Kreiranje korisničkog računa, slažete se sa našim pravnim napomenama i pravilima privatnosti.

ILI

[TheChamp-Login]

Kreiranje korisničkog računa, slažete se sa našim pravnim napomenama i pravilima privatnosti.

ILI

[TheChamp-Login]

Pratite nas:

Klijent najbolje poznaje svoj proizvod, mi smo tu da ga kanaliziramo do potrošača

Klijent najbolje poznaje svoj proizvod, mi smo tu da ga kanaliziramo do potrošača

Definitivno je da se nove mogućnosti otvaraju u oglašavanju i da su sjajne, ali moramo paziti da dopiru do target potrošača. U Hrvatskoj, nažalost, još uvijek imamo izazov da u materiju ulazimo površinski i nekada je dosta da se u okruženju stvori hype oko nečega novog, da bi mi donijeli odluku da nam to treba. Nažalost, to nije dovoljno. Digitalizacija je neizbježna i moramo ući dublje u tematiku kako bi znali donijeti pravu odluku što za nas funkcionira, a što ne.

Marketing je živa tvar, podložna promjenama u vremenu i prostoru. Ciljevi koje treba/mora ispuniti ujedno su i jednostavni i kompleksni, dok je kanala kroz koje se ti ciljevitrebaju realizirati sve više. Tomislav Krajačić, osnivač marketinške agencije Kofein, kroz razgovor je pojasnio kako globalna digitalna transformacija utječe na marketing u svijetu, posebice u Hrvatskoj, kako se nosimo s trendovima te u čemu je tajna uspješne kampanje.

Kofein ste osnovali u, za sve djelatnosti kriznoj, 2012. godini, a ipak ste uspjeli rasti i razvijati se. U čemu je tajna? Upornost? Sreća? Ludost?

Ja bih rekao da ste u pitanju dali odgovor na sve. Možda bih ja malo raspored presložio, tipa sreća, ludost i upornost. Zaista nije bilo lako, pogotovo iz perspektive Davida kada su Golijati ubacili u višu brzinu zbog prepolovljenog tržišta.

Kao čelni čovjek agencije Kofein, prava ste osoba za pitanje kako globalna digitalizacija i digitalna transformacija utječu na marketing, posebice na marketing u Hrvatskoj?

Smatram da je digitalizacija definitivno put kojim se već duže vrijeme krećemo, ali isto tako bezbroj puta naglasio sam da je svaki proces, pa tako i proces digitalizacije, jedan složeni put. Čovječanstvo ima veliku tendenciju stvarati tzv. ‘balone vrućeg zraka’ i na taj način troši prevelike resurse i vrijeme koji su, ako gledamo veliku sliku, gubljenje vremena.

Postoji puno stvari koje su mogle zaživjeti u komunikaciji i prije same ere digitalizacije, ali opravdano nisu i sada ih se fura samo zato jer su na mediju koji je digitalan. Pogotovo što se tiče marketinga, moramo biti jako oprezni. U oglašavanju stimuliramo između ostalog i podsvijest, i ukoliko koristimo kanal ili način komuniciranja, koji zbog psiholoških ograničenja ili samog user experience-a ne dopiru do potrošača, bacili smo budget u vjetar.

Definitivno je da se nove mogućnosti otvaraju u oglašavanju i da su sjajne, ali moramo paziti da dopiru do target potrošača. U Hrvatskoj, nažalost, još uvijek imamo izazov, da u materiju ulazimo površinski i nekada je dosta da se u okruženju stvori hype oko nečega novog, da bi mi donijeli odluku da nam to treba. Nažalost, to nije dovoljno. Digitalizacija je neizbježna i moramo ući dublje u tematiku kako bi znali donijeti pravu odluku što za nas funkcionira, a što ne.

Kakva je ‘krvna slika’ tiskanih i digitalnih medija u Hrvatskoj u ovom trenutku? Već duže vrijeme slušamo kako je digital uvelike nadvladao tisak, no, prema Vašim iskustvima, u kojoj je mjeri to doista tako?

Teško mi je komentirati samu krvnu sliku medija, ali činjenica je da se vani već duže vrijeme događa transformacija, pogotovo u tiskanim medijima. U samom prenošenju informacija tiskani mediji odavno su izgubili primat i oni koji se tome nisu prilagodili doživjeli su velike gubitke. Tu je Internet definitivno preuzeo primat, ali u području specijalizacije i prenošenja neke vrste emocije i ekskluzivnosti, tu je print u porastu.

Ukoliko pogledate, opet ponavljam, vanjska prodajna mjesta, vidjet ćete da nikada nije bilo više specijaliziranih časopisa nego sada, jer ne smijemo zanemariti moć uredništva i selektirane probrane informacije koja je još uvijek adekvatnija u printu nego na webu.

Nekada je postojala izreka ‘papir trpi sve’, ja bih rekao da je danas ‘web trpi više’. Svaka kategorija proizvoda ili usluge ima svoj target i print definitivno nije nešto što će se zanemariti još neko vrijeme u budućnosti.

Svaka kategorija proizvoda ili usluge ima svoj target i print definitivno nije nešto što će se zanemariti još neko vrijeme u budućnosti.

Koji je media mix dobitna marketinška kombinacija u ovom trenutku? Jasno je da se kampanje razlikuju ovisno o klijentu, no u kojem su omjeru zastupljeni TV, tisak i digital?

Ako pričamo o lokalnom nacionalnom tržištu, to je i dalje TV. Bez obzira na priče i dalje drži primat kod nas, dok je, naravno, online u rastu, a print u laganom padu, iako kažem, mislim da je pred print industrijom u Hrvatskoj tek put preslagivanja i restrukturiranja.

Unatoč kataklizmičkim predviđanjima, tisak svakako nije mrtav, no kako se tiskani mediji u Hrvatskoj, a kako u svijetu, nose s digitalnom konkurencijom?

Opet ponavljam, u povijesti su često predviđanja bila kataklizmička, pa se cijeli sustav prilagodio i integrirao u novonastalo vrijeme. Ako ništa drugo, dolaskom novih medija sredinom prošlog stoljeća uvijek su bila kataklizmička predviđanja, pa sada imamo sve te medije i koristimo iste. Print se održao od Gutenberga, radio je tu već sto godina, ali i dalje je tu.

Koliko hrvatske agencije i oglašivači prate svjetske trendove, vezano uz marketinške kampanje?

Rekao bih da pratimo, educiramo se i maštamo. Na kraju, stvar je primjene i lokalizacije. Nekada agencije žele stvarati trendove, ali moramo shvatiti da nitko ne poznaje bolje svoj proizvod ili uslugu od oglašivača i jako je bitno da se komunikacija prilagodi lokalnom potrošaču. Svako tržište nosi svoje specifičnosti, pa tako i naše.

Potrošač ima sve jasnije izraženu svijest o proizvodu te mu je teže nametnuti proizvod ili uslugu zbog snage police.

Što možete apostrofirati da vas najbolje opisuje kao agenciju, i jesu li u tom kontekstu stigle i potvrde struke za uspješan rad?

Teško mi je apostrofirati nas kao agenciju jer sam vjerojatno subjektivan, ali mogu reći da je iza nas nešto više od 6 godina predanog rada i da nije uvijek bilo lako. Naime, naš posao, kao i svaki, pretpostavljam, ima svoje karakteristične izazove, ali recimo da je bilo jako teško pridobiti povjerenje oglašivača na tržištu kao mlada i nova agencija, kad se krug već pomalo zatvorio, ali upornost se očito isplatila. Sama činjenica da smo u zadnjih nekoliko mjeseci osvojili neke velike pitcheve, za velike domaće i strane brandove, dokazuje nam da se upornost i izvrsnost isplatila.

Osim u nove poslovne prostore, zasigurno najveće ulaganje ide prema pravim ljudima koji rade u agenciji. Ispunjava li vaš tim sve željene ciljeve?

U našem poslu sve se vrti oko ljudi, ostalo je samo pomoćni alat ili ukras, i ono što mogu reći je da sam izrazito ponosan na tim ljudi koji radi u agenciji. Smatram da smo mala obitelj i da svaki projekt radimo sa srcem, i smatram da je to ključ uspjeha, pogotovo u ovim zadnjim mjesecima.

I kreativnost je ključ uspjeha. No nastaju li bolji rezultati kada imate potpunu slobodu ili u slučajevima kada vas klijenti više ili manje usmjeravaju?

Ponavljam, naša uloga u cijelom procesu je jasna: klijent najbolje poznaje svoj proizvod jer s njim živi 24/7, a mi smo tu da ga kanaliziramo do potrošača. Niti jedna uspješna kampanja ne bi bila uspješna bez zasluga jedne i druge strane.

Može li se reći da se između društvenih mreža i marketinga dogodila ljubav na prvi pogled?

Nije se dogodila ljubav, nego želja za prihodima. Kreatori društvenih mreža uvidjeli su da ima prostora za komercijalizaciju kroz oglašavanje, a mi smo uvidjeli da ima prostora za targetiranu komunikaciju i dogodio se win-win.

Prema Vašem mišljenju, koliko će ta ljubav potrajati i kroz koje faze prolazi ili će prolaziti u bližoj budućnosti?

Naravno da budućnost ovisi o senzibilitetu između količine contenta koji korisnik želi i između plasiranja komunikacije koje oglašivači žele. Matematika je vrlo jasna i mislim da će, kada se omjer uspostavi, stvar idealno funkcionirati. Prirodno je da društvene mreže traže svoje ‘mjesto pod suncem’ i da će se uvijek tražiti novi načini za komercijalizacijom.

Puno se priča o snazi influencera. Što mislite, hoće li se ovaj trend nastaviti?

Svako ima svoju percepciju danas što je ustvari influencer. Uzmimo to kako su nastali: tako da su zanimljivi ljudi objavljivali zanimljive stvari na društvenim mrežama i prikupili kritičnu masu pratitelja, nakon toga se otvorila mogućnost plasiranja proizvoda, koja je bila idealna. E sada, ukoliko se zadrži taj neki ‘pravi’ omjer sadržaja i proizvoda, trend će i dalje rasti, a ako ne, potrošač gubi interes i taj influencer gubi influence.

Uzmite, recimo, primjer product placementa kroz filmove koji se događa zadnjih 30-ak godina i možemo reći da funkcionira gdje je sadržaj i dalje u primatu – tamo gdje je previše fokusirano na product jednostavno gubimo interes, a samim time i proizvod o kojem pričamo.

Kako vidite marketinšku industriju i razvoj u sljedećih nekoliko godina?

Na sreću, vidim ju pozitivno u Hrvatskoj. Neke nedavne tektonske promjene na tržištu najavljuju da se iz prodajne ekonomije okrećemo tržišnoj ekonomiji. Potrošač ima sve jasnije izraženu svijest o proizvodu te mu je teže nametnuti proizvod ili uslugu zbog snage police. Okrećemo se više potrošaču nego distributivnom kanalu, i to je prednost za sve, jer će na kraju pred potrošačem biti izbor.

Povezani članci

  • Ovu prijavu možete u svako doba povući, na kraju svakog Newslettera. Daljnje informacije možete pronaći u našim Pravilima Privatnosti.

Ukoliko želite bez ograničenja čitati i preuzimati naše edukativne materijale registrirajte se. Za preuzimanje odabranog sadržaja, možete unijeti i e-mail adresu, na koju ćemo vam proslijediti poveznicu.

  • Više informacija kako skupljamo, obrađujemo i štitimo Vaše osobne podatke dostupne u našim Pravilima Privatnosti.
x

Ova stranica koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke
mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku, a više o tome možete pročitati ovdje.

Slažem se Ne Slažem se