EU fondovi
Najbrži i najsigurniji put do sredstava iz EU fondova je dobro uređen sustav upravljanja i kontrole EU fondova i pojednostavljene procedure. Potrebno je osluškivati što se događa ‘na terenu’ i u tom smjeru prilagođavati Sustav kako bi on bio što pristupačniji svim korisnicima.
Velika očekivanja od EU fondova naša su svakodnevica. O realnim potencijalima fondova te o tome hoće li se i što će se promijeniti u odnosu države prema načinu njihovih iskorištavanja razgovarali smo s Gabrijelom Žalac, novom ministricom Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU.
Prije dolaska na mjesto ministrice u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU bili ste direktorica Agencije za razvoj Vukovarsko-srijemske županije Hrast. U kojoj je mjeri Agencija bila nositelj regionalnog razvoja te jesu li pripremljeni i realizirani projekti donijeli željene rezultate?
Agencija, kao i svi drugi regionalni koordinatori, lokalne razvojne agencije i akcijske grupe (LAG-ovi) produžene su ruke Ministarstva koje su na raspolaganju županijama, gradovima i općinama tijekom pripreme i provedbe projekata i samim time bitan čimbenik regionalnoga razvoja. Regionalni koordinatori su ti koji znaju što se događa ‘na terenu’ i bez suradnje na lokalnoj i regionalnoj razini nema razvoja ni povlačenja EU sredstava. Kada govorimo o uspješnosti Agencije, moramo uzeti u obzir da puno toga ovisi o statističkim regijama, indeksu razvijenosti, operativnim programima, mogućnostima sudjelovanja u programima teritorijalne suradnje i nekim drugim faktorima.
Od početka 2016. godine Agencija za razvoj Vukovarsko-srijemske županije Hrast d.o.o. sudjelovala je ili sudjeluje u provedbi 19 projekata ukupne vrijednosti preko 58,1 milijuna kuna, u evaluaciji je 14 projekata ukupne vrijednosti preko 81,6 milijuna kuna te trenutno sudjeluje u pripremi 25 projekta ukupne minimalne vrijednosti preko 73 milijuna kuna. Ako sve to uzmemo u obzir, mogu reći da sam jako zadovoljna rezultatima rada Hrasta jer Vukovarsko-srijemska županija uspješno koristi EU sredstva, a nama kao regionalnom koordinatoru uspjeh je i svaki prijavljeni projekt, a ne samo realizirani.
Bili ste i pročelnica Upravnog odjela za međunarodnu suradnju i EU poslove Vukovarsko-srijemske županije. Koja Vas je pozicija bolje pripremila za čelnu poziciju Ministarstva?
Na svakom radnom mjestu stječete nova iskustva, nova znanja, upoznajete nove ljude i tako se pripremate za svaki idući posao. Tako je i s pozicijom ministrice. Dragocjenih 14 godina u upravi omogućilo mi je da u potpunosti upoznam funkcioniranje državne i javne uprave, a kroz poziciju direktorice Agencije i pročelnice Upravnog odjela za međunarodnu suradnju i EU poslove stekla sam vrijedna znanja i iskustva u radu s EU fondovima i korisnicima EU projekata te se doslovno ‘na terenu’ osposobila za pripremu i provedbu EU programa i njihovo financijsko praćenje.
Česte su rasprave oko stvarne iskoristivosti/realizacije EU fondova za Hrvatsku?
Istina je da se u Hrvatskoj već godinama priča o EU fondovima, ali usudila bih se reći da još uvijek mnogi potencijalni korisnici ne znaju dovoljno o mogućnostima koje im se nude. Moj prethodnik je u posljednjih deset mjeseci pokrenuo brojne pozitivne trendove koji su tijekom ove godine doveli do značajnijeg povećanja iznosa povučenih sredstava. U tom razdoblju povukli smo 6,286 milijardi kuna, a do kraja godine očekuje se da će taj iznos porasti do sedam i pol milijardi kuna. Zadovoljna sam ovim pozitivnim trendom za koji vjerujem da će se nastaviti, no itekako sam svjesna da prostora i potreba za poboljšanje čitavog Sustava upravljanja i kontrole EU fondovima još uvijek ima i da nam je zadatak na tome raditi.
Što možemo očekivati u narednom razdoblju, vezano uz dostupne fondove?
U svakom slučaju, plan nam je povući svih 10,7 milijardi eura do 2023. godine, odnosno iskoristiti apsolutno svaki euro koji nam je na raspolaganju. Ovaj je novac od životne važnosti za našu zemlju i ne smijemo si dopustiti da propustimo priliku koju smo dobili. U tome ćemo uspjeti tako što ćemo osluškivati ono što nam naši potencijalni korisnici govore i što ćemo čitav sustav maksimalno prilagoditi njima, njihovim potrebama i rješavanju njihovih problema kako bi oni uspjeli realizirati svoje projekte.
Naravno, dodatno ćemo ojačati i suradnju i koordinaciju svih tijela u sustavu upravljanja i kontrole EU fondovima, kako bi uz sve već navedeno u konačnici osigurali bolje korištenje fondova.
Vlada, između ostaloga, najavljuje i realizaciju ‘Projekta Slavonija’, usmjerenog na bolju gospodarsku i socijalnu situaciju u Slavoniji. Što bi ovaj projekt trebao obuhvatiti?
‘Projekt Slavonija’ ustvari će obuhvatiti sve projekte na području Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema koji će se financirati EU sredstvima. Cilj nam je kroz taj projekt na spomenutim područjima osigurati što veću apsorpciju sredstava iz EU fondova u ovom financijskom razdoblju kako bi u idućem financijskom razdoblju 2021.-2027. mogli uvesti poseban Operativni program samo za područje Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema.
Na koji će način ovaj projekt biti financiran iz EU fondova?
Uvođenjem posebnog ‘Projekta Slavonija’ namjera je osigurati 2,5 milijardi eura iz EU fondova isključivo za projekte na području pet slavonskih županija, koje su još uvijek nerazvijenije u odnosu na ostale županije u državi. Nadam se da ćemo ovaj projekt realizirati čim prije jer to je nešto što možemo ostvariti u ovom financijskom razdoblju. Do 2023. kroz ulaganja u poduzetništvo, obrazovanje, zdravstvo, kulturnu i prirodnu baštinu, sektor prometa, unutarnje plovne puteve i energetiku želimo spriječiti demografsko nazadovanje Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema koje je prisutno u posljednjih nekoliko godina, te pokrenuti rast i razvoj gospodarstva u tim krajevima.
Što bi se trebalo napraviti kako bi se povećala strana ulaganja te time i otvorila nova radna mjesta u nerazvijenim županijama?
Neke županije, a posebno one slavonske, nažalost, nepravedno su zanemarene i to je nešto što čim prije treba ispraviti. Potrebne su nam mjere koje će doprinijeti ravnomjernom razvoju svih regija Republike Hrvatske kroz koje ćemo stvoriti uvjete za jačanje konkurentnosti i gospodarstva tih županija te im omogućiti ravnopravnu borbu na tržištu. Najveći potencijal prema ostvarenju ovog cilja nalazi se u sredstvima iz EU fondova.
Županije, gradovi i općine već su prepoznali ulogu EU fondova u stvaranju kvalitetnih preduvjeta za poslovanje, privlačenju poduzetnika i u konačnici otvaranju novih radnih mjesta. Značajna sredstva su nam na raspolaganju i moramo ih puno bolje koristiti, iako smo samo ove godine svjedočili smo otvaranju Poduzetničkog inkubatora u Vukovaru, poduzetničke zone u Lekeniku, poslovne zone Nemetin, Poljoprivredno poduzetničkog inkubatora Drenovci, Panonskog drvnog centra kompetencija u Virovitici i drugih ovakvih projekata koji su ostvareni uz pomoć EU sredstava te pozitivno utječu na gospodarsku sliku i stvaraju nova radna mjesta na područjima na kojima se nalaze.
Postoji li mogućnost da se u bliskoj budućnosti ispravi nelogično svrstavanje Slavonije u istu statističku regiju sa Zagrebom?
Ne samo da postoji mogućnost, nego je već napravljen i prvi korak u tom smjeru. Pokrećem izradu analitičke podloge za redefiniranje statističkih regija u novom razdoblju kako više ne bismo imali situaciju gdje su Zagreb i Vinkovci u istom položaju zbog podjele na dvije statističke regije. To nikako ne doprinosi jednom od osnovnih ciljeva kohezijske politike Europske unije koji u prvi plan stavlja ravnomjeran razvoj. Iz vlastitog iskustva znam da prema sadašnjoj raspodjeli veliki gradovi i više razvijena područja imaju veće šanse za povlačenje EU sredstava, a to je nedopustivo i moramo to čim prije mijenjati.
U svibnju ste izabrani u Odbor za praćenje Operativnog programa ‘Konkurentnost i kohezija’, s ukupnom alokacijom od 6,881 milijardi eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda. Gdje će biti usmjerena većina ovih sredstava?
Kroz ovaj Operativni program sredstva su usmjerena na jačanje gospodarstva, razvoj malog i srednjeg poduzetništva, ulaganja u prometnu infrastrukturu, energetiku, zaštitu okoliša, istraživanje i inovacije te razvoj informacijske i komunikacijske tehnologije.
Očekivanja od fondova EU velika su. Prema Vašem mišljenju, koliko su hrvatski mali i srednji poduzetnici upoznati s mogućnostima iskorištavanja sredstava iz EU fondova te koliko ih iskorištavaju?
Hrvatskoj je na raspolaganju gotovo 10,7 milijardi eura, a velik dio tog novca namijenjen je baš poduzetnicima za koje je ove godine puno napravljeno u okviru EU fondova. Objavljeni su brojni natječaji, omogućen im je pristup sredstvima i kroz financijske instrumente, a najviše pojednostavljenja napravljeno je baš u natječajima za poduzetnike i zato vjerujem da će njihov interes za EU sredstva dosta porasti u nadolazećem razdoblju. Mogućnosti je puno, poduzetnici samo trebaju dobro proučiti natječajnu dokumentaciju. Ovim putem pozivam sve poduzetnike da posjete središnji internetski portal za informacije o EU fondovima www.strukturnifondovi.hr, gdje sve natječaje redovito najavljujemo i objavljujemo.
Jesu li poduzetnici dovoljno informirani i educirani u odnosu na uspješne europske tvrtke?
Mislim da još uvijek velik broj malih i srednjih poduzetnika nije dovoljno informiran o mogućnostima financiranja njihovih ideja i projekata iz EU fondova i iz toga, naravno, proizlazi i činjenica da još uvijek ne koriste ta sredstva u onoj mjeri u kojoj bi mogli i trebali.
U kojim sektorima gospodarstva leže najbolje prilike za povlačenje sredstava iz fondova EU?
Sredstva za svaki sektor već su unaprijed raspodijeljena u svakom operativnom programu, tako da prilika za povlačenje EU sredstava ima i više nego dovoljno, samo je potrebno dobro se informirati, proučiti dokumentaciju i prijaviti projekt na neki od natječaja.
Ove godine možda je ipak najviše mogućnosti otvoreno za male i srednje poduzetnike koji su napokon prepoznati kao nositelji gospodarskog razvoja. U zadnjih nekoliko mjeseci objavljeni su razni natječaji čija je ukupna vrijednost veća od 3 milijarde kuna, a kroz EU fondove poduzetnicima su u obliku kreditnih linija, garancijskih shema i fondova poduzetničkog kapitala na raspolaganje stavljeni i financijski instrumenti.
Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem područja su tradicionalno orijentirana na poljoprivredu. Kako pomoći poljoprivrednicima da se lakše nose s konkurencijom iz Europske unije i gdje leže prilike za poljoprivredni sektor?
Ovdje nam je posebno važna suradnja s Ministarstvom poljoprivrede i dobra koordinacija u okviru Programa ruralnog razvoja, a uvjerena sam da će nam tu pomoći ministar Tolušić, koji je jako dobro upoznat s cijelim sustavom.
U kojoj je fazi ‘Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske’ do 2020. godine? Kada bi mogla biti dovršena i što sve obuhvaća?
Donošenje’ Strategije regionalnoga razvoja Republike Hrvatske’ za razdoblje do 2020. godine jedan je od važnijih ciljeva Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske, koji obuhvaća pripremu i donošenje izmjena i dopuna Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske te nekoliko podzakonskih akata koji se odnose na redefiniranje modela za izračun indeksa razvijenosti te promjena dinamike razvrstavanja jedinica lokalne i područne samouprave, prijelaznog razdoblja uključivanja u sustav potpomognutih područja i izlaska iz istog te izmjene postupka akreditacije regionalnih koordinatora.
Izmjene Zakona vežu se i uzajamno su povezane s poreznom reformom u dijelu koji se tiče izmjena i dopuna Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave, Zakona o porezu na dohodak i Zakona o porezu na dobit.
Što je konkretno potrebno učiniti da Hrvatska maksimalno iskoristi potencijale EU fondova, od strane države, ali i od strane poduzetnika?
Najbrži i najsigurniji put do sredstava iz EU fondova je dobro uređen sustav upravljanja i kontrole EU fondova i pojednostavljene procedure. Potrebno je osluškivati što se događa ‘na terenu’ i u tom smjeru prilagođavati Sustav kako bi on bio što pristupačniji svim korisnicima. Potrebna nam je i bolja suradnja i jačanje koordinacije svih tijela u Sustavu, a na poduzetnicima i ostalim korisnicima je da se samo dobro informiraju, pripreme svu potrebnu dokumentaciju i prijave svoje projektne ideje. Ministarstvo je na neki način ‘servis’ koji korisnicima treba omogućiti da dobiju ono što žele i zato ćemo dati sve od sebe da kvalitetan i dobro napisan projekt dođe do potrebnih EU sredstava.
