Kreiranje korisničkog računa, slažete se sa našim pravnim napomenama i uvjetima korištenja.

ILI

[TheChamp-Login]

Kreiranje korisničkog računa, slažete se sa našim pravnim napomenama i uvjetima korištenja.

ILI

[TheChamp-Login]

Pratite nas:

U Hrvatskoj se DOP još shvaća kao filantropija

U Hrvatskoj se DOP još shvaća kao filantropija

Društveno odgovorno poslovanje više je od medijskih objava zbog donacije. To znači kontinuirano ulaganje u zaposlenike i u zajednicu. Naravno da tvrtka treba koristiti digitalne i druge komunikacijske kanale kako bi širila važnost društvene odgovornosti, no radi se o kontinuitetu i vrijednostima koje su duboko integrirane u samu strategiju tvrtke.

Čini se da kao pojedinci cijenimo održivost, ali nam nedostaje sustavnosti. No situacija se popravlja. Poduzeća na globalnoj razini, pa tako i hrvatska, shvaćaju da u poslovanju nije važan samo profit.

Predstavljeno istraživanje kojeg je na uzorku od 203 poduzeća provela Dobra Hrvatska Poslovna inicijativa za afirmaciju društveno odgovornog poslovanja i održivog razvoja u partnerstvu s Hrvatskom udrugom poslodavaca, a na temu koliko tvrtke afirmiraju DOP poslovanje u digitalnim medijima. Rezultati ukazuju kako sve veći broj hrvatskih poduzeća kontinuirano ulaže u vidljivost.

Polovicom listopada tvrtkama dodijeljene ovogodišnje nagrade ‘Sjaj’, za vidljivost i afirmaciju društveno odgovornog poslovanja i održivosti.

Želja je da se poduzeća potaknu na komunikaciju svoje DOP prakse, jer se time, kako navode na stranicama odgovorno.hr, ostvaruje „zeleni“ ugled te skupni utjecaj poduzeća na osvješćivanje o neizbježnosti teme DOP-a i održivosti. Dodijeljene su nagrade SJAJ tvrtkama za vidljivost i afirmaciju, a neki od dobitnika su Dukat, Ericsson Nikola Tesla, HEP, Hrvatski Telekom, INA… No, iza toga stoji kontinuirani rad, jer jednom inicijativom i objavom o tome kako smo „fer“ prema svojim zaposlenicima i kako pomažemo zajednici nismo automatski društveno odgovorni.

Što jest, a što nije DOP poslovanje?

Koliko uistinu razumijemo ovaj termin i koliko DOP primijenjujemo? Mirjana Matešić, ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj – HR PSOR, ističe kako je primjena prakse društveno odgovornog poslovanja proces. Ocjenjuje da je sve više poduzeća koja razumiju pravu bit DOP-a, koja ga počinju sustavno primjenjivati te koja prepoznaju važnost njegove primjene za dugoročne strategije poduzeća. No, ako usporedimo Hrvatsku s trendovima u Europi, onda ne možemo biti zadovoljni jer smo daleko od naprednih europskih praksi gdje se poduzeća prilagođavaju pritiscima iz okruženja. Ukoliko ne postoji očekivanje okoline za uvođenje ove prakse, onda je jako teško objasniti zašto bi se ona trebala uvoditi.

-Najmanje pozitivnih poticaja dolazi od institucija javnog sektora koje bi trebale mnogo više napora ulagati u poticanje društveno odgovornog poslovanja. No tu su također i neosviješteni i neinformirani građani koji ne biraju proizvode i usluge prema kriterijima odgovornosti proizvođača ili okolišno i društveno prihvatljivijih proizvodnih praksi. Ozbiljniji pristup DOP-u nalazimo u kompanijama u stranom vlasništvu koje kopiraju ovu praksu od tvrtke majke ili kod naših poduzeća koja posluju na europskim tržištima, pa se od njih ovakva praksa očekuje – upozorava Matešić.

Kada se komunicira o DOP-u, zapravo se govori o doniranju ili filantropiji. Većina komunikacija u medijima odnosi se na praksu korporativnog doniranja, što jest pohvalno i korisno za zajednicu, no to nije glavna odrednica DOP-a. Društveno odgovorno poslovanje, kako i sama riječ kaže, govori o načinu kako provodimo poslovnu djelatnost. DOP je način kako stvaramo vrijednost, a ne kako trošimo dio stvorene vrijednosti. Doniranje je dio DOP-a kada je strateški usmjereno na rješavanje nekog društvenog problema koji je faktor uspjeha i poslovanja. Puko doniranje bez da je predmet strateški određen, obično je usmjeren na jačanje reputacije i zapravo je u funkciji promocije organizacije, upućuje Matešić.

Ozbiljniji pristup DOP-u nalazimo u kompanijama u stranom vlasništvu koje kopiraju ovu praksu od tvrtke majke ili kod naših poduzeća koja posluju na europskim tržištima, pa se od njih ovakva praksa očekuje.

Dr.sc. Nikolina Markota Vukić iz Instituta za društveno odgovorno poslovanje konkretno navodi: -Mi u IDOP-u društveno odgovorno poslovanje klijentima i partnerima objašnjavamo kao granicu kada poduzeće svjesno stvara (ili bi svojim poslovanjem moglo stvarati) negativni učinak na društvo i/ili okoliš, a ne poduzima ništa kako bi ga spriječio. Primjerice, Philip Morris odgovorno želi stvoriti budućnost u kojoj pušenje nije štetno, a Nike je inovativnom proizvodnjom minimizirao uporabu vode za proizvodnju svojih tenisica.

Goran Tudor, osnivač i manager Poslovne inicijative Dobra Hrvatska te Jasenka Begić, voditeljica projekta razvoja društveno odgovornog poslovanja, govore nam iz svog polja djelovanja: -U Hrvatskoj ima 200 do 250 tvrtaka koje sudjeluju u organiziranim aktivnostima, dok je mnogo više tvrtaka koje promišljaju o odgovornom poslovanju i održivim projektima – možda i nekoliko tisuća.

Gledajući na sve kao na proces, s optimizmom gledamo na godine ispred u Hrvatskoj; priključujemo se Europi. Vrlo je jednostavno: zdrava poduzeća ovise o zdravim zajednicama, te obrnuto. Ako život oko vas umire, kako ćete poslovati? -Kao što je uvriježeno mišljenje, DOP nisu isključivo recikliranje i filantropija, iako mogu biti dobar početak za razvijanje kvalitetne strategije – ističu naši sugovornici iz Dobre Hrvatske.

-To je dobra početna točka, no DOP se mora promatrati strateški, od vrha do dna, a ne deklarativno ili putem marketinških aktivnosti. Iako postoje kompanije koje smatraju da će DOP pomoći u „peglanju“ reputacije, u fokus treba postaviti teme koje su zbilja važne, koje imaju utjecaj na ljude, na okoliš, na cjelokupnu kvalitetu života. Poduzeća koja će se voditi ovime zasigurno će biti predvodnici promjena – zaključuje Begić iz Dobre Hrvatske.

Iz marketinške agencije Grizli komunikacije, koja vodi DOP projekte za svoje klijente, upućuju na isto: -Trudimo se našim klijentima objasniti da je DOP prije svega poslovna kultura. Radimo pro bono na jednom aktualnom projektu kojim pomažemo nekolicini humanitarnih udruga i inicijativa; vidjeli smo da postoji potreba za našim znanjem iz PR-a i da im možemo pomoći.

To što ne želimo isticati sebe u tom projektu ne znači da nismo dobili ništa s time. Ako uspiju i mi budemo barem malo zaslužni, dobit ćemo veliku satisfakciju. Vraćamo se na ono da je temelj DOP-a, korporativna kultura – ističe Enea Hasukić, PR menadžerica. Dakle, i komunikacijski stručnjaci mogu pomoći, i to upravo komunikacijom. To nije nešto što donosi rezultate profita i to preko noći, nego interes za samu firmu leži u timskim pozitivnim vrijednostima, a dugoročno se dijeljenjem znanja stvara dobar temelj za kvalitetan rad s novim javnostima. Win- win.

DOP nije samo eksterno, već i interno djelovanje

Unutarnje djelovanje odnosi se na radnu okolinu, stvaranje poticajnog okruženja i organizacijske klime koja je poticajna za zaposlenike. Ovdje uključujemo i način evaluacije i napredovanja zaposlenika, prakse zaštite na radu, sustava obrazovanja… Ako tvrtka želi koristiti DOP interno, provodit će odgovornu politiku zapošljavanja gdje se mjeri udio žena u managementu, zapošljavat će teško zapošljive skupine, provoditi cjeloživotno učenje te imati redovitu isplatu plaća.

Važno je vrjednovanje rada, odnos poslovnog uspjeha i nagrađivanja zaposlenika, odnosi sa sindikatima te ulaganje u obrazovanje. Tu je i kvaliteta i sigurnost radnih uvjeta te organizacijska klima gdje se vrjednuje kvaliteta radne sredine, transparentnost, ravnoteža rada i privatnog života, politika raznolikosti… Odgovorno poslovanje je način poslovnog upravljanja koji je odgovoran i uvažava druge dionike osim vlasnika i managementa poduzeća.

Tudor i Begić iz Dobre Hrvatske navode kako su istraživanja pokazala da posebice mlađe generacije kao potencijalni zaposlenici prednost daju društveno odgovornim poduzećima, čak i nauštrb većih plaća i viših pozicija. Zbog razvoja Interneta te društvenih mreža, transparentnost i uprtost očiju javnosti u kompanije je mnogo veća. Kako poduzeća nastoje privući i zadržati najbolje zaposlenike, jedan od načina za to jest upravo putem cjeloživotnog obrazovanja koje neizbježno utječe na kreativnost i način razmišljanja, osiguravanjem inkluzivnosti i jednakosti, work-life balancea, jednakih plaća, prilagođene infrastrukture. Ako je riječ o samo deklarativnoj odgovornosti, zbog transparentnosti i pritisaka javnosti ona se vrlo brzo prepozna – upozorava Dobra Hrvatska.

‘Dobra Hrvatska’ kao pozitivan primjer poslovne inicijative u DOP-u

Stanje društveno odgovornog poslovanja u Hrvatskoj zaista je dobro, a iz godine u godinu čini se i sve bolje! Brojna su poduzeća i top-management pravovremeno prepoznali da je jedini način za (ekonomski) opstanak onaj koji se okreće održivom razvoju i dugoročnom ulaganju u kvalitetu života. Kako bi se primjeri dobre prakse DOP-a približili široj javnosti te ‘razbile’ predrasude o neetičnom poduzetništvu i poslovnim praksama, pokrenuta je Poslovna inicijativa Dobra Hrvatska. Upravo Dobra Hrvatska putem portala www.odgovorno.hr približava poticajne priče iz poslovnog sektora, čime učvršćuje B2B pristup, a predstavlja se i široj javnosti kako bi bila upoznata s onom dobrom stranom Hrvatske koja zbilja postoji.

Većina komunikacija u medijima odnosi se na praksu korporativnog doniranja, što samo po sebi jest pohvalno i korisno za zajednicu, no nije glavna odrednica DOP-a.

Ove je godine bilo puno primjera dobre prakse u Hrvatskoj te je teško istaknuti samo nekoliko. No putem inicijative Dobra Hrvatska i portala Odgovorno.hr, na kojem je uspostavljen hrvatski registar DOP primjera kroz kategorije prirode, zajednice, zaposlenika te potrošača, dobavljača i partnera, nastoje se promovirati oni najbolji te inspirirati oni koji su tek na početku.

Takvi pozitivni primjeri odnose se na kompanije s transparentnim, sigurnim i razgranatim dobavljačkim lancima, na kompanije koje su iskazale velike napore u štićenju ljudskih prava i osiguravanju inkluzivnosti te na kompanije koje prednjače kada je riječ o osiguravanju zdravlja zaposlenika, fleksibilnog radnog vremena, work-life balance-a i slično. Hrvatski registar DOP primjera, postavljen na portalu www.odgovorno.hr, krajem ove godine broji blizu 100 DOP ‘priča’ s tendencijom ubrzanog rasta. Izlaganje DOP prakse, što šire i učestalije, važan je činitelj osvješćivanja poslovne i opće javnosti.

Nezahvalno je isticati pojedine u okviru toga, iako smo svjedoci nekih izuzetnih – inventivnih, zahtjevnih, kompleksnih, s ulaganjem volonterskog rada zaposlenika, udruživanja s partnerima, novca, opreme, marketinga i drugog. Od velikih poduzeća koja se ipak izdvajaju u komunikaciji svojeg djelovanja, Dobra Hrvatska ističe Ericsson Nikolu Teslu, Heineken, Podravku, Valamar, Vetropack, INA-u, CEMEX, Končar, JGL, HEP Opskrbu i DM, dok iz sektora malih i srednjih tvrtaka ističu tvrtke Dvokut Ecro, Bomark, Bernarda, HELB, Crocon, Vivera, Ilirija, Tehnix te Hauska i partner.

Dobri primjeri društveno odgovornog poslovanja

Gordana Picek, članica Uprave dm-a, upućuje nas kako njihova tvrtka djeluje: -U protekloj poslovnoj godini dm je u zajednicu uložio više od 2,1 milijun kuna.Uz pomoć kupaca i partnera u siječanjskoj kampanji „…i dobra djela griju srca cijela“ donirali smo gotovo četvrt milijuna kuna u higijenskim i kozmetičkim proizvodima za korisnike socijalnih samoposluga iz Solina, Siska, Senja, Karlovca, Našica, Križevaca i Krapine. „dm millennium jump“ prepoznat je u hrvatskoj javnosti i šire. 11 godina svaka skakačica i skakač uplatom kotizacije podržava daljnji rad Škole plivanja za djecu s poteškoćama u razvoju. Tu je i akcija Zeleni korak u kojoj sudjeluju osnovnoškolci koji prikupljaju i recikliraju stari papir.

Izdvajaju i inicijativu „Sunce sja tamo gdje smo mi“, a koja uključuje edukativne aktivnosti i besplatne dermatološke preglede s ciljem podizanja svijesti o važnosti zaštite od UV zračenja i poticanja građana na redovite preventivne preglede. Tijekom osam godina inicijative pregledano je više od 9.200 građana. Proizvode za zaštitu od sunca dm je donirao djeci bez roditelja i odgovarajuće roditeljske skrbi u 19 udruga i institucija. Ključ je prepoznati potrebe zajednice te uspostaviti organizacijsku strukturu koja na vrijeme može reagirati na njih.

Društveno odgovorno poslovanje počinje s djelatnicima. U protekloj poslovnoj godini organizirali su 137 edukacija te razvili projekt dm akademije. Prije šest godina pokrenut je volonterski program „Više od mene“. Temeljna ideja programa je potaknuti djelatnike da prepoznaju potrebe sugrađana te da se aktivno angažiraju u odgovaranju na te potrebe.

Hrvoje Dragušica, voditelj održivosti IKEA Hrvatska navodi kako IKEA ima strategiju stvaranja boljeg svakodnevnog života na dva načina – nudeći dobro dizajnirana i pristupačna rješenja kojima žele olakšati život ljudi kod kuće, ali i pozitivnim utjecajem koji žele imati na društvo. Zato se kontinuirano trude stvoriti što bolje radne uvjete i odnose, utemeljene na poštivanju ljudskih prava, odnosno tzv. IWAY standarda koji propisuje uvjete rada i odgovornost prema zaposlenicima i okolišu.

Ulažu značajne napore kako bi prostor u kojem posluju bio u potpunosti održiv, pa tako u robnoj kući IKEA Zagreb koriste isključivo LED rasvjetu, kišnicu za ispiranje toaleta, na krovu robne kuće implementirani su fotonaponski paneli, a recikliraju i proizvedeni otpad. Od prikupljenog otpada u robnoj kući tijekom poslovne godine 2017. 94% je reciklirano. Posjetitelji su također doprinijeli te su donijeli 4,1 tonu madraca za recikliranje. Čak 95% utrošene energije u robnoj kući dolazi iz obnovljivih izvora, a 10% se proizvodi samostalno.

Održivost je važna i hrvatskim kupcima pa je tako zagrebačka robna kuća peta u IKEA svijetu po broju prodanih rješenja za održiviji život kod kuće. Zahvaljujući LED žaruljama, kojima IKEA želi potaknuti građane na održiviji život kod kuće, građani su ostvarili godišnju uštedu od 133.204.297 kWh, odnosno 58.210.277,80 kuna.

U sklopu Dana održivosti, djeca i odrasli mogli su naučiti kako živjeti održivije i doprinijeti u očuvanju okoliša. Povod za održavanje Dana održivosti bili su rezultati istraživanja navika Zagrepčana na uzorku od 350 punoljetnih stanovnika. 73,7 posto Zagrepčana baca hranu, a kao glavni razlog za to nešto više od 40% njih navodi kako imaju previše skuhane ili naručene hrane za ručak ili večeru. Čak 85% ispitanika otpatke hrane baca u smeće, dok tek jedan od 10 Zagrepčana kompostira bio-otpad.  Interno, za zaposlenike s djecom osigurali su mogućnost dopunskog zdravstvenog osiguranja, godišnji odmor povodom vjenčanja, vaučere za vjenčanje, dar za rođenje djeteta…

No, nije da samo „veliki“ mogu utjecati. Primjer male tvrtke je Nextbike – Sustav javnih bicikala, koji je i nagrađen za projekt „Smanjenje emisija CO2“. Direktor Krešimir Dvorski govori nam da potiču lokalnu zajednicu na korištenje ekološki osviještenog oblika prijevoza koji pozitivno utječe na zdravlje korisnika, smanjenje buke u prometu, smanjenje prometnih gužvi, probleme s parkiranjem, a u dvije godine djelovanja emisija štetnih plinova smanjena je za nekoliko stotina tona. Nextbike izdvaja u kontekstu DOP aktivnosti i više od deset škola bicikliranja diljem Hrvatske, prikupljanje novaca za beskućnike u Šibeniku…

Trendovi u DOP poslovanju

Svjetski trend jest doprinos ostvarenju 17 ciljeva održivog razvoja. Godine 2015. Skupština UN-a donijela je novi razvojni Program. Preko 190 država potpisnica ovog programa, uključujući Hrvatsku, obvezale su se na razvoj temeljen na ovim Ciljevima.

17 globalnih ciljeva za održivi razvoj (SDG) koji će do 2030. promijeniti sliku svijeta. Izvor: IDOP

Svjetski poslovni savjet za održivi razvoj (WBCSD) objavio je publikaciju koja procjenjuje da se u doprinosu ostvarenja Ciljeva kriju poslovne prilike u iznosu od 12 bilijuna dolara godišnje te da njihovo ostvarenje može kreirati 380 milijuna novih radnih mjesta. Ova praksa ulazi i u Hrvatsku, gdje već imamo neke kompanije koje izvještavaju prema 17 COR te je to tema mnogih stručnih skupova.

Na 9. konferenciji o DOP-u krajem studenog, u organizaciji HR PSOR-a, 20-ak hrvatskih tvrtaka potpisalo je Povelju raznolikosti koja promovira raznolikost kao temelj za dugoročnu poslovnu uspješnost, a kao izvor kreativnosti, inovativnosti i jednakih mogućnosti za sve pojedince.

Nikolina Markota Vukić iz IDOP-a ističe kako je, po njihovom mišljenju, najuspješniji DOP projekt ove godine u Hrvatskoj uspješno prenošenje direktive o nefinancijskom izvještavanju, koje je organiziralo Ministarstvo financija: -Ovo je najveći DOP projekt na nacionalnoj razini u posljednjih 10 godina. Ovim projektom će stotinjak velikih hrvatskih kompanija morati sastavljati nefinancijski izvještaj (izvještaj o društvenoj odgovornosti) i uključiti DOP u svoje poslovanje. Za sve alate DOP-a za poduzetnike kontaktirajte navedene organizacije.

DOP prijedlozi

-Ono poduzeće koje ima emisije u zrak treba se baviti zaštitom zraka, ono poduzeće koje zapošljava veliki broj zaposlenika bavit će se pravima radnika, a ono koje se nalazi u gusto naseljenom području treba se baviti odnosima s lokalnom zajednicom. Odgovornost je svakog poduzeća da adresira upravo one teme na koje ima najveći utjecaj i čijim upravljanjem može donijeti najveću korist za društvo i okoliš – pomaže Matešić. Dobra Hrvatska daje primjer IT tvrtke: -Jedan od primjera investiranja bio bi slučaj IT poduzeća koje ulaže u razvoj digitalnih vještina učenika i studenata kako bi nakon završetka školovanja ostali u svojoj zajednici te razvijali karijeru upravo u tome poduzeću.

Trebamo osvijestiti organizacije da više ulažu u interni DOP: individualni pristup svojim zaposlenicima, razvoj njihovih talenata i vještina, razumijevanje njihovih osobnih i poslovnih ciljeva, uvažavanje osobnosti i usmjeravanje rasta i razvoja unutar kompanije. Dugoročan odgovoran pristup stvorit će bolju radnu klimu i lojalne i motivirane pojedince. To nije floskula, nego realnost i odgovornost. Postoje mnogi HR stručnjaci i treneri koji su posvećeni upravo ovakvim aktivnostima i svaka ozbiljna organizacija valja razmisliti o uključivanju njihovog know how-a u svoje poslovanje.

Nefinancijsko izvještavanje – između obveze i dobre prakse

-Točno je godinu dana otkako su donesene izmjene i dopune Zakona o računovodstvu kojima se regulirala obveza nefinancijskoj izvještavanja. Zanimljivo je baciti pogled u stvarnost, to jest – što se promijenilo u ovih godinu dana. Nažalost, još uvijek ne puno, ističe Daria Mateljak, MCIPR, direktorica Hauska & Partner. Osim nešto poboljšane kvalitete pojedinih izvještaja u području materijalnosti i uključenja dionika, u Hrvatskoj nismo daleko odmakli. Broj izvještaja se još uvijek kreće oko skromnih tridesetak u dvogodišnjoj dinamici, a neke su kompanije korištenje GRI G4 smjernica zamijenile GRI Standardom.Za to vrijeme, u svijetu se pojavljuju potpuno novi trendovi. Ne samo da raste broj nefinancijskih izvještaja te se poboljšava njihova kvaliteta, već se mijenja i paradigma izvještavanja. Nefinancijski izvještaji sve više postaju planski dokumenti ili alati za provjeru poslovnih ciljeva, ispitivanje materijalnosti i uključenje dionika. Izvještaji nisu sami sebi svrha i „pametne“ ili održive  kompanije izvještajima ne pristupaju kao „još jednoj zakonskoj obvezi“, već u njima vide priliku za poboljšanje svojih procesa i praksi, za razvoj odnosa sa svojim dionicima. Drugim riječima, izvještaji postaju strateški ili upravljački alati koji nam pomažu da budemo održiviji, smanjujemo svoje poslovne rizike i povećavamo svoju tržišnu konkurentnost ili atraktivnost u očima naših dionika.

Prema podatcima Svjetskog poslovnog savjeta za održivi razvoj, čak 85% izvještaja njihovih članica objavljuje se prema GRI smjernicama (u odnosu na 75% u 2013.). Novi GRI Standard ima nešto jednostavnije pokazatelje. Međutim, puno strože propisuje onaj dio u izvještavanju koji je i do sada poduzećima bio najteži – određivanje materijalnih pitanja i uključenje dionika.

To su složeni i zahtjevni procesi i, ako se dobro provode, mogu imati višestruke koristi. Iz njih proizlazi zbližavanje s dionicima, otvaranje dijaloga i rasprave o zajedničkim materijalnim pitanjima te propitivanje koliko su ona zaista uključena u strateške planove poduzeća. To je managerski posao i traži podršku uprava. Preporuka poduzećima je da posebno razmisle na koji će način organizirati prepoznavanje materijalnih pitanja ili tema, kako će o njima razgovarati sa svojim dionicima i na koji će način provjeriti koliko su ta pitanja zastupljena u poslovnim strategijama.

 

Većina komunikacija u medijima odnosi se na praksu korporativnog doniranja, što samo po sebi jest pohvalno i korisno za zajednicu, no nije glavna odrednica DOP-a.

Određivanje ciljeva održivosti i odgovornosti te procjene rizika i opisi na koje načine poduzeće upravlja tim rizicima drugo je važno područje. Dakle, ovdje se radi o procesima i uključenju, a ne o ispunjavanju tablica s podatcima. Upravo će zato biti velika šteta ako poduzeća ne budu znala iskoristiti nefinancijsko izvještavanje kao priliku za napredak, a ne kao ispunjenje zakonske obveze. Sve više svjetskih kompanija i organizacija svoje poslovanje planira u kontekstu ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda.

Okvir od 17 ciljeva razgranat je na dodatnih 169 podciljeva. Svako poduzeće koje radi i planira strateški i održivo može u tim ciljevima naći poveznice sa svojim poslovanjem. Na taj način izlazi se iz uskog okvira isključive koncentracije i orijentacije na profit i razmišlja se o dugoročnoj održivosti te utjecajima poduzeća na društvo, ekonomiju i okoliš. Upravo je tu veza s uobličavanjem nefinancijskih izvještaja. Može se očekivati da će sve više poduzeća nastojati svoje materijalne teme procjenjivati upravo u vezi s globalnim ciljevima.

Izazovi pripreme izvještaja

Priprema nefinancijskog izvještaja zanimljiv je izazov svaki put kad se osmišljava. Za razliku od financijskih izvještaja za koje se očekuje da iz godine u godinu izgledaju isto, za nefinancijske se očekuje da imaju usporedive podatke, ali njihov sadržaj određuje kontekst materijalnosti. Izrada izvještaja posebno je teška onima koji se prvi put susreću s tim procesom. On nije jednostavan niti je lako provediv. Traži znanje, edukaciju, strateško razmišljanje, uključenje uprave i menadžmenta te sposobnost smislenog kompiliranja onih podataka koji su istinski materijalni za poduzeće. U tom procesu tvrtke su prepuštene svojim resursima ili podršci savjetnika koji ih mogu podučiti kako najbolje postaviti procese i o čemu treba izvještavati.

Nefinancijsko izvještavanje nije područje kojim bi se trebali baviti računovođe i financijski stručnjaci. Ono pripada segmentu „mekih korporativnih karakteristika“ i za izradu dobrog izvještaja potrebni su dobri interdisciplinarni timovi. Poduzeća svojim nefinancijskim izvještavanjem stvaraju i puno kvalitetnije podloge za transparentnu i vjerodostojnu komunikaciju s investitorima, regulatorima, zaposlenicima, potrošačima, dobavljačima i drugim skupinama.

INA-Industrija nafte d.d. osvojila je Green Frog Award 2017, nagradu koju Deloitte Hrvatska već treću godinu za redom dodjeljuje za najbolje izvješće o održivom razvoju, pobijedivši tako na Deloitteovom natječaju za najbolje izvješće o održivom razvoju u Hrvatskoj.

Povezani članci

Ukoliko želite bez ograničenja čitati i preuzimati naše edukativne materijale registrirajte se. Za preuzimanje odabranog sadržaja, možete unijeti i e-mail adresu, na koju ćemo vam proslijediti poveznicu.