežavanje inovatora i poduzetnika. Priliku za ostvarenje poslovne suradnje inovatori će imati i na ovogodišnjoj izložbi Budi uzor®/Inova®, koja će se održati od 9. do 11. studenoga u Osijeku.

-Poduzetnička akademija izuzetno je važna komponenta Budi uzor®/Inova®. Odabir tema, predavača i nazočnost relevantnih poduzetničkih potpornih institucija presudni su za uspješnu realizaciju akademije, pri čemu je posebice važno da, pored predavača iz redova konzultanata i nastavnika svih razina, sudjeluju i sami poduzetnici. No učinak Budi uzor®/ Inova® može biti i puno brži, ne mora se čekati nova generacija poduzetnika za čiju izobrazbu i trening trebamo više godina.

Svi postojeći poduzetnici svoje poslovanje mogu proširiti na zajedničko tržište EU i to jednostavno, posjetom izložbi i provjerom baze podataka već ponuđene suradnje. Ako odgovarajućeg profila u bazi nema, sasvim je jednostavno ponuditi svoj proizvod ili uslugu drugima, a Tera tim će im u tome pomoći. Više od 500 sudionika, od kojih je značajan dio iz inozemstva, tijekom izložbe može dobiti ključne informacije za poslovno povezivanje i globalni razvitak hrvatskog gospodarstva. To se odnosi na pronalaženje partnera, kupca, dobavljača ili djelatnika ili unaprjeđenje ekološkog aspekta proizvodnje – kaže prof. Štefanić.

EU sredstva za financiranje inovacija

Aktualni EU natječaji na raspolaganju poduzetnicima u okviru inovacija prvenstveno su Fast Track to Innovation te SME. Broj EU natječaja teško je odrediti zato što ih je izuzetno mnogo, a velik broj natječaja izlazi krajem godine, rekla nam je Markotić te dodala: -Hrvatski poduzetnici uspješni su kod povlačenja sredstava za inovacije, no postoje određene stvari koje otežavaju cijeli proces, npr. svaka ideja, tj. inovacija, mora biti dobro razrađena, zato što se prijavom na EU natječaje povećavaju kriteriji. Konkurencija na europskoj razini puno je veća, tako da je bitan detaljan i vjerodostojan opis projekta.

-SME instrument odnosi se na mala i srednja poduzeća, a provodi se u okviru programa Obzor 2020. SME natječaj sastoji se od faze 1, 2 i 3. U fazi 1 predstavlja se projekt te, ako se zadovolje kriteriji komisije, omogućava se izrada studije izvedivosti sa sufinanciranjem od 50.000 eura. Uz inovativnost, bitno je pokazati i učinke projekta, dakle njegov utjecaj na ciljne skupine. Kako biste ušli u fazu 2, morate završiti fazu 1 ili imati razrađeni poslovni plan. Faza 2 predstavlja onaj zanimljiviji dio zato što se u njemu realiziraju ideje, finalni proizvodi, izvode se brojna testiranja i sl.

U fazi 2 postoji mogućnost stjecanja sredstava od 0,5 mil. do čak 2,5 mil. eura. Faza 3 obuhvaća potporu pri promociji i komercijalizaciji proizvoda na tržište. Ona se razlikuje od prethodne dvije po tome što se ne mogu steći bespovratna sredstva, već se podrška očituje u lakšem pristupu javnom i privatnom rizičnom kapitalu – objašnjava Markotić. Fast Track to Innovation natječaj je s direktnom prijavom u Bruxelles s ciljem što bržeg prodora prototipa na tržište, povećanja sudjelovanja industrije, promocije istraživanja i inovacije. Prema natječaju moguće je partnerstvo sa sveučilištem, istraživačkim i tehnološkim institucijama.

-Izuzetno bitna informacija jest da je područje projekta neodređeno, što znači da se imaju pravo prijaviti svi koji imaju inovaciju, bez obzira na prirodu projekta. Bitna stavka ovog natječaja jest činjenica da visina subvencija ide do 70% (do 3 mil. eura) za sva poduzeća, što ga razlikuje od ostalih vrsta natječaja kod kojih se intenzitet potpore smanjuje s obzirom na veličinu poduzeća. Na kraju, FTI osigurava mogućnost da se postojeći prototipstavi na tržište te da poduzeća počnu s komercijalizacijom.

Povezani članci

  • Ovu prijavu možete u svako doba povući, na kraju svakog Newslettera. Daljnje informacije možete pronaći u našim Pravilima Privatnosti.

Ukoliko želite bez ograničenja čitati i preuzimati naše edukativne materijale registrirajte se. Za preuzimanje odabranog sadržaja, možete unijeti i e-mail adresu, na koju ćemo vam proslijediti poveznicu.

  • Više informacija kako skupljamo, obrađujemo i štitimo Vaše osobne podatke dostupne u našim Pravilima Privatnosti.
x

Ova stranica koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke
mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku, a više o tome možete pročitati ovdje.

Slažem se Ne Slažem se