Ukoliko želite bez ograničenja čitati i preuzimati naše edukativne materijale registrirajte se

Kreiranje korisničkog računa, slažete se sa našim pravnim napomenama i uvjetima korištenja.

ILI

Kreiranje korisničkog računa, slažete se sa našim pravnim napomenama i uvjetima korištenja.

ILI

Pratite nas:

Obnovljivi izvori energije imaju ključnu ulogu u gospodarskom razvoju Hrvatske

Obnovljivi izvori energije imaju ključnu ulogu u gospodarskom razvoju Hrvatske

Sredstva iz EU fondova stoje na raspolaganju. Država samo treba uvidjeti ogromni potencijal obnovljivih izvora energije, pojednostaviti postupak dobivanja sredstava, posavjetovati se sa strukom i krenuti u akciju.

Posljednjih godina nije rijetkost čuti priče mladih ljudi koji su otišli iz Hrvatske i uspjeli u poslu negdje u inozemstvu. Nešto je manje onih koji do uspjeha stignu u Hrvatskoj, a pogotovo ako su mlađi od 30 godina. Jedan od onih koji dokazuju da je i to moguće je Jurica Gorup, Osječanin koji je nakon fakulteta pokrenuo svoju prvu tvrtku, a danas, samo šest godina kasnije, na čelu je grupacije Solaris Pons, koja okuplja tvrtke koje primarno djeluju u području obnovljivih izvora energije i zapošljava više od 50 ljudi.

Za razliku od većine Vaših vršnjaka koji su nakon završetka fakulteta krenuli u potragu za zaposlenjem, Vi ste se okrenuli poduzetništvu i relativno brzo doživjeli prve uspjehe.

Samo jedan razgovor bio mi je dovoljan da shvatim kako to nije put za mene. Po završetku fakulteta s kolegom i još jednim obiteljskim prijateljem, iskusnim poduzetnikom, pokrenuo sam tvrtku S.E.G. Inženjering d.o.o., s velikim ambicijama i ciljevima u području automatizacije u industriji. Nakon tri mjeseca shvatili smo da industrija u ovom dijelu i nije baš nešto razvijena i da tu za nas posla neće biti. Tada se i ‘iskusni’ partner povukao. Kasnije sam vidio reportažu o obnovljivim izvorima energije, kojom brzinom napreduju i koliko su popularni u Njemačkoj, ali i zakonski regulirani. Odlučili smo proučiti naše zakone, tarifne sustave i pravilnike i napravili totalni zaokret – s automatizacije se prebacujemo na obnovljive izvore energije, tada čistu egzotiku.

Jurica Gorup je nakon fakulteta pokrenuo svoju prvu tvrtku, a danas, samo šest godina kasnije, na čelu je grupacije Solaris Pons i zapošljava više od 50 ljudi.

Kako je tekao taj put?

Povezao sam se s obiteljskim prijateljem koji godinama živi u Njemačkoj, iznio mu poslovni model i predložio ulazak u tvrtku. Čovjek je bez puno razmišljanja pristao. Napravili smo prvu elektranu na zemlji u Hrvatskoj, vlastitim sredstvima, na zemlji moje bake. Trebalo nam je preko godinu dana i preko 100 različitih dozvola, suglasnosti, ugovora i potvrda. Ali uspjeli smo. Ta je fotonaponsk elektrana označila početak razvoja obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj. No, 18 mjeseci bez prihoda ostavilo je traga. Kolega je pred samo otvorenje elektrane izašao iz tvrtke bez objašnjenja. Tako sam ostao sâm i u tom razdoblju obavljao posao za tri osobe. Na posao odlazim u 7, vraćam se kući u 21 kako bih nadoknadio sve zaostatke ljudi koji nisu imali upornosti i vizije. Do danas mi je ta navika dolaska i odlaska na posao ostala, vjerojatno zbog straha da se posao neće na vrijeme odraditi, makar danas ima 50 ljudi koji ga odrađuju. Nakon njegovog odlaska i puštanja u rad naše prve elektrane sve nam je krenulo. Počeli smo dobivati upite za nove fotonaponske elektrane i iz mjeseca u mjesec imali smo sve više posla. Put je bio trnovit i težak, suprotan od prvotno zamišljenog. Kao da odaberete ići u Zagreb preko Slavonskog Broda, a na kraju dođete u taj isti Zagreb preko Splita. Put kakav niste zamišljali. Teži, nelogičan, ali opet na kraju sa stizanjem na zadani cilj.

Energetika je sektor u kojem tradicionalno uspijevaju samo veliki i dobro umreženi igrači. Sustav je relativno zatvoren, pa je fascinantno kako ste se kao ‘igrač s klupe’ uspjeli ugurati među najbolje?

Ne bih se složio. Energetski sektor je do 2007. godine bio isključivo vezan za državne tvrtke. Preuzimanjem zakonskih propisa iz EU i omogućavanjem fizičkim i pravnim osobama da budu proizvođači električne energije, stvorena je prava revolucija. Bilo je nezamislivo struju kupovati od bilo koga drugoga osim od HEP-a, a sada preko noći vi, zahvaljujući liberalizaciji tržišta, ne samo da ćete moći struju kupovati od nekog trećeg, nego imate mogućnost biti i proizvođač električne energije. Slažem se da postoje umreženi igrači koji koriste pozicije kako bi si stvorili prostor na tržištu, ali prije ili poslije stvari dođu na svoje i iskristaliziraju se oni koji nešto vrijede. Na poziciju lidera u sektoru obnovljivih izvora energije doveo nas je isključivo i samo uporni rad. Znanje mojih suradnika i moja upornost rezultat su ovog što smo danas postigli. Nema veće sile koja može pokrenuti razvoj tvrtke od discipliniranog rada. Kontinuirano uvodimo inovacije u svoje poslovanje, ne bavimo se samo fotonaponskim sustavima, već energetskom učinkovitosti općenito. Puno ulažemo u edukaciju zaposlenika, uvijek volimo isprobati nešto novo, testirati to kod sebe i onda ponuditi tržištu.

Kvote za otkup električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora podigle su dosta prašine?

Istina, kvote za fotonapon podigle su dosta prašine, ali samo da bi maknule fokus s nečega puno ozbiljnijega. 5MW kvota, gdje je sudjelovalo stotine fizičkih i pravnih subjekata, podiglo je puno prašine, a stotine MW kvota vjetra, gdje je sudjelovalo nekoliko igrača, nitko nije ni primijetio. To puno govori o čemu je tu riječ.

Što je, po Vašem mišljenju, krivo učinjeno u cijeloj priči i zašto je došlo do problema?

Svima koji se bavimo ovim poslom jasno je što je krivo učinjeno i zašto je došlo do problema. Jedini pravedan sustav FIFO (first in first out), koji se do tada koristio, proglašen je nevažećim. Poništeni su svi do tada zaprimljeni zahtjevi, koji su uredno pristigli u HROTE i bili zaprimljeni u sustav po redu pristizanja od kada se ispunila stara kvota 2013. Zašto, ostaje do danas svima nejasno. Svi koji su od početka 2013. godine predali dokumentaciju, uključujući i nas, sa šokom i nevjericom dočekali su tu odluku krajem 2013. Bilo je jasno da će biti velikih problema. Da je ostao FIFO sustav, naša grupacija imala bi preko 7 MW u kvoti, što javnih, što zemljanih, što privatnih projekata.

Ovako smo ostali bez 5 MW sa samo 2 MW za realizaciju. Je li nekome bilo u interesu da napravi ovo što je napravio i treba li za to odgovarati, nije na nama da odlučujemo. Ali da je učinjen prvenstveno nelogičan i glup korak u poništavanju regularnog reda i formiranju kaotičnog reda, jest. Probleme u donošenju nelogičnih zakona ne bih komentirao, samo mogu ukazati na to da očigledan problem postoji i da se njime treba pozabaviti kako bi se stvorila pravna sigurnost za sve potencijalne strane investitore.

Obnovljivi izvori energije izazivaju dosta kontroverzi zato što mediji prenose jednu stranu priče, i to onu koju plasiraju osobe koje se zalažu za neisplative projekte termoelektrana na plin.

I danas obnovljivi izvori energije izazivaju dosta kontroverzi, a najavljeno poskupljenje struje opet je, u negativnom kontekstu, u središte zanimanja dovelo proizvođače struje iz obnovljivih izvora energije. Kako gledate na to?

Obnovljivi izvori energije izazivaju dosta kontroverzi zato što mediji prenose jednu stranu priče, i to onu koju plasiraju osobe koje se zalažu za neisplative projekte termoelektrana na plin. Nije ništa protuzakonito u zalaganju za svoju ideju, ali nije korektno iznositi neistine samo kako bi se prikrilo pravo stanje stvari. U konačnici, na građanima je da prosude je li pametnije ono što govore naši ‘stručnjaci’ ili ono što razvija ostatak razvijenog svijeta. Mi ne trebamo izmišljati toplu vodu, samo trebamo promatrati kojim smjerom idu oni razvijeni i tome se prikloniti. Od obnovljivih izvora energije koristi mogu imati svi proizvođači opreme, instalateri, investitori, a od termoelektrane na plin samo nekolicina, kako ste naveli, umreženih igrača.

Ulaskom u EU preuzeli smo obveze da ćemo do 2020. imati 20% iz obnovljivih izvora energije. Imali smo dužnost napraviti plan i program kako to realizirati i na koji način isplaćivati svu proizvedenu električnu energiju. Koncept obnovljivih izvora energije kakav danas vidimo kod nas po pitanju ugovora, isplate te prikupljanju sredstava za isplatu kroz naknade prekopiran je iz drugih zemalja EU, ako funkcionira kod njih ne vidim razlog zašto ne bi funkcionirao kod nas. Nije Hrvatska nekome pogodovala, samo je prekopirala model za preuzete obaveze. U slučaju neispunjenja tih obveza, Hrvatska će sukladno preuzetim obvezama, ne realizira li 20% OIE do 2020. godine, plaćati penale. Postavlja se pitanje je li bolje izgraditi postrojenja i biti energetski neovisan ili platiti kaznu, ne imati energetska postrojenja i biti energetski ovisan.

Imaju li obnovljivi izvori energije budućnost u Hrvatskoj?

Obnovljivi izvori energije imaju ključnu ulogu u gospodarskom razvoju Hrvatske i oni su definitivno naša budućnost. Mi smo voljni podijeliti sve informacije i pokazati računicu. Razvili smo sustav solarnog navodnjavanja koji može navodnjavati stotine hektara poljoprivrednih površina bez utroška energije. Dakle, poljoprivrednik instalira sustav navodnjavanja preko solara, nema troška energije, poveća si prinos za 30 do 60% i automatski je konkurentan na tržištu s europskim i svjetskim proizvođačima. Bespovratna sredstva za implementaciju sustava stoje mu na raspolaganju iz fondova EU.

Navodnjavanje prati prirodni ciklus, kada je najveća suša ima najviše energije od sunca za navodnjavanje. S druge strane, razvili smo i sustave za velika industrijska postrojenja. Velika industrijska postrojenja najčešće imaju i velike proizvodne hale na koje se mogu montirati FN sustavi za proizvodnju električne energije. Ako je osnovni energent električna energija, a proizvodni pogon si može takav sustav montirati na krov, proizvoditi vlastitu električnu energiju i na taj način si ostvariti značajne uštede, on čini svoj proizvod konkurentnijim.

Također, razvili smo sustav FN elektrana u turističkim središtima koje proizvode najviše električne energije u jeku sezone – kada je potrošnja najveća. Turizam ima dvoznamenkasti rast, a infrastruktura to ne može pratiti, pa se često spominju restrikcije struje i vode. Na ovaj način ne samo da bi energija bila zelena i jeftina, već ona može spasiti turizam za nekoliko godina kada se dodatno razvije.

Koji su potezi koje bi država mogla učiniti da čistu energiju učini još popularnijom i isplativijom?

Sredstva iz EU fondova stoje na raspolaganju. Država samo treba uvidjeti ogromni potencijal obnovljivih izvora energije, pojednostaviti postupak dobivanja sredstava, posavjetovati se sa strukom i krenuti u akciju. Gore nabrojeni primjeri samo su jedan mali dio onoga gdje sve obnovljivi izvori energije mogu naći svoju primjenu, podići naše gospodarstvo, a sve to novcem iz Europe.

Vratimo se Vašem poslovanju. Unatoč relativno sigurnom izvoru prihoda, krasi vas epitet serijskog poduzetnika. Pokrenuli ste velik broj tvrtaka, što samostalno, što u partnerstvima, i kroz njih otvorili znatan broj radnih mjesta. Koje su to djelatnosti kojima se bavite i koliko ljudi zapošljavate?

U ovom trenutku naša je osnovna djelatnost proizvodnja električne energije i energetska učinkovitost u svim gospodarskim granama. ‘Na van’ možda i izgleda drugačije i nepovezano, ali sve čime se bavimo apsolutno je povezano i samo je nadogradnja na prethodni posao. Naša osnovna djelatnost je planiranje, projektiranje, izgradnja i održavanje fotonaponskih sustava, tu imamo uvjerljivo najviše pojedinačnih referenci u Hrvatskoj, s preko 350 realiziranih projekata. Bavimo se projektiranjem i izvođenjem elektroinstalacija, s naglaskom na pametne instalacije, gdje imamo svoj sustav koji nudimo tržištu, no i sustave drugih proizvođača.

Prvi smo u Hrvatskoj napravili solarno navodnjavanje na vlastitim poljoprivrednim površinama pod energetskim nasadima paulovnije, da bi nekoliko godina nakon tog pilot projekta odradili najveći sustav solarnog navodnjavanja u ovom dijelu Europe, u Kneževim Vinogradima, na navodnjavanju oko 100 ha jabuka. U Zadru smo odradili projekt navodnjavanja 60 ha trešanja od većih referenci i oko desetak manjih sustava navodnjavanja od po nekoliko hektara voćnjaka, te sustave za prepumpavanje vode u ribnjacima. Uz fotonaponske sustave bavimo se i postrojenjima na drvnu biomasu – iz tog smo razloga i zasadili vlastitu sirovinu kako bismo barem dio potreba pokrili iz vlastite proizvodnje. Prva od 6 naših kogeneracija kreće s izgradnjom u narednom mjesecu u Valpovu, snage je 300 kW, a dovršetak i puštanje u rad planirano je za sredinu 2018. godine.

U timu imamo 7 inženjera elektrotehnike, dva strojarstva i jednog građevine, i u mogućnosti smo pokriti najzahtjevnije građevinske projekte. Unutar sustava imamo vlastitu proizvodnju PVC stolarije, prodaju materijala za završne radove, bravarsku radionicu, uskoro i alatnu radionicu. Ukupno nas u svim tvrtkama ima pedesetak.

Slavonija ima ogromnih potencijala, ali potrebno je puno rada, međusobne komunikacije i partnerskih odnosa.

Na Slavoniju, očigledno, ne gledate kao na sredinu u kojoj ne vrijedi poslovati?

Slavonija ima ogromnih potencijala, ali potrebno je puno rada, međusobne komunikacije i partnerskih odnosa. Apsolutno sam uvjerenja da vrijedi poslovati u ovoj sredini. Jest da je teže, i zahtijeva više napora da bi se postigao identičan uspjeh, recimo, u Zagrebu, ali kada bi svi razmišljali i išli linijom manjeg otpora, onda bi se svi trebali preseliti u Zagreb.

Što Vas najviše motivira u poduzetništvu?

U poduzetništvu me prvenstveno motivira sâm proces dolaska do cilja. U konačnici, kada bolje razmislim, sâm cilj i ne toliko, koliko procesi, trud i rad koji je potrebno uložiti da se do cilja dođe. Na taj se način čovjek razvija, upoznaje, uči i shvati da, koliko god naučio, još uvijek ima prostora naučiti više. Kada dođeš do određenog cilja, onda je taj projekt gotov i moraš planirati drugi, uživaš u tom cilju jedan dan i znaš da moraš dalje. On ti postaje još jedna referenca i sredstvo da dođeš do sljedećeg, okrećeš novu stranicu i krećeš dalje.

Povezani članci

Ukoliko želite bez ograničenja čitati i preuzimati naše edukativne materijale registrirajte se. Za preuzimanje odabranog sadržaja, možete unijeti i e-mail adresu, na koju ćemo vam proslijediti poveznicu.