Energetika
Na tržište električne energije dolaze investitori s projektima samoopskrbe kroz izgradnju mikro solarnih elektrana po principu ‘ključ u ruke’. U takvim projektima korisnici će plaćati samo razliku između preuzete i dodijeljene električne energije u elektroenergetsku mrežu.
Još za vrijeme prošle Vlade premijera Tihomira Oreškovića započela je priprema izrade nove energetske strategije Republike Hrvatske, koja bi zamijenila staru i neupotrebljivu nacionalnu strategiju iz 2009. godine. Kako je tada najavljivano, naglasak nove strategije bio bi na preslagivanju sustava u energetskom sektoru, profesionalizaciji upravljanja energetskim tvrtkama u državnom vlasništvu i promociji naprednih energetskih mreža. Planirano je bilo spajanje pojedinih energetskih agencija i institucija s ciljem stvaranja jednog mjesta koje će biti mjesto energetskog promišljanja. No, s obzirom da ta Vlada nije dočekala kraj mandata, a nakon novih izbora energetika je iz Ministarstva gospodarstva preseljena u Ministarstvo zaštite okoliša, za sada je sve na čekanju. U novom Ministarstvu, kako su nam rekli, još nije imenovan državni tajnik za energetiku niti je formiran odjel za energetiku.
Izazovi hrvatske energetike
Jedan od naših najcjenjenijih energetskih stručnjaka, Davor Štern, smatra kako je najbolje rješenje za Hrvatsku objedinjavanje ukupne energetike na državnoj razini u energetski holding kako bi se bilanciranje energenata radilo na jednom mjestu.
Smatra kako je dobro povezivanje u jednom Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, a s obzirom na to da je formirano Ministarstvo državne imovine, onda bi to Ministarstvo trebalo upravljati i državnom imovinom u energetskim poduzećima poput HEP-a, INA-e i ostalih. Smatra da Ministarstvo zaštite okoliša i energetike treba utvrđivati zakonodavni, regulatorni okvir za energetiku, a Ministarstvo državne imovine trebalo bi upravljati energetskim tvrtkama i biti pod kontrolom učinkovitosti upravljanja.
Najboljim rješenjem za neuralgičnu točku hrvatske energetike Štern smatra otkup dionica u INA-i od MOL-a. Navodi kako HEP ima ogromnu kapitalizaciju od skoro 2 milijarde kuna te kako je sada povoljno vrijeme za otkup jer je cijena dionice INA-e niža zbog smanjenih zaliha, niske cijene nafte te drugih tržišnih pokazatelja.
Željko Serdar, predsjednik strukovnog udruženja Hrvatski centar obnovljivih izvora energije (HCOIE), podsjeća kako udio obnovljivih izvora energije do 2020. godine u Hrvatskoj treba činiti 20% ukupne energetske potrošnje. Taj udio podijeljen je na tri energetska sektora, pa je tako u planu da bi u elektroenergetskoj potrošnji obnovljivi izvori činili 35%, 10% bi imali udjela u prijevozu, i 20% u sektoru grijanja i hlađenja. Navedenih 35% udjela u elektroenergetskom sektoru uključuje i velike hidroelektrane, za koje je predviđena i izgradnja novih ili porast snage u hidroelektranama u iznosu od 300 MW do 2020. godine. Kako bi se cilj od 35% udjela (proizvodnja od 10,7 TWh) dostigao, u strategiji je do 2020. godine planirana izgradnja i: 1200 MW vjetroelektrana, 140 MW elektrana na biomasu, 100 MW malih hidroelektrana, 45 MW sunčevih elektrana, 40 MW termoelektrana na komunalni otpad, te 20 MW geotermalnih elektrana.
Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić naglašava važnost alternativnih opskrbnih izvora energenata za novu energetsku strategiju. Smatra kako izgradnju LNG terminala treba podržati zbog osiguranja alternativnog pravca opskrbe za Republiku Hrvatsku, zemlje u okruženju, ali i šire.
Strategija niskougljičnog razvoja Hrvatske
Niskougljična strategija Republike Hrvatske trebala bi biti temeljni dokument koji obvezuje na smanjenje emisije stakleničkih plinova u prometu, zgradarstvu, energetici, poljoprivredi i ostalim dijelovima gospodarstva. Niskougljični razvoj omogućit će Hrvatskoj gospodarski rast uz manju potrošnju električne energije i ostalih oblika energije i s više korištenja obnovljivih izvora.
Iz HEP-a su nam rekli kako oni, neovisno o tome kako će izgledati konačni dokument niskougljične strategije, imaju svoj razvojni dokument HEP 2030. u kojem je anticipirao potrebu i trendove razvoja ka niskougljičnom gospodarstvu.
-Kada Energetska strategija Hrvatske bude donesena, ona će morati istovremeno predstavljati i niskougljičnu strategiju. Te se dvije strategije moraju podudarati i predstavljati jasan put razvoja za sve dionike u društvu. Niskougljični energetski razvoj je zahtjev i imperativ EU i cijelog svijeta kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova, poglavito CO₂ – istaknuo je Davor Majetić, dodajući da bi se globalno zagrijavanje zadržalo ispod 2 stupnja Celzijusa, do kraja stoljeća treba globalno smanjiti emisije stakleničkih plinova za 80-90% do 2050.
-Na jesen 2015. objavljene su Stručne podloge za pripremu niskougljične strategije. Upravo sada pokrenut je postupak ponovne rasprave koja bi trebala zaokružiti ciljeve u dokumentu Strategija niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu , negdje u prvom kvartalu 2017. – najavio je Majetić.
Kako prirodni plin uklopiti u energetski miks
Prirodni plin nije zamjena za naftu, što pokazuju sve projekcije na očekivanom udjelu energenta u promišljanjima EU institucija za razdoblje 2030.-2050., ali je energent koji će sve više dobivati na važnosti zbog pozitivnih učinka na okoliš.
Glavni direktor HUP-a Davor Majetić ističe kako će u energetici Hrvatske prirodni plin dobiti na važnosti i u količinskom učešću, što je u skladu s planovima i očekivanim zahtjevima u potrošnji energenata na razini EU i svijeta u nadolazećim desetljećima.
-Prirodni plin pomiruje kriterije energetskog potencijala i zahtjeva smanjenja emisija CO₂, što proizlazi iz odluka COP 21 iz Pariza. Sporazum o klimatskim promjenama stupio je na snagu 4. studenog 2016. godine. Prirodni plin predstavlja važan energent u tranziciji prema nisko ugljičnom gospodarstvu, nadasve u udjelu proizvodnje elektroenergije, ali imat će sve veću ulogu kao alternativno gorivo za teška vozila i velike brodove kao ukapljeni PP (LNG) i stlačeni PP (CNG) u nadolazećem razdoblju – objašnjava Majetić.
Nužnost revitalizacije HE i investiranja u nove izvore energije
Ulaganja u postojeće proizvodne kapacitete imaju za cilj povećanje vrijednosti ključnih, strateških proizvodnih postrojenja, dok se investicijskim ulaganjima u nove proizvodne kapacitete i tehnologije nastoji diversifikacijom energenata osigurati dugoročna pouzdanost i raspoloživost proizvodnog portfelja HEP grupe.
Budući da su pojedine hidroelektrane u Hrvatskoj u pogonu i više od 50 godina, HEP provodi višegodišnji, 3 milijarde kuna vrijedan projekt njihove revitalizacije i modernizacije kako bi i dalje bile spremne za učinkovitu proizvodnju električne energije. Upravo završava revitalizacija agregata HE Dubrovnik te je u tijeku njena rekonstrukcija, a pri završetku je i revitalizacija najveće hrvatske hidroelektrane, HE Zakučac.
Istovremeno, priprema se revitalizacija nekoliko drugih HE, poput HE Varaždin i HE Senj, ali se ulaže i u izgradnju i modernizaciju malih hidroelektrana u HEP-ovu portfelju. Tako je dovršena obnova te je u rad pušten agregat biološkog minimuma na brani HE Varaždin, dok je pri kraju izgradnja male HE Prančevići. U pripremi je izgradnja male HE Peruča te rekonstrukcija još nekoliko postojećih malih HE (Fužine, Zeleni vir, Ozalj). Završetkom revitalizacije HE, HEP će, uz pouzdaniji rad i produljenje životnog vijeka, iz svojih HE dobiti i 150 MW nove proizvodne snage.
Poslovna jedinica Power Services kompanije GE modernizirat će TE u Plominu, jedinu TE na ugljen u Hrvatskoj. Nadogradnje koje će izvršiti kompanija GE – prve takve vrste u zemlji – doprinijet će povećanju toplinskog učinka TE, povećati njezinu izlaznu snagu, smanjiti troškove poslovanja i održavanja, ali i smanjiti emisije štetnih plinova te produljiti vijek trajanja parne turbine.
Društvo u sastavu HEP grupe, Program Sava, nositelj je Programa zaštite, uređenja i korištenja rijeke Save i zaobalja od granice s Republikom Slovenijom do Siska. Program, osim glavnih funkcija zaštite od poplave i poboljšanja vodoopskrbe, uključuje i izgradnju nekoliko HE.
HEP ODS modernizira postojeću i gradi novu distribucijsku mrežu da bi zadovoljio nove potrebe za električnom energijom i priključenja novih kupaca, posebice u velikim gradovima, turističkim i industrijskim zonama. Nizom zasebnih investicijskih programa kontinuirano se provodi sanacija naponskih okolnosti, uvođenje suvremenih mjernih uređaja za registraciju potrošnje i usklađivanje s novim normama.
HEP projekti
Projekti u izgradnji: elektrane na šumsku biomasu u Osijeku i Sisku
Projekti u razvoju: zamjenski blok C u termoelektrani Plomin, kombi-kogeneracijski plinski blok u Zagrebu, druga faza hidroenergetskog sustava Senj i Program zaštite, uređenja i korištenja rijeke Save i zaobalja od granice s Republikom Slovenijom do Siska; te
višegodišnji projekt u realizaciji: fotonaponske elektrane na krovovima zgrada u vlasništvu HEP-a.
Razvoj pametnih mreža u regiji
HEP-Operator distribucijskog sustava je s Hrvatskim operatorom prijenosnog sustava te slovenskim operatorima prijenosnog i distribucijskog sustava, tvrtkama ELES i SODO, potpisao Sporazum o zajedničkoj koordinaciji u okviru međunarodnog projekta SINCRO.GRID. Taj je međunarodni projekt s područja implementacije pametnih mreža, a Sporazum predstavlja osnovu za prijavu projekta na natječaj za povlačenje sredstava iz fonda Europske unije CEF.
Kao značajnom partneru u projektu, HEP ODS-u će se korištenjem naprednih tehnologija omogućiti bolja integracija OIE u distribucijski sustav. Također, unaprjeđenjem nadzora stanja distribucijske mreže, utjecat će se na poboljšanje stanja u prijenosnoj mreži, a time i elektroenergetskom sustavu u cjelini. Projekt SINCRO.GRID tako bi trebao doprinijeti smanjenju ovisnosti o uvozu energenata, manjem utjecaju fosilnih goriva na okoliš, povećanju sigurnosti opskrbe te poboljšanju kvalitete napona u elektroenergetskom sustavu Hrvatske i Slovenije, objasnili su nam iz HEP-a.
Mogu li obnovljivi izvori energije izgubiti prioritetan status u EU
EU razmatra mogućnost da vjetroelektrane, sunčane elektrane i drugi obnovljivci ostanu bez prava da energija generirana u tim postrojenjima ima prioritetan status pri prihvatu u elektroenergetsku mrežu. Korak je to prema izjednačavanju statusa svih proizvođača energije, no tome se za sada odupiru Njemačka i Francuska.
Za koji mjesec Europska komisija izaći će s novim zakonodavstvom u sektoru obnovljivaca za razdoblje iza 2020., a sada se propituju sami temelji sektora koji je subvencioniran i kroz svoj prioritetan status.
Europska studija koja je analizirala spomenuto pitanje naglašava da je ukidanje prioritetnog pristupa mreži korak prema izjednačavanju statusa svih proizvođača energije. U studiji se ističe da bi gubitak takvog prioritetnog statusa za postrojenja obnovljivaca mogao povećati emisije ugljičnog dioksida do 10% ili za 45 do 60 milijuna tona godišnje. Prioritetan prihvat energije iz obnovljivih izvora trebao bi biti obavezan prema postojećoj EU-regulativi, iako to Velika Britanija, Švedska i Nizozemska ne poštuju.
Cijena poticaja za obnovljive izvore energije
Aktualni iznos naknade određen je uredbom Vlade i sad iznosi 4,4 lipe s PDV-om po potrošenome kWh električne energije iz OIE i svi su kupci električne energije to dužni plaćati. Ta naknada na kraju završava na računu HROTE-a koji proizvođačima obnovljivih izvora energije isplaćuje poticaj. Ne povisi li se naknada, HROTE iduće godine neće imati dovoljno novca za isplatu.
Zbog toga, od početka iduće godine iznos naknade za obnovljive izvore energije trebao bi biti 12 lipa po kWh, 2,7 puta viši nego sada. Povećao bi se još 2018. na 14 lipa, a 2019. na 15 lipa.
Hrvatska, prema tome, ima strukturni problem financiranja OIE. Model je uveden prije 10-ak godina i nužna mu je prilagodba. Najveći potrošači struje bit će najviše kažnjeni, odnosno imat će veliku naknadu, što nije dobro ni za poduzetništvo ni za kućanstva. Najavljenim povećanjem naknade za obnovljive izvore energije nezadovoljni su građani, ali i gospodarstvenici.
S druge strane, s prvim danom iduće godine PDV na isporuku struje krajnjim potrošačima trebao bi biti smanjen sa stope od 25 na 13%. Smanjenje PDV-a na struju neće izgleda utjecati na smanjenje njene cijene upravo zbog povećanja naknada za OIE.
Kako bi se izbjegli sporovi oko potrebe OIE, Davor Majetić nužnim smatra zajednički rad i dijalog između proizvođača, distributera i korisnika elektroenergije iz obnovljivih izvora, što već činimo unutar HUP-a te prema ministarstvima.
Činjenica je da je Hrvatska u vrhu EU prema udjelu OIE u bruto finalnoj potrošnji energije, a također i u potrošnji električne energije. Snažnije novo uvođenje elektrana na OIE, koje pretežno karakterizira volatilnost proizvodnje, izaziva dodatne troškove u elektroenergetskom sustavu. Sve su to elementi o kojima bi zakonodavac trebao voditi računa kod donošenja odluka u vezi s poticanjem izgradnje novih elektrana na OIE. Potreba za povećanjem naknade proizlazi iz postojećih ugovornih obveza HROTE-a prema nositeljima projekata OIE, pa je tim više nužno oprezno razmotriti stvaranje novih obveza, smatraju u HEP-u.
Dolazak investitora u OIE bez poticaja
Grupa GEN-I nedavno je predstavila novu uslugu GEN-I Sonce, koja će kućanstvima i malim poduzetnicima u Sloveniji značajno pojednostaviti donošenje odluke vezane uz samoopskrbu električnom energijom dobivenom od sunca. GEN-I, tako, kao prvi u regiji ulazi na tržište samoopskrbe te će slovenskim korisnicima omogućavati izgradnju mikro solarnih elektrana po principu „ključ u ruke“. Riječ je o inovativnom projektu koji će omogućiti okolišno i ekonomski održiv prelazak u energetsku neovisnost.
GEN-I je razvio i inovativni model financiranja koji će svakom investitoru omogućiti da elektranu otplaćuje u skladu sa svojim financijskim mogućnostima. Korištenjem mikro solarne elektrane uštede na računu za plaćanje električne energije su instantne i iznose približno 75% te se njima može financirati investicija u elektranu bez ulaganja dodatnih vlastitih sredstava. Na taj su način solarne elektrane postale dostupne baš svima koji žele imati vlastitu elektranu te na svom krovu imaju ispunjene tehničke preduvjete za to.
Prilikom obračuna električne energije i mrežarine uzima se u obzir samo ona količina energije (kWh) koja predstavlja razliku između preuzete i dodijeljene radne električne energije (kWh), očitane na istom mjernom mjestu jednom godišnje.
U Hrvatskoj bi takav model prvi mogla primijeniti RWE energija. Njihov direktor Zoran Miliša nedavno je rekao kako će već za 3 do 5 godina električna energija postati besplatna, a potrošači će plaćati samo mrežarinu jer RWE sprema novi, „zeleni“ proizvod namijenjen vlasnicima apartmana i malih hotela u priobalju. Takve projekte najavljuju i drugi investitori.
Projekti iskorištavanja šumske biomase
Projekti energetskog iskorištavanja biomase imaju sve veću važnost u doprinosu hrvatskoj energetici i zaštiti okoliša zbog velikih zaliha te sirovine. Zahvaljujući djelovanju Drvnog klastera, hrvatski proizvođači opreme, kotlova i cjelovitih energetskih postrojenja, ali i hrvatski izvođači radova na njihovoj ugradnji, servisiranju i održavanju sve više razvijaju svoje projekte.
Tvrtka Centrometal ima dugu tradiciju u proizvodnji visokoučinkovitih, udobnih, ekoloških i posve automatiziranih sustava grijanja i pripreme potrošne tople vode na šumsku biomasu. Riječ je o proizvođaču koji je već odavno poznat izvan hrvatskih granica.
Nedavno otvoreno kogeneracijsko postrojenje na drvnu biomasu u Glini električne snage 1,2 MW i toplinskog učinka 4 MW zapravo je prvo takvo potpuno hrvatsko postrojenje: s hrvatskim projektom, cjelokupnom hrvatskom opremom, montažom i puštanjem u pogon. Tvornica turbina je u tom projektu sudjelovala u projektiranju strojarnice i u proizvodnji i isporuci parne turbine, vakuumskog kondenzatora, parnog ejektora, potrebnih pumpi (kondenzata, cirkulacijske, napojne i rashladne vode), rashladnog tornja i opreme za automatski nadzor, zaštitu i upravljanje.
Hrvatska udruga biomase CROBIOM sudjeluje u konzultacijama oko najavljenih izmjena EU energetskog zakonodavstva, koje uključuje izmjenu Direktive o OIE (RED) i opsežan energetsko-klimatski paket zakona, kao i paket zakona o kružnom gospodarstvu. Očekuje donošenje rješenja koja će stabilizirati ulaganja i osigurati nastavak poticajnih energetskih politika premda u EU postoje i zahtjevi da se biomasa isključi iz poticanih OIE.
